UOČI SUMMITA 'NOMANDIJSKE ČETVORKE' Putin i Zelenski na prvom sastanku uživo razgovarat će o novom sporazumu o plinu

Sljedećeg ponedjeljka, 9. prosinca, u Parizu nakon trogodišnje stanke (zadnji susret bio je u Berlinu u listopadu 2016. godine) održat će se summit “normandijske četvorke” u vezi krize u Ukrajini.

Poseban susret

Francuski predsjednika Emmanuel Macron, kao domaćin, primit će njemačku kancelarku Angelu Merkel, ruskog kolegu Vladimira Putina te novog člana, nedavno izabranog predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog.

Svi s nestrpljenjem čekaju hoće li se u Parizu, prvi put, nasamo, susresti dva predsjednika, Putin i Zelenski. U Kremlju ne “isključuju tu mogućnost” kako kažu Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov i predsjednikov vanjskopolitički savjetnik Jurij Ušakov.

- Mislim da sve ide prema tome da Putin i Zelenski održe odvojeni sastanak - kazao je Ušakov.

I predsjednik Zelenski je iz Vilniusa, gdje je bio na službenom putu, poručio da se sprema naći sa svim sudionicima sastanka na “posebnim susretima”, ali u Kijevu su za sada prilično suzdržani oko mogućnosti bilateralnog sastanka s ruskim predsjednikom. Iz Kremlja su čak poručili, da osim “tekućih političkih stvari”, Putin i Zelenski bi na tom sastanku mogli prozboriti i o “plinskoj tematici”.

Naime, na prijelazu iz 2019. u 2020. istječe desetogodišnji rusko-ukrajinski plinski dogovor o tranzitu ruskog plina kroz Ukrajinu prema EU. Ako do novog sporazuma ne dođe (oboje imaju adute i ucjene u rukama), Europa bi se mogla naći pred novom plinskom krizom.

Iz Kijeva njihov najveći distributer Naftogaz Ukraina predlaže ruskom Gazpromu tranzit 60 milijardi kubnih metara plina godišnje u sljedećih 10 godina. Zanimljivo je da se ne zna hoće li se u Parizu Putin i Zelenski susresti, ali su prije koji dan razgovarali telefonom u vezi plinske problematike.

Prijetnje

Prije summita u Parizu, bit će summit NATO-a u Londonu, gdje se očekuje podrška Saveza Ukrajini, što će vjerojatno imati utjecaj i na pariški susret. Do summita u Parizu dolazi u trenutku kada je Vladimir Zelenski izvrgnut najžešćim napadima “s desna” zbog naredbe za povlačenje ukrajinskih snaga s linije razdvajanja u istočnoj Ukrajini prema odmetnutim proruskim separatističkim tvorevinama Donjeck i Lugansk. Zelenskom se, od radikala, prijeti čak i nasilnim svrgavanjem, ali je za svoju politiku dobio podršku iz EU i SAD-a, što je i bio uvjet da ponovno dođe do “normandijskog summita”.

U Kijevu se pribojavaju sastanka u Parizu, smatrajući kako bi ih mogli pritisnuti da pristanu na “posebne odnose odmetnutih pokrajina s Rusijom” kao uvjet njihove integracije, što Ukrajinci tumače kao stvaranje neke Republike Ruske koja bi, kao što je i u BiH, onemogućavala normalno funkcioniranje jedinstvene ukrajinske države.