Ciriaco De Mita (94), protagonist talijanske demokršćanske politike u posljednjoj četvrtini prošlog stoljeća, umro je danas u Avellinu. Pao je u stanu u veljači, operiran, nije se uspio posve oporaviti. U travnju ga je pogodio moždani udar.
De Mita je bio demokršćanski ortak-rival s prodornim i lopovluku sklonim socijalističkim vođom Bettinom Craxijem. Na njihovim odnosima stajale su i padale vlade uglavnom petostranačke koalicije, dok nije pao Berlinski zid i otvorio prostor sudbenoj vlasti da u operaciji "Čiste ruke" pomete s političke pozornice ne samo tada stogodišnju Talijansku socijalističku stranku, nego i bitno robusniju Kršćansku demokraciju, koja nije silazila s vlasti pola stoljeća, od 1944 do 1994.
U toj Kršćanskoj demokraciji De Mita je, kao pripadnik stranačke ljevice, bio dotajnik 1969-1973, pa ministar različitih resora 1973-1979, pa tajnik 1982-1989, pa predsjednik 1989-1992. U tom razdoblju bio je premijer 1988-1989.
Pamti se da je profesora Romana Prodija uzeo kao svoga ekonomskog savjetnika, pa ga je plasirao za predsjednika u državni holding IRI, koji je u ta doba imao hegemoniju nad otprilike 52 posto talijanske izrazito podržavljene privrede. Upravo je De Mita inicirao ulazak u izravan politički angažman, u redovima demokršćanske ljevice, odvjetnika Sergia Mattarelle, sadašnjeg predsjednika Talijanske Republike, pošto je mafija ubila njegova brata Piersantija Mattarellu, predsjednika Sicilije.
U Italiji, sklonoj dosjetkama i efektnim parolama, De Mita je stršao svojom sklonošću beskrajnim suptilnim razlaganjima, pa ga je industrijalac Gianni Agnelli nazvao, mješavinom pohvale i sprdnje, "filozofom iz Magnae Graeciae". De Mita je bio iz Nusca u Irpiniji, u zaleđu Napulja. Neizlječiv političar, u Nuscu se kandidirao za gradonačelnika 2014 i pobijedio, naslijedivši nećaka Giuseppea De Mitu. Pobijedio je ponovo 2019, pa je na toj dužnosti i umro.