Prije točno godinu dana Japan se najdalje dosad odmaknuo od politike pacifizma prema politici militarizma, kad je najavio najveće osnaživanje vojske od Drugog svjetskog rata kao odgovor na povećanje kineskih vojnih kapaciteta u Južnokineskom moru i povećanu prijetnju iz Sjeverne Koreje.
Tokio je lani u prosincu predstavio petogodišnji plan izgradnje obrane procijenjen na oko 320 milijardi dolara, koji uključuje proizvodnju dvaju ratnih brodova s naprednim radarom i krstarećim projektilima dugog dometa. Povećanje vojne potrošnje na dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u sljedećih pet godina svrstalo bi Japan u rang sa zemljama NATO-a i učinilo ga trećim najvećim proračunom za obranu u svijetu, nakon SAD-a i Kine. Međutim, u međuvremenu je pad jena (za 10 posto u odnosu na američki dolar) prisilio Tokio da smanji ambiciozni plan nabave Ministarstva obrane, a niska stopa nataliteta i sve starija populacija pokazale su se kao velik problem za povećanje broja vojnika. Gotovo trećina Japanaca starija je od 65 godina, a stopa nataliteta prošle je godine pala na rekordno nisku razinu.
Oružane snage Japana ili Japanske obrambene snage (JSDF) imaju oko 247 tisuća pripadnika, a od 2014. ne uspijevaju postići ciljeve regrutiranja. Od prošle godine kopnenim, zračnim i pomorskim granama JSDF-a nedostaje ukupno 16.000 aktivnog vojnog osoblja.
Nedostatak vojnika najzornije se može vidjeti na Noshiru, novom japanskom ratnom brodu opremljenom protubrodskim projektilima i sonarom za praćenje podmornica. To je plovilo dizajnirano s predviđenim manjim brojem ljudstva i može funkcionirati s otprilike dvije trećine posade potrebne za upravljanje prethodnim modelom broda. Na novom Noshiru zadaće koje je prije obavljalo sedam ili osam članova posade sada obavljaju tri ili četiri, pa tako medicinska sestra radi i kao peračica posuđa i kuharica, a na brodu su ugrađene i dodatne prskalice kako bi se nadoknadio manjak radnika za borbu protiv požara.
Financijski i ljudski kapital
General Yoshihide Yoshida, načelnik Združenog stožera oružanih snaga Japana, priznao je za The New York Times da se vojska suočava s velikim poteškoćama u angažiranju novog kadra. Yoshida ističe kako bi JSDF trebao povećati udio žena s trenutnih osam na 12 posto do 2030. godine, surađivati s privatnim sektorom i više primjenjivati umjetnu inteligenciju i bespilotne sustave. Japan također mora privući nove bataljune tehnološki potkovanih vojnika koji će upravljati sofisticiranom opremom ili štititi od kibernetičkih napada. Vlada je rekla da planira proširiti svoje vojne kibernetičke snage na 4000 ljudi.
Od kraja Drugog svjetskog rata Japan je ugostio više američkih trupa nego bilo koja druga država u svijetu i dvije su nacije intenzivirale zajedničke vojne vježbe. Iako su Sjedinjene Američke Države pozdravile planove japanskog premijera Fumio Kishide za povećanje izdvajanja za vojsku, ostaje vidjeti hoće li vlada uspjeti uvjeriti japanski narod da uloži financijski i ljudski kapital za povećanje vojske.
Glavni je problem pronalaženje mladih ljudi za popunjavanje redova. Broj Japanaca u dobi između 18 i 26 godina (koji su dugo činili jezgru JSDF-ova regrutnog centra) smanjio se sa 17 milijuna 1994. na 10,5 milijuna 2021. godine. Izvješća o seksualnom uznemiravanju u vojsci također obeshrabruju žene da se prijave. Među ključnim je čimbenicima i to što je relativno niska stopa nezaposlenosti u Japanu omogućila srednjoškolcima i studentima da budu izbirljivi u traženju posla, pa se JSDF mora natjecati s privatnim tvrtkama koje mladima često nude mnogo bolje uvjete, bilo da se radi o plaći, beneficijama, stabilnosti ili ugodnijem radnom okruženju. Vojsci je sve teže uvjeriti mlade diplomante da im je bolje pridružiti se JSDF-u nego raditi za primjerice Toyotu ili Sony. Mnogi smatraju da je služba u JSDF-u slična teškom i opasnom poslu "plavih ovratnika", rekao je za The Japan Times Andrew Oros, profesor političkih znanosti i međunarodnih studija na Washington Collegeu.
Bolji uvjeti rada
U mnogim je zemljama vojna služba obično obiteljska tradicija. Iako je tako bilo i u Japanu, došlo je do određene promjene s padom nataliteta i ulogom japanske vojske u Drugom svjetskom ratu, primijetio je Oros. U poslijeratnom se razdoblju na JSDF dugo gledalo sa sumnjom, ali vojska se danas općenito doživljava u drukčijem svjetlu i mnogi je vide kao korisnu instituciju, posebice nakon što se pokazala nezamjenjivom u katastrofama kao što su bili veliki potres u istočnom Japanu i havarija u nuklearnoj elektrani Fukushima. Stručnjaci zaključuju kako su bolja plaća, uvjeti rada i veća razina razumijevanja javnosti o nacionalnosigurnosnoj ulozi JSDF-a najvažniji čimbenici za povećanje broja regruta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....