Ursula von der Leyen: Naš je cilj da Europa 2050. bude prvi klimatski neutralan kontinent

Chicago, Tel Aviv, Ascona, Dessau, Kalinjingrad. Paul Klee, Kandinsky, Anni Albers, László Moholy-Nagy, Iwao Yamawaki. Škola "Državni Bauhaus", koju je 1919. u Weimaru osnovao Walter Gropius s prijateljima, brzo je prerasla u međunarodni pokret za arhitekturu, umjetnost i dizajn, koji već više od stoljeća utječe na kreativno razmišljanje, unutarnji dizajn i gradske krajolike diljem svijeta. Kombiniranjem umjetnosti i upotrebljivosti inovativni i avangardni Bauhaus doista je oblikovao socijalni i gospodarski prijelaz u industrijsko društvo 20. stoljeća.

Stotinjak godina poslije pred nama su novi globalni izazovi: klimatske promjene, onečišćenje, digitalizacija i demografska eksplozija zbog koje će, predviđa se, do sredine ovog stoljeća na svijetu biti deset milijarda stanovnika, a naoko neograničeni gospodarski rast šteti i nama, i našem planetu i ograničenim prirodnim resursima.

Čak 40 % svih emisija stakleničkih plinova potječe iz zgrada i infrastrukture. Moderne su građevine uglavnom od cementa i čelika, koji se proizvode potrošnjom golemih količina energije, a usto kemijskim reakcijama i izravno oslobađaju ugljični dioksid.

Sve upućuje na jedno: moramo dobro razmisliti i osmisliti novi plan. A Europa u tome može i mora predvoditi. Zato nam je prioritet europski zeleni plan, naša nova strategija rasta koja otvara brojne nove mogućnosti. Glavni je cilj da Europa 2050. bude prvi klimatski neutralan kontinent, a za to nije dovoljno smanjiti emisije. Potreban nam je gospodarski model koji planetu vraća ono što od njega oduzme: kružno gospodarstvo koje počiva na obnovljivim izvorima energije.

No, želim i više od ekološkog ili gospodarskog projekta. Europski zeleni plan mora ponajprije biti novi europski kulturni projekt. Svaki pokret ima vlastiti vizualni identitet i osjećaj, a tako krupna promjena traži i novu estetiku - spoj dizajna i održivosti.

Zato ćemo pokrenuti novi europski Bauhaus, zajednički prostor za dizajn i kreativnost u kojem se ta vizija ostvaruje suradnjom arhitekata, umjetnika, studenata, znanstvenika, inženjera i dizajnera. Novi europski Bauhaus bit će pokretačka sila u ostvarenju privlačnog, inovativnog i humanog europskog zelenog plana. Novi pokret koji će počivati na održivosti, dostupnosti i estetici želi recikliranje, obnovljive izvore energije i biološku raznolikost učiniti prirodnima i tako europski zeleni plan približiti građanima.

Građani bi trebali moći osjetiti, vidjeti i doživjeti europski zeleni plan, neovisno o tome je li riječ o građevinskoj industriji koja upotrebljava prirodne materijale kao što su drvo ili bambus ili o arhitekturi čiji su oblici i načela gradnje nadahnuti prirodom, koja otpočetka vodi računa o ekosustavima i omogućuje i planira održivost i ponovnu iskoristivost.

Novi europski Bauhaus trebao bi iskoristiti i drugi revolucionarni megatrend ovog stoljeća: digitalizaciju koja nam sve više utječe i na razmišljanje i na postupke. U budućnosti će kuće, naselja i gradovi imati svoje "digitalne blizance" i zato će bolje funkcionirati. Dizajn će se unaprijediti računalnim simulacijama - ostvarit će se veća učinkovitost resursa, mogućnost ponovne iskoristivosti i manji utjecaj na okoliš i lokalnu klimu, kako bi i život u klimatski neutralnim gradovima bio ugodan.

Kao i povijesni Bauhaus, pokret koji se iz Weimara proširio svijetom, i novi bi europski Bauhaus trebao biti više od puke škole arhitekture koja se koristi novim tehnikama i tehnologijama. Povijesni Bauhaus ne bi bio revolucionaran da nije bio povezan sa svijetom umjetnosti i kulture i socijalnim izazovima vremena. Stari Bauhaus pokazao je da kvalitetan dizajn i industrija mogu milijunima poboljšati svakodnevni život.

Novi europski Bauhaus trebao bi potaknuti sličnu dinamiku i pokazati kako ono što je potrebno može biti i lijepo, kako stil ne isključuje održivost. Moramo skrenuti s utabanih staza i promijeniti perspektivu, a novi europski Bauhaus to će nam omogućiti.

U sljedeće dvije godine u raznim dijelovima Unije započet će prvih pet projekata europskog Bauhausa. Svaki će imati svoju temu, ali svi će morati biti održivi. Bavit će se prirodnim građevinskim materijalima, energetskom učinkovitošću, demografijom, mobilnošću usmjerenom na budućnost ili resursno učinkovitim digitalnim inovacijama, ali uvijek u kombinaciji s kulturom i umjetnošću. Bit će kreativni, eksperimentalni laboratorij i sigurna luka europske industrije, početna točka europske i svjetske mreže koja će multiplicirati gospodarski, ekološki i društveni učinak svakog pojedinog Bauhausova projekta.

Željela bih da novi europski Bauhaus potakne nastanak kreativnog i interdisciplinarnog pokreta koji najsuvremenijom tehnologijom, a usklađen s idejom zaštite okoliša i klime, postavlja nove estetske i funkcionalne standarde. Uspijemo li kombinirati održivost s dobrim dizajnom, europski zeleni plan bit će zanimljiv i izvan naših granica. Novi Bauhaus trebao bi potaknuti raspravu o novim načinima gradnje i oblikovanja, eksperimentirati i dati praktični odgovor na socijalno pitanje kako moderni život Europljana uskladiti s prirodom: pomoći da nam 21. stoljeće bude ljepše i humanije.