Umro je Jacques Delors, arhitekt Europske unije kakvu danas poznajemo

Teško da će neki bivši predsjednik Europske komisije po nasljeđu koje je ostavio u povijesti Europske unije dostići Jacquesa Delorsa koji je umro u srijedu navečer u svom domu u Parizu u 99. godini. Epitet “arhitekt Europe” koju danas poznajemo kao Europska unija i titula jednog od utemeljitelja zajedničke valute euro su ga pratili do kraja njegova života. “Arhitektom Europe” ga je nazvao u srijedu i francuski predsjednik Emmanuel Macron kada je izrazio sućut zbog njegove smrti.

Jacques Delors je bio predsjednik Europske komisije dulje od bilo kojeg drugog predsjednika. Na tom je mjestu bio od 1985. do 1995. godine. Na čelu ovog izvršnog tijela EU bio je u vrijeme kada je Europa prolazila kroz dramatične promjene. Pad komunizma, rat u bivšoj Jugoslaviji, raspad bivšeg Sovjetskog Saveza, dileme o budućnosti odnosa Zapadne Europe i SAD-a pa i sudbina NATO-a nakon Hladnog rata su obilježili tih deset godina.

Dok je početak mandata Jacquesa Delorsa obilježilo stvaranje jedinstvenog tržišta EU-a koje je omogućilo slobodu kretanja ljudi, robe i usluga, drugi dio su obilježile jačanje fiskalne discipline i postavljanje temelja za uvođenje eura kao zajedničke valute. Za vrijeme njegovog mandata je dogovoren i potpisan Ugovor iz Maastrichta.

Dok su ga zagovornici dubljih integracija unutar EU-a slavili kao simbola europskog ujedinjenja, za protivnike je bio simbol miješanja Bruxellesa u stvari koje bi po njima trebale ostati isključiva nadležnost država članica. Sukob ta dva koncepta Europske unije se i dalje nastavlja iako se vjerovalo da će prestati nakon što je Ujedinjena Kraljevina napustila Europsku uniju.

Upravo Unija kakvu je svojim naporima u dobroj mjeri krojio i Delors, ona koja ide prema federalizmu, prema jačanju zajedničkih institucija i slabljenju nacionalnih ovlasti, bila je ključni razlog za odluku Londona za napuštanje članstva.

Tijekom njegovog mandata je zaživjela i zona slobode kretanja unutar EU-a koja je potpisana 1984. godine u mjestu Schengen u Luksemburgu, a tijekom mandata Delorsa je formalizirana i Konvencijom o Schengenu. Danas, uz sve probleme koji prate Schengen zbog čestih suspenzija nekih država članica, ova sloboda kretanja bez kontrola na granicama između EU članica smatra se najvećim postignućem projekta ujedinjenja Europe.

Kako bi promicali ideje za koje se Delors zalagao stvoren je i Institut koji nosi njegovo ime.

Delors je imao veliku političku karijeru i na domaćoj političkoj sceni u Francuskoj. Bio je ministar financija u vladi Francoisa Mitterranda od 1981. do 1984. godine. Iako je ponosno govorio kako ima lijevu političku orijentaciju socijalisti su ga često smatrali previše konzervativnim. Nakon završetka mandata na čelu Europske komisije 1995. godine mnogi su računali da će se kandidirati za predsjednika Francuske s obzirom na to da su tada ankete pokazale da bi na tim izborima i pobijedio. No, odbio je mogućnost kandidature.

U vrijeme Delorsa socijalisti i socijaldemokrati bili su značajna snaga na europskoj političkoj sceni. Naklon njega je samo jednom socijalist bio predsjednik Europske komisije. Bio je to Romano Prodi od 1999. do 2004. godine. To govori koliko je lijevi centar izgubio moć u Europi, a mjesto šefa Europske komisije kao da je rezervirano za nekog političara iz redova Europske pučke stranke.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je u izjavi povodom smrti Delorsa rekao da je on vodio transformaciju Europske ekonomske zajednice prema pravoj Uniji zasnovanoj na humanističkim vrijednostima, jedinstvenom tržištu i zajedničkoj valuti.

- Bio je strastveni i konkretni zagovornik tih vrijednosti do zadnjeg dana svog života. Veliki Francuz i veliki Europljanin, ostat će u povijesti kao jedan od utemeljitelja naše Europe - rekao je Michel.