„Dogovor Trumpa i Putina oko dizela je velika promjena u američkoj politici i još jedan udarac na kolektivni Zapad. Možda se ponovno dogodi da se Amerika modelira i na drugačiji način tretira Ukrajinu. Nelogično je da će sporazum Trumpa i Putina brzo pomoći američkom tržištu i smanjiti cijenu nafte što je Trumpu važno sada pred izbore. Mislim da je za to prekasno. Izvjesnim mi se čini da je SAD još jednom pokazao da se na njega više ne može računati na način kako je to bilo zadnjih 80 godina. Ušli smo u novo doba, u novu epohu”, kaže u Briefingu povjesničar prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Velik udarac Zapadu je bilo i američko posezanje za Grenlandom. Stvorila se atmosfera u kojoj samo 7 posto Danaca smatra da im je SAD saveznik, a bili su najviše proamerički od svih skandinavskih zemalja. S takvom politikom, kao i sada s američkom politikom prema Ukrajini, događa se lom koji duboko utječe na povjerenje. Čak i kada bi se na izborima ubrzo neke stvari promijenile, trebat će dugo vremena da stvari zacijele”, govori Jakovina pa podsjeća na sporazum Staljina i Hitlera iz 1939. godine što je bio uvod u Drugi svjetski rat.
„Treba reći da je 2026. glavni ruski pregovarač u Ukrajini poslao potporu AfD-u u Njemačkoj s istim onim frazama kojima su se koristili nacisti za vrijeme Drugog svjetskog rata. Potpredsjednik SAD-a je izravno zagovarao AfD kao i Elon Musk. To je promijenjeni svijet”, ističe Jakovina koji izvjesnim smatra da će američki izbori u studenome proći loše za Republikance.
„SAD teško može riješiti Iran na zadovoljavajući način. Neće vjerojatno biti slanja američkih trupa. Amerika tamo više nema logističke baze. Iranci su u prvim satima tog sukoba uništili najvrijednija američka vojna postrojenja u zaljevskim zemljama. Takav način završetka rata u Iranu se neće dogoditi. Ni Rusiji to nije u interesu. Dvojbeno je je li SAD-u u interesu povezati se s Rusijom da bi više izolirali Kinu jer je veliko pitanje može li se Kinu uopće izolirati i ograničiti s obzirom na njezinu ekonomiju. A veliko je pitanje postoji li u Bijeloj kući strategija”, komentira Jakovina.
„Hutisti su u tjedan dana četiri puta pogodili najveću zračnu luku u Saudijskoj Arabiji koja je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, a Jemen je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu. Gotovo je neshvatljivo da se to događa nakon što je Saudijska Arabija uložila milijarde u kupnju američkog oružja. Postoje one komične priče o saudijskim prinčevima koji su odlazili na vodeće američke akademije gdje se ne bi budili i išli na nastavu, ali su ih završili. Očito je riječ o tome. Nema sposobne vojne snage koja je u stanju barem pokušati ispaliti raketu i zaustaviti Hutiste. Jemen je po broju stanovnika više nego dvostruko veći od Saudijske Arabije i objektivno je puno ozbiljniji igrač od nje. Bit će teško Jemen slomiti iz zraka. Ova situacija ne izgleda dobro za Saudijsku Arabiju, zaljevske zemlje i SAD. Svima koji su išta znali o tom prostoru je moralo biti jasno da napad na Iran neće biti samo lokalni sukob nego to prerasta u jedan globalni sukob koji nas sve dodiruje s cijenama energenata”, tvrdi Jakovina koji smatra da je teško očekivati da će se uskoro uspostaviti normalan promet kroz Crveno more i Hormuški tjesnac.
Pojašnjava da uz sve to imamo nefunkcionalnu Libiju, građanski rat u Sudanu, Sahel gdje više nema francuskog utjecaja, totalni kaos u Somaliji, građanski rat u Etiopiji... To se sve nalazi s druge strane Bab el-Mandeba.
„To je ogromna kriza na granicama Europe. To je kaos za koji je pitanje hoće li se moći razriješiti u postojećim okvirima. Mir pod ruskim uvjetima bi značio kapitulaciju Ukrajine. Europska unija nije pronašla snage da se afirmira. EU ne zna je li joj u interesu proširenje za 650.000 ljudi s Crnom Gorom, a pogotovo nema odgovor na pitanje odnosa SAD-a i Rusije”, naglašava Jakovina.
„Hrvatska ne želi zemlje s europskog jugoistoka u EU. Crna Gora je mogla do sada pokazati dobru volju da riješi neke probleme koje ima s Hrvatskom. Je li Hrvatskoj cilj da Dubrovnik ostane granični grad ili da dobije zemlju koju bi mogla privući na Zapad i na nju utjecati? Mislim da mi za to nemamo kapaciteta. Mislim da je Hrvatskoj u interesu da Vučić jako izgubi izbore, ali je hrvatskoj vlasti bolje da on ostane”, kaže Jakovina.
„S načinom na koji Vučić vodi Srbiju može biti atraktivna Kinezima, Ukrajincima, Rusima, Nijemcima, Francuzima zbog kupnje oružja i rudnika, a Srbija je i dalje ključ za rješenje Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. U tom smislu su mnoge zemlje bile vrlo sklone Srbiji ne pitajući kakva je tamo vlast. I tako će biti i sada. Ako će Vučić pokrasti izbore, smatrat će da tu nemaju ništa posebno za reći. U ovom trenutku s ovakvim Trumpom i ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku mnogima je bolje da se tu ništa ne dira, da se slučajno ne pojavi neka nova kriza, da se ne moraju baviti s nekim novim političarima kada imaju uhodane stvari s Vučićem”, objašnjava Jakovina. Procjenjuje da će rezultati izbora u Srbiji biti vrlo tijesni i da će onda Vučić to preokrenuti, odnosno uzeti sebi. A hoće li to dovesti do nasilja na ulicama, ovisit će, dodaje, djelomično i o reakcijama zapadnih vlada, odnosno hoće li one priznati te izbore. Sve ovo što je bilo s Mladićem će, tvrdi on, biti zaboravljeno. Prije 20 godina bi se, kaže, netko zapitao kako je moguća krađa izbora u europskoj zemlji, a danas se vodeći političari u EU u tome ne vide problem.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Pogledajte cijelu emisiju:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....