NIJE BILO GLASOVANJA

USVOJEN MARAKEŠKI PAKT O GLOBALNOJ MIGRACIJI Na konferenciji i Davor Božinović: 'Trebamo dugoročno rješenje'

 
Ministar Davor Božinović
 Dragan Matić / CROPIX

MARAKEŠ - Većina zemalja članica UN-a u ponedjeljak je usvojila neobvezujući globalni pakt koji utvrđuje kako bolje upravljati migrantskim valovima, objavio je marokanski ministar vanjskih poslova.

Pakt je podržalo manje zemalja nego što je počelo rad na njemu.

Marokanski ministar vanjskih poslova Nasser Bourita objavio je tu odluku kao domaćin UN-ove konferencije u Marakešu. Nije bilo službenog glasovanja.

U srpnju sve 193 zemlje članice UN-a osim SAD-a finalizirale su tzv. globalni kompakt za sigurnu, urednu i regularnu migraciju kako bi se bolje upravljalo migracijama.

Od tada, tekst je izložen kritikama uglavnom ultradesnih europskih političara koji tvrde da bi prihvaćanje tih mjera rezultiralo porastom migracija iz Afrike i arapskih zemalja.

Najmanje šest zemalja članica Europske unije, uglavnom bivših komunističkih zemalja istočne Europe, odbacilo je pakt.

Prema podacima UN-a u radu konferencije u Marakešu sudjeluju izaslanstva 150 država.

Hrvatsku u Marakešu predstavlja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je po dolasku u Marakeš rekao da su migracije globalni problem koji se može jedino riješiti pod okriljem Ujedinjenih naroda, kako javlja HRT.

"Nakon višegodišnjeg rada na ovom dokumentu, na koji do prije mjesec dana nije bilo neslaganja, postigao se dogovor da se krene u pitanje rješavanja izazova migracija predstavlja jedan od najvećih izazova današnjice. S njime se sada moraju počeit nositi međunarodna zajedinica i Ujedinjeni narodi, koji su to propustile učiniti ranije", rekao je ekskluzivno za HRT ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji predstavlja Hrvatsku u Marakešu.

"Hrvatska vodi suverenu politiku. Jasno smo se postavili po pitanju ilegalnih migracija, hrvatska granična policija ju ne dopušta. No to nije dugoročno rješenje. Dugoročno rješenje može se postići jedino kroz suradnju ne samo susjednih zemljama nego i sa zemljama iz kojih ti migranti dolaze. Moramo koristiti alate koje imamo i kao članica EU-a, a prije svega kao članica EU-a, da utječemo zajedno s ostalim državama članicama da se europska politika angažira prema zemljama odakle dolaze migranti. Europa nije uvijek i na vrijeme bila svjesna izazova koji su joj pred vratima, tako je bilo 2015. godine, i ne želimo da se to ponovi. Želimo da se to osvijesti u institucijama EU", rekao je ministar Božinović.

"Dokument govori o tome da država može odrediti što su za nju ilegalne migracije, a što regularne migracije. Moramo gledati u budućnost, gledati prema generacijama koje dolaze, ne možemo im ostavljati nerjiešena pitanja da bi prikupili neki politički bod", smatra.

Da se UN počeo ranije baviti ovim pitanjem možda ne bi bilo onoga čemu smo svjedočili 2015. godine. Ne možete spriječiti da migranti dolaze iz Afganistana ili Pakistana a da niste angažirani na rješavanju problema tamo gdje je on nastao. Kad oni dođu na granicu Europe onda niste riješili problem onda zapravo rješavate posljedice, izjavio je Božinović za HRT.

Pakt nudi okvir suradnje čiji je cilj smanjiti ilegalnu migraciju, pomoći integrirati migrante i vratiti ih u njihove zemlje.

U nedjelju Čile je bio zadnja zemlja koja se izvukla iz pakta, a istog je dana belgijski premijer Charles Michel doživio da je najveća stranka napustila njegovu koalicijsku vladu zbog spora oko sporazuma.

U studenome austrijska desna vlada, koja trenutno predsjeda Europskom unijom, najavila je da će se povući iz pakta poručivši da pakt zamagljuje liniju između legalne i ilegalne migracije.

Australija je također u studenome objavila da neće potpisati pakt zbog toga što bi on ugrozio oštru politiku te zemlje prema migrantima i nacionalnu sigurnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 17:34