Ulazi li svijet u novi hladni rat? Procurilo što su Amerikanci tražili od zemalja članica NATO-a

Top diplomati europskih nacija i Sjedinjenih Država okupljaju se danas na skupu NATO saveza u Bukureštu kako bi dogovorili učinkovitiju pomoć ukrajinskim snagama u zimskim uvjetima ratovanja s Rusijom. Međutim, prema pisanju Financial Timesa, taj sastanak možda sa sobom donosi novu dimenziju globalnih geopolitičkih odnosa jer visoki dužnosnici Sjedinjenih država inzistiraju na zauzimanju puno čvršće politike prema Kini.

FT piše kako su zadnjih nekoliko tjedana predstavnici Washingtona lobirali kod drugih europskih članica NATO saveza za zaoštravanje retorike prema Kini te konkretne akcije obuzdavanja kineskih vlasti. Suprotstavljanje Kini američki je predsjednik Joe Biden ranije postavio kao glavni cilj svoje vanjske politike, ali se Americi silom prilika fokus prebacio na rat u Ukrajini.

To što sada Sjedinjene Države inzistiraju na stavljanje konfrontacije s Kinom u agendu NATO saveza dolazi u ekstremno osjetljivom trenutku za kineske vlasti jer traju masovni prosvjedi protiv lockdown politike, ali i Komunističke partije, kao i predsjednika Xija. Otvara se pitanje kakva bi mogla biti reakcija Kine u slučaju drastičnog zaoštravanja politike NATO-a.

Primjerice, prije invazije na Ukrajinu, koketiranje s primanjem Ukrajine u članstvo NATO saveza činilo se kao logični korak, ali je danas vjerojatnije da bi veći dio članica odustao od te ideje, ako bi taj potez zaustavio ruski napad. Je li sada dizanje pritiska na Kinu, na kojem inzistiraju Sjedinjene Države, korak prema vraćanju neke vrste hladnoratovskih odnosa u globalnu međunarodnu politiku, kad su političke tenzije ionako ekstremne?

Prema pisanju FT-a, visoki dužnosnici Sjedinjenih Država ističu pred sastanak u Bukureštu kako se NATO još ljetos dogovorio oko novog „strateškog koncepta“ kako bi „adresirali sistemske izazove“ koje postavlja Kina. Amerika nudi europskim saveznicima u NATO savezu da na sastanku u Bukureštu dogovore „jačanje naše otpornosti prema izazovima koje postavlja Narodna Republika Kina“.

Koordiniranje NATO članica protiv Kine, tvrdi FT, visoko je na listi prioriteta Sjedinjenih Država. Ambasadorica SAD-a pri NATO savezu, Julianne Smith, ustvrdila je kako NATO mora početi odgovarati kineskim izazovima na konkretne načine.

Ministri bi na sastanku u Bukureštu trebali raspraviti novi izvještaj o Kini te bi se Kina trebala po prvi put jasno identificirati kao izazov u pitanjima „interesa, sigurnosti i vrijednosti“. Taj izvještaj navodno obrađuje pitanja kineskog vojnog razvoja, napora da utječe na članice NATO saveza te treće zemlje, a obrađuje i kinesko-ruske odnose.

Usporedno, u EU se procjenjuje u kojoj mjeri zaoštriti gospodarske odnose s Kinom. Većina članica EU, a posebno Njemačka i Francuska, ne vide se na istoj liniji prema Kini kao i Sjedinjene Države.

Prošli mjesec Bidenova administracija objavila je nacionalnu strategiju sigurnosti u kojoj je jasno da je Kina sigurnosno pitanje ispred Rusije, bez obzira na trenutačne prijetnje.

Glavni tajnik NATO saveza, Jens Stoltenberg, izjavio je kako NATO mora odgovoriti na kinesku vojnu modernizaciju, kolaboraciju s Rusijom te „pokušaje da kontrolira kritičnu infrastrukturu u Europi“. Sve to, najavljuje Stoltenberg, bit će teme razgovora u Bukureštu.“

Zanimljiv je i pristup britanskog premijera Sunaka odnosima s Kinom. Komentirajući napad kineske policije na BBC-jevog novinara, Sunak je ustvrdio kako se „Kina svjesno natječe za globalni utjecaj koristeći sve razine državne moći… Budimo jasni; takozvana zlatna era je gotova, kao i naivna ideja da će trgovina voditi u socijalne i političke reforme… Mi prepoznajemo kako Kina predstavlja sistemski izazov za naše vrijednosti i interese, što je izazov koji postaje sve više akutan, kako se približavaju sve većem autoritarizmu“, upozorio je Sunak, ali i naglasio:

„Lice u lice s tim izazovima trebamo znati da kratkoročni pristup i zanošenje željama neće biti dovoljni. Mi ne možemo ovisiti o argumentima ili pristupima hladnog rata, ili biti sentimentalni oko prošlosti“.

Mainstream mediji (npr. Bloomberg) ovu zadnju izjavu britanskog premijera tumače kao značajno omekšavanje pristupa Kini.