Opća skupština Ujedinjenih naroda velikom je većinom podržala rezoluciju koja potvrđuje da države imaju pravnu obvezu boriti se protiv klimatskih promjena, pozivajući se na mišljenje Međunarodnog suda pravde (ICJ). Za rezoluciju je glasalo 141 država, protiv ih je bilo osam, dok je 28 zemalja ostalo suzdržano.
Među državama koje su glasale protiv našle su se Sjedinjene Američke Države, najveći povijesni emiter stakleničkih plinova, zajedno sa Saudijskom Arabijom, Rusijom, Izraelom, Iranom, Jemenom, Liberijom i Bjelorusijom, piše Guardian.
Glavni tajnik UN-a António Guterres poručio je da rezultat glasanja pokazuje kako vlade imaju odgovornost zaštititi građane od sve ozbiljnije klimatske krize.
„Pozdravljam usvajanje rezolucije Opće skupštine o savjetodavnom mišljenju ICJ-a o klimatskim promjenama – snažnoj potvrdi međunarodnog prava, klimatske pravde, znanosti i odgovornosti država da zaštite ljude od rastuće klimatske krize“, objavio je Guterres na društvenoj mreži X.
Vanuatu pokrenuo inicijativu
Rezoluciju je predložio otočni Pacifički arhipelag Vanuatu, a njome se potvrđuje savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde iz srpnja 2025. prema kojem države imaju obvezu smanjivati korištenje fosilnih goriva i poduzimati konkretne mjere protiv globalnog zatopljenja.
Iako mišljenje ICJ-a nije pravno obvezujuće, već sada ima značajan utjecaj na klimatske tužbe diljem svijeta. Sudovi ga sve češće koriste kao referencu u presudama vezanim uz klimatske politike i odgovornost država.
No na diplomatskoj razini otpor je i dalje snažan. Tijekom prošlogodišnjih klimatskih pregovora UN-a u brazilskom Belému, Saudijska Arabija navodno je uključivanje tog mišljenja u završne dokumente nazvala „crvenom, crvenom linijom“.
Uz SAD, protiv rezolucije glasale su i zemlje bliske fosilnoj industriji ili geopolitički saveznici Washingtona i Moskve, dok su među suzdržanima bile i Turska, domaćin budućeg klimatskog summita COP31, zatim Indija, Katar i Nigerija.
S druge strane, među državama koje su podržale rezoluciju bile su Australija, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Trumpova administracija ponovno protiv klimatskih sporazuma
Administracija američkog predsjednika Donald Trump posljednjih je mjeseci ponovno povukla SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma i drugih međunarodnih okolišnih inicijativa, dok paralelno promiče povećanje proizvodnje fosilnih goriva.
Zamjenica američkog veleposlanika pri UN-u Tammy Bruce izjavila je da rezolucija sadrži „neprimjerene političke zahtjeve povezane s fosilnim gorivima“. Dodala je i da Washington ne vidi razlog zbog kojeg bi glavni tajnik UN-a trebao podnositi dodatna izvješća o pravnim pitanjima koje otvara mišljenje ICJ-a.
Prema pisanju Associated Pressa, američka administracija još je ranije pokušavala nagovoriti druge države da izvrše pritisak na Vanuatu kako bi povukao rezoluciju iz procedure.
Pacifičke države upozoravaju: “Šteta je već ovdje”
Veleposlanik Vanuatua pri UN-u Odo Tevi prije glasanja upozorio je da klimatske promjene za mnoge države nisu pitanje budućnosti nego sadašnjosti.
„Moramo biti iskreni jedni prema drugima zašto je ovo važno. Važno je zato što je šteta stvarna i već je ovdje – na našim otocima i obalama, među zajednicama koje se suočavaju sa sušama i propalim usjevima“, rekao je Tevi.
Dodao je kako „najveći teret često nose upravo države i narodi koji su najmanje pridonijeli problemu“.
Ministar klimatskih promjena Vanuatua Ralph Regenvanu izjavio je da je „u današnjem geopolitičkom kontekstu važnije nego ikad očuvati vladavinu prava“, naglasivši da klimatske promjene „nisu iznimka“.
„Poštivanje tumačenja postojećih obveza koje je dao Sud ključno je za vjerodostojnost međunarodnog sustava i učinkovito zajedničko djelovanje“, rekao je Regenvanu.
Otoci koji nestaju pod morem
Pacifičke otočne države desetljećima upozoravaju da klimatske promjene ugrožavaju njihov opstanak.
U Tuvalu, gdje prosječna nadmorska visina iznosi svega dva metra, više od trećine stanovništva prijavilo se za australsku klimatsku vizu za preseljenje, iako Australija godišnje prihvaća samo ograničen broj ljudi. Prema projekcijama, velik dio države mogao bi do kraja stoljeća završiti pod morem tijekom plime.
Slična situacija događa se i u Nauru, gdje vlasti prodaju putovnice bogatim strancima kako bi prikupile sredstva za moguće preseljenje stanovništva u budućnosti.
Pariški klimatski sporazum iz 2015. postavio je cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što je dovelo do poznatog slogana „1,5 za opstanak“. No znanstvenici danas upozoravaju da čak i najoptimističniji scenariji premašuju tu granicu.
Direktor organizacije Pacific Islands Students Fighting Climate Change Vishal Prasad, koji je vodio kampanju za mišljenje ICJ-a, poručio je da glasanje predstavlja korak prema „pretvaranju toga u stvarnost“.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....