Reforme u Kazahstanu

Ustavne promjene kao temelj Druge Republike: od raskida s nepotizmom do jačanja ljudskih prava

Revizijom Ustava omogućit će se širenja i jačanja demokracije, ustavne države ljudskih prava i sloboda, te vladavine prava

Referendum o reformi Ustava u kazahstanu

 Ministarstvo Vanjskih Poslova Kazahstan/

Piše: Mato Arlović

Obilježavanje i proslava jednog od najvećih (uz Dan Neovisnosti Republike Kazahstana) praznika u Republici Kazahstan - Dana Ustava, zasigurno će biti u znaku ustavne reforme, koju su građani izglasali na referendumu 5. lipnja 2022. Dakako, prije svega zbog supstancijalnog sadržaja kojim se mijenja kako provedenom revizijom Ustava Republike Kazahstan s jedne strane, a druge strane u iščekivanju kako, kojom brzinom i kvalitetom će se provesti reforma cjelokupnog zakonodavno-pravnog sustava njegovim usuglašavanjem sa "novim" revidiranim Ustavom. Da se radi o velikoj reformi po opsegu, a osobito po sadržaju zakonodavno-pravnog sustava lako je zaključiti, obzirom na obuhvat i sadržaj amandmanske revizije Ustava usvojene na referendumu od strane građana, a na prijedlog Predsjednika Republike Kazahstana, gospodina Kasima Džomarta Tokajeva.

Naime, gotovo jedna trećina članaka Ustava je revidirana. Sadržajno cijela revizija je prvenstveno usmjerena da ukine autoritativni sustav vlasti s ozbiljnom tendencijom stvaranja vladajuće klijentelističke strukture koja je ojačana nepotizmom. Zapravo cilj revizije Ustava je da se u Republici Kazahstan ukine "superpredsjednički" i pretvori ga u sustav predsjedničke vladavine s jakim parlamentom, sudbenom i ustavnom vlašću. U tom pravcu se ukida i oduzima titula "elbaši" bivšem Predsjedniku Nursultanu Nazarbajevu.

Srž promjena

Upravo navedena titula (poglavar nacije) mu je davala ustavni status, odnosno autoritet kako u društvenoj zajednici, tako i u tijelima državne, regionalne i lokalne vlasti. Za daljnji demokratski iskorak, na formalnoj ustavnopravnoj razini, raskidanjem s autoritativnim sustavom vlasti i u njemu izgrađenog sustava kulta ličnosti uvelike doprinosi na referendumu izglasana ustavna zabrana da rodbina čelnika vlasti ne može imati visoke funkcije. Time je položena ustavna osnova za raskid s nepotizmom i na osnovu familijarnosti uspostavljenih privilegija i putem sudjelovanja u tijelima vlasti.

Međutim, srž demokratskog iskoraka i ustavnim promjenama otvaranja prostora za daljnji demokratski razvoj Kazahstana, zatim održivi razvoj gospodarstva i stvaranja uvjeta za bolji život stanovnika te jačanje socijalne pravednosti, mirnu sigurnost i stabilnost, ipak valja iščitavati iz promjena koje se odnose na: 1) decentralizaciju upravljanja gospodarstvom, napose u upravljanju, korištenju i raspolaganju prirodnim bogatstvima te raspodjelom dobiti iz tog osnova na pravedniji način u korist svih stanovnika zemlje; 2) decentralizacijom državnog teritorijalnog ustroja i dekoncentracijom izvršnih i upravnih ovlasti davanjem većih ovlasti i dužnosti županima, gradonačelnicima i lokalnim vlastima u ruralnim područjima, 3) uvođenjem mješovitog izbornog sustava - kombiniranjem stranačkih lista i lista županija širi se prostor pravednijeg teritorijalnog predstavljanja i zastupanja u predstavničkim tijelima; 4) ustavnim smanjenjem uvjeta za osnivanje političkih stranaka otvara se prostor većoj političkoj raznolikosti; 5) širenje prostora za priznavanje i zaštitu ljudskih (uključivo i manjinskih) prava i sloboda i to: ukinuta je smrtna kazna, uvodi se nulta tolerancija prema svima oblicima torture i mučenja, liberaliziraju se uvjeti za sindikalno (radničko) organiziranje i djelovanje, daju se ustavna jamstva i širi prostor za slobodu tiska, medija i drugih sredstava javnog priopćavanja, ustavna jamstva stvaranja novih tijela i pravnih mehanizama koji će osigurati bolje i djelotvornije rješavanje pritužbi i prigovora građana osobito u području socioekonomskih odnosa, proširivanje subjekata i postupaka za bolju i djelotvorniju zaštitu ljudskih prava i sloboda kako pred upravnim i sudbenim tijelima tako i pred Ustavnim sudom koji se (ponovo) Ustavom institucionalizira kao posebno državno i sudbeno tijelo; 6) ponovno institucionaliziranje Ustavnog suda kao posebnog državnog i sudbenog tijela, koji nije u sustavu zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, ali jeste državno tijelo i sud.

Zaštitnik Ustava

Zapravo ga se institucionalizira kao čuvara i zaštitnika Ustava i u skladu s njim uspostavljenog ustavno-pravnog poretka. Naprosto, stoga što je u njegovoj nadležnosti zaštita ustavnosti i zakonitosti koju ostvaruje u apstraktnoj kontroli zakona i drugih propisa te u konkretnim sporovima zaštitnika ustavom propisanih i zajamčenih ljudskih prava i sloboda.

image

Mato Arlović, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske

Damil Kalogjera/

Polazeći od izloženih oblika i sadržaja promjena koje su izglasane na referendumu 5. lipnja 2022. o reviziji Ustava Republike Kazahstan s pravom se može zaključiti da se radi o ozbiljnim i sadržajnim promjenama koje one unose u kazahstansko društvo i državu. Moglo bi se s pravom reći da su to na području formalnog ustava takve promjene koje šire i jačaju prostor za ustavo-pravno uređenje Republike Kazahstan kao demokratske, ustavne države, države ljudskih (i manjinskih) prava i sloboda te vladavine prava.

Možda bi bilo točnije reći da su one proširivale ustavni okvir za ostvarivanje takve države u kojoj će i upravljači i upravljani biti podređeni ustavu i zakonu, a ne pod drugim oblicima, odnosno gruboj sili i moći. Navedeno stajalište iznosim polazeći od izloženog sadržaja ustavnih promjena izglasanih na proteklom referendumu, ali razmatranih i ocjenjivanih u sklopu ideala, vrednota i načela na kojima se temelji Ustav Republike Kazahstan.

Ideali slobode

Prije svega radi se o idealima slobode, jednakosti i sloge sadržanih u Preambuli, zatim o demokraciji, socijalnoj i političkoj stabilnosti, ekonomskom razvoju i domoljublju (vidi članak 1.) kao vrednotama i načelima na kojima počiva. Nadalje, na načelu narodne vlasti (članak 3.) gdje sva vlast proizlazi iz naroda koju on ostvaruje neposredno ili na slobodnim izborima. Tome znatan obol daje ustrojeni sustav podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Dakako s potpunom sviješću da ne postoji niti da je moguće provesti apsolutno čisti model podjele vlasti, poglavito u suvremenom razvijenom svijetu. Slijedom toga, ustavom je propisan sustav provjere i ravnoteže svih sastavnica vlasti, ali uvijek u okviru prava i dužnosti koje im u okviru njihove nadležnosti propisuje Ustav i/ili zakon u skladu s Ustavom.

Sve izloženo ukazuje da se novom ustavnom revizijom narod Kazahstana jasno opredijelio za njegov ustroj kao demokratske ustavne države ljudskih prava i sloboda te vladavine prava. U supstancijalnom smislu cjelina Ustava (s prihvaćenim promjenama na referendumu) potvrđuje da one daju ustavnu osnovu za uspostavu upravo takve države Republike Kazahstan. Zato što je Republika Kazahstan: a) uređena i ustrojena ustavom kao najvišim pravnim aktom zemlje; b) po ustavu jamči, poštuje i provodi vladavinu prava tj. vladavinu zakona a ne ljudi; c) svoj Ustav utvrdila kao najviši pravni akt, ali i najviše pravo, te se kao takav nalazi na vrhu piramide ustavnopravnog poretka u kojem svi niži pravni akti s njim moraju biti usklađeni; d) ima narodnu vlast gdje narod bira (posredno i/ili neposredno) svoju vlast te je in ultima linea nositelj suverene vlasti; e) ima ustavom propisan i zajamčen sustav podjele vlasti, podložan uzajamnoj provjeri i ravnoteži, te ustavom zajamčene zaštite ustavnosti i zakonitosti; f) ustavom priznalo, reguliralo i zaštitilo ljudska prava i slobode; g) prihvatila bitne elemente socijalne države jer uz promicanje gospodarskog razvoja osigurava pravednost i sigurnost svojih građana; h) ponovo Ustavom institucionalizirala Ustavni sud kao čuvara i zaštitnika Ustava te zaštitnika njime zajamčenih ljudskih prava i sloboda; i) ima samostalnu, neovisnu i neutralnu sudbenu vlast odvojenu od zakonodavne i izvršne vlasti; j) samim Ustavom propisala kako se revidira i/ili mijenja u cijelosti; i k) kao glavne ciljeve i postulate svog postojanja pa onda i ustavnog utvrđenja vidi u tome da počiva na demokratskim idealima, vrednotama i načelima u kojima se svi sporovi, nesuglasice, ali i odnosi između upravljača i upravljenih rješavaju dijalogom i sporazumom u duhu tolerancije i razumijevanja, a kada takvi postupci ne daju rezultata onda u postupcima propisanih pravom i u skladu s pravom koje provode upravne vlasti i u konačnici neovisna, samostalna i neutralna sudbena vlast, uključivo i Ustavni sud putem ustavnog sudovanja.

Upozorenje kritičara

Kritičari provedene ustavne revizije kao ključnu kritiku ističu sljedeće.

Prvo, da su ustavne promjene samo simbolične i kozmetičke. Ponajprije stoga što smatraju da je promjena superpredsjedničkog sustava trebalo provesti korjenito i cjelovito, pa čak i ukidanje predsjedničkog sustava vlasti. Drugo, kad već ovaj pristup nije odobren, onda je po njima posve razvidno da je previše ovlasti u rukama Predsjednika, koje upućuju na zaključak da su promjene kozmetičke. Prije svega radi se o ovlastima da je Predsjednik nositelj izvršne vlati, da imenuje suce, regionalne guvernere, vrhovni je zapovjednik vojske, ovlašten je raspustiti Parlament itd. Prema tome, ključne poluge vlasti su i nadalje u rukama Predsjednika, ističu oni. Treće, da se pojedinim državnim tijelima, napose državnom odvjetniku, koji je ovisan o Predsjedniku i izvršnoj vlasti daju prevelike ovlasti vezane prije svega uz nadzor ostvarivanja vladavine prava čime se stvara moćni mehanizam vlasti kao moći u odnosu na druge itd.

Unatoč, manjoj i/ili višoj opravdanosti novih kritika ipak treba reći da je revizija Ustava demokratska gruda bačena da se kotrlja niz strunu daljnjeg širenja i jačanja demokracije i implementacije demokratske, ustavne države ljudskih prava i sloboda, te vladavine prava. U kojoj mjeri i kojom brzinom će se ostvarivati ovisit će zapravo o tome koliko će se promijenjeni Ustav Republike Kazahstan ostvarivati u društvenom životu. Značajni utjecaj na to će imati kvaliteta zakonodavnopravne razrade njegovih odredbi s jedne strane, a s druge razumijevanje i djelovanje svih na njegovoj provedbi i promjeni u realnom životu od pojedinih građana, preko lokalnih i regionalnih tijela te tijela državne vlasti i tijela pravnih osoba s javnim ovlastima.

Druga Republika

U onoj mjeri u kojoj se taj cilj uspije ostvariti, ostvarit će se cilj i želja ne samo Predsjednika Kasima Džomarta Tokajeva, već i svih građana Republike Kazahstan da na referendumu usvojena revizija uspostavi Drugu Republiku Kazahstan. Kako da taj cilj što djelotvornije realiziraju poticati će ih Dan Ustava (nastupajući) Republike Kazahstana. Dan kad se ne slavi samo, već i promišlja o tome što je od ustavnih formalnih promjena ostvareno, a što nije u stvarnom životu, te što je potrebno činiti da se njima utvrđena prava, dužnosti, slobode, vrednote, ideali i ciljevi brže realiziraju.

Podupirujući ih u tom ostvarenju kao dugogodišnji član prijateljstva Hrvatsko-Kazahstanskog društva uz čestitke za Dan Ustava upućujem im najtoplije želje da u tom cilju uspiju. Na svoju dobrobit i svih građana Republike Kazahstan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2022 09:23