RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Ukrajinski general demantira Wagner: ‘Rusima ne fali granata, na tri područja stalno nas gađaju‘

Pratimo najznačajnija ratna zbivanja u Ukrajini iz minute u minutu

Ukrajinski vojnik na položaju kod Bahmuta

 Aa/abaca/Abaca Press/Profime/Aa/abaca/abaca Press/profime

Ključni događaji:

- Požar u ruskom Ministarstvu obrane

- Macron i Von der Leyen stigli u Kinu

- Poljski ministar poljoprivrede podnio ostavku zbog skandala s uvozom ukrajinskog žita

- SAD šalje vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 2,6 milijardi dolara


Ukrajinski general: Rusi imaju dovoljno streljiva, za razliku za nas

Ruske trupe nisu osjetile manjak streljiva na istoku Ukrajine unatoč izjavama Wagner grupe o nedostatku projektila, rekao je danas pukovnik Serhij Čerevatji, glasnogovornik ukrajinskog istočnog vojnog zapovjedništva.

"Opetovano smo govorili da nije bilo manjka granata tamo gdje neprijatelj koncentrira svoje napore… to su područja Bahmuta, Kupjanska i Limana", rekao je pukovnik Čerevatji na nacionalnoj televiziji.

"Nažalost, neprijatelj još uvijek ima značajnu moć da pogodi naše položaje."

Prema njemu, Rusija je granatirala Bahmut 245 puta u protekla 24 sata.

Navodno se u tom području dogodio ukupno 21 sukob između ukrajinskih i ruskih snaga, pri čemu je poginulo 88 ruskih vojnika, a 124 su ranjena.

Navodno su uništene i tri ruske bespilotne letjelice, jedna stanica za elektroničko ratovanje i tri skladišta streljiva.

Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva izvijestilo je 14. ožujka da je nedostatak ruskog topničkog streljiva doveo do "iznimno" strogih ograničenja streljiva u mnogim područjima ukrajinske prve crte.

U veljači je Jevgenij Prigožin, osnivač Wagnerovih plaćeničkih snaga, kritizirao rusko ministarstvo obrane jer nije opskrbilo njegove trupe s dovoljno streljiva.

Ukrajinski dužnosnici opetovano su tvrdili da je nedostatak streljiva ograničio napredak zemlje na bojnom polju.

U prosjeku, Ukrajina ispali 110.000 granata kalibra 155 mm mjesečno, što je četvrtina količine koju koristi Rusija, prema ukrajinskom ministru obrane Oleksiju Reznikovu.


Zelenski najavio pad Bahmuta? ‘Situacija je doista teška

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je tijekom posjeta Varšavi u srijedu da će Poljska pomoći u osnivanju koalicije zapadnih snaga koje će dostaviti ratne zrakoplove Ukrajini, kao što je učinjeno s borbenim tenkovima ranije ove godine.

Opširnije pročitajte OVDJE.


Putin započeo razgovore s Lukašenkom bez javnog spominjanja Ukrajine

Ruski predsjednik Vladimir Putin poželio je u srijedu dobrodošlicu bjeloruskom kolegi Aleksandru Lukašenku u Moskvi čime su započeli njihovi dvodnevni razgovori, ali u svojim uvodnim javnim obraćanjima obojica su se klonila rata u Ukrajini.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je prošlog tjedna da će dvojica čelnika razgovarati o Lukašenkovom apelu da se uspostavi prekid vatre u Ukrajini.

Prošlog mjeseca Putin je rekao da će Rusija rasporediti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji.

"Moram reći da smo učinili puno kao rezultat našeg zajedničkog rada na svim područjima", rekao je Putin Lukašenku.

"Sutra ćemo o svemu tome razgovarati. To se odnosi na našu suradnju u međunarodnoj areni i zajedničko rješavanje pitanja osiguranja sigurnosti naših država", dodao je.

Rusija je najveći politički i financijski podržavatelj Lukašenka koji je dopustio ruskoj vojsci korištenje bjeloruskog teritorija za pokretanje invazije na Ukrajinu u veljači 2022.


Ugašen požar u zgradi ruskog Ministarstva obrane

Požar je nakratko izbio u središtu Moskve u srijedu, u zgradi koja pripada ruskom ministarstvu obrane, izvijestile su ruske državne novinske agencije, navodeći hitne službe.

Na snimkama koje su podijelili državni mediji na društvenim mrežama mogao se vidjeti crni dim kako se uzdiže iz sjedišta ministarstva obrane u Moskvi, u ulici Znamenska, blizu Kremlja.

Požar je ubrzo ugašen i nije bilo žrtava, izvijestila je novinska agencija TASS.

"Oko 19:30, u jednoj od upravnih zgrada ministarstva obrane u Moskvi, dežurni radnici otkrili su dim u zgradi. Vatrogasci i ministarstvo za hitne situacije izišli su na teren", citirao je Interfax ministarstvo obrane.

Požar se proširio prostorijom od 60 kvadratnih metara, TASS je citirao lokalne hitne službe.

Ministarstvo obrane reklo je da trenutno pokušava ustanoviti uzrok požara.


Požar u zgradi ruskog Ministarstva obrane u Moskvi

U zgradi ruskog Ministarstva obrane u središtu Moskve u srijedu navečer je izbio požar, izvijestila je novinska agencija TASS pozivajući se na hitne službe.

Snimka koju su podijelili državni mediji na društvenim mrežama pokazuje oblak crnog dima koji se uzdiže iz sjedišta Ministarstva obrane u Moskvi u ulici Znamenka, u blizini Kremlja.

Nisu objavljene pojedinosti o mogućim žrtvama ili uzroku požara.


Irska vlada će zbog rata u Ukrajini razmatrati vojnu neutralnost

Irska vlada će na konzultativnom forumu pitati irsku javnost za mišljenje o tradiciji vojne neutralnosti zemlje, rekao je ministar vanjskih poslova u srijedu, što je najnoviji znak moguće promjene politike nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ministar vanjskih poslova Micheál Martin rekao je da će se četverodnevni forum održati u lipnju u tri različita grada. U fokusu foruma bit će niz sigurnosnih pitanja, a omogućit će raspravu o višedesetljetnoj politici neutralnosti.

"Međunarodno sigurnosno okruženje značajno se promijenilo tijekom prošle godine. Vidjeli smo rusko očigledno i brutalno nepoštivanje međunarodnog prava", poručio je Martin. "Irska predanost međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima i našoj tradicionalnoj politici vojne neutralnosti ne oslobađaju nas od potrebe da odgovorimo na ovu novu stvarnost", dodao je.

Na forumu će sudjelovati sigurnosni, vojni i vanjskopolitički stručnjaci, politički predstavnici, civilno društvo i druga relevantna tijela. Građani mogu prisustvovati i podnijeti unaprijed pisane podneske.

Martin je nacionalnoj radioteleviziji RTE rekao da "nema unaprijed zamišljenog ishoda" rasprava i da vlada ne planira promijeniti svoju politiku vojne neutralnosti. U utorak se Finska formalno pridružila NATO-u, čime je okončala politiku neutralnosti staru sedam desetljeća, što je povijesna promjena izazvana ruskom invazijom.

Irski premijer Leo Varadkar prošle je godine rekao da će zemlja vjerojatno preispitati svoju politiku nakon invazije te je sugerirao da bi se zemlja mogla više uključiti u zajedničku obrambenu politiku Europske unije.

Politika neutralnosti, koju je tadašnji premijer Eamon DeValera opravdavao za vrijeme 2. svjetskog rata jer dopušta zemlji da izbjegne situaciju u kojoj je pijun u igrama velikih sila, službena je politika Irske od njezine neovisnosti i jako je popularna. Kritičari kažu da ova politika i niska razina potrošnje na obranu ostavljaju zemlju ovisnom o dobroj volji drugih.


Putin: Vjerujemo da su zapadni obavještajci umiješani u ukrajinski ‘terorizam‘

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je na sastanku s visokim dužnosnicima, koji je prenosila televizija, rekao kako ima razloga za vjerovati da su zapadne obavještajne agencije umiješane u, kako je rekao, sabotaže i terorističke akcije koje je izvela Ukrajina.

Na sastanku kremaljskog Vijeća sigurnosti s čelnicima četiriju ukrajinskih regija koje je Moskva prošle godine anektirala, Putin je optužio Ukrajinu da je počinila zločine protiv ruskog administrativnog i sigurnosnog osoblja, protiv novinara i nastavnika uz pomoć zapadnih obavještajnih službi.

Rusija često optužuje Ukrajinu za granatiranje dijelova Ukrajine pod ruskom kontrolom i onih u ruskim pograničnim regijama blizu Ukrajine, pri čemu, kako tvrdi, stradavaju civili.

"Imamo puno razloga da kažemo kako su u pripremi takvih terorističkih činova i sabotaža angažirani resursi trećih zemalja i zapadne obavještajne službe", rekao je Putin.

To je kazao tri dana nakon što je ruski vojni bloger Vladlen Tatarski, čije je pravo ime Maxim Fomin, ubijen u bombaškom napadu u Sankt Peterburgu, za što ruski dužnosnici okrivljuju Ukrajinu.


Putin s veleposlanicom SAD-a u Kremlju: ‘Naši odnosi su u dubokoj krizi‘

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je u Kremlju predao vjerodajnice stranim veleposlanicima, a među njima je bila i američka veleposlanica Lynn Tracy. Tom prilikom je poručio da je Rusija spremna za dijalog sa svim zemljama i da se neće izolirati.

- Rusija je otvorena za konstruktivno partnerstvo sa svim zemljama bez iznimke. Nećemo se izolirati od nikoga, nemamo neprijateljske namjere prema nikome, a očekujemo da će se partneri pridržavati načela ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja, istaknuo je, podsjetivši da je riječ o pristupu koji je dio nove strategije vanjske politike.

Istaknuo je da će Rusija i dalje djelovati kao jedno od suverenih i autoritativnih centara svjetske politike. U govoru je dao kratku ocjenu bilateralnih odnosa sa svakom od 17 zemalja čiji su veleposlanici bili na svečanosti.

Obraćajući se Lynn Tracy, rekao je da su odnosi Moskve i Washingtona u dubokoj krizi te da je američka podrška Ukrajini 2014. dovela do aktualnog sukoba Ukrajine i Rusije.


Zelenski u Poljskoj dočekan kao heroj

U Poljskoj je Volodimir Zelenski dočekan s neviđenim počastima. Zelenskom je uručen Orden bijelog orla, "najstarije i najviše poljsko odlikovanje" za "izvanredne pojedince", rekao je predsjednik Duda. Čak i prije nego što je stigao, ovaj je prvi službeni posjet Varšavi otkako je Rusija izvršila invaziju opisan kao prilika da zahvali nekim od susjeda koji su najviše podržavali Kijev i Ukrajinu.

Osim što je demonstrirao svijetu u kakvim su bliskim odnosima Kijev i Varšava, današnji je sastanak također bio okrenut budućnosti. Razgovori su bili usredotočeni na obnovu Ukrajine, putovanje prema članstvu u EU i novim ekonomskim partnerstvima.

Iza kulisa također će se pozabaviti pitanjem ukrajinskog žita. Ministar poljoprivrede Henryk Kowalczyk podnio je ostavku u srijedu zbog rastućeg bijesa među poljoprivrednicima zbog utjecaja ukrajinskog uvoza žitarica na domaće cijene.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u srijedu je rekao kako Ukrajina želi da joj Poljska postane ključni partner u velikoj obnovi zemlje nakon završetka rata s Rusijom.

Zelenski je na konferenciji za novinare održanoj u Varšavi zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejem Dudom pozvao poljske tvrtke da dođu u Ukrajinu i prije završetka rata kako bi osigurale bolju poziciju na ukrajinskom tržištu.

Za vrijeme posjeta Varšavi Zelenski je rekao i kako se nada otvorenim granicama između Poljske i Ukrajine.

Mjesta blizu granice s Poljskom su, osobito u prvim danima ruske invazije na Ukrajinu, "otvorila svoja vrata Ukrajincima i nije bilo granica između dviju zemalja", rekao je Zelenski na sastanku sa svojim poljskim kolegom te dodao kako smatra da je ovo početak nečega što će pokazati da u budućnosti neće biti granica između susjednih zemalja.

"Bez granica u političkom, gospodarskom i, ono što je posebno važno - u povijesnom smislu", istaknuo je Zelenskij, aludirajući na tešku ukrajinsko-poljsku prošlost.

Tijekom sastanka s ukrajinskim predsjednikom Duda je kazao da će se Poljska na samitu NATO-a u srpnju u glavnome gradu Litve Vilniusu angažirati na tomu da dobije dodatna sigurnosna jamstva za Ukrajinu.


Kremlj izbjegava pitanja o Trumpovoj optužnici

Kremlj je izbjegao pitanje o optužnici protiv Donalda Trumpa ovog poslijepodneva, rekavši novinarima da smatraju da je neprikladno "miješati se".

Obraćajući se novinarima na redovnom brifingu za novinare, glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je: "Ne smatramo se ovlaštenim miješati se u unutarnje poslove Sjedinjenih Država.

"Vjerujemo da se Sjedinjene Države nemaju pravo miješati u naše poslove, stoga ne bismo željeli komentirati ovo."


Poljska šalje 14 borbenih zrakoplova Ukrajincima

Poljska će u Ukrajinu poslati ukupno 14 borbenih zrakoplova MiG-29, najavio je predsjednik Andrzej Duda. Ukrajina je već primila četiri zrakoplova, očekuje isporuku još četiri, što znači da će dodatnih šest MiG-ova stići u Kijev.

Činjenica da Poljska servisira MiG-ove za Ukrajinu je bila poznata, ali do sada je količina bila neodređena.

Ukrajinske zračne snage već upravljaju borbenim zrakoplovima, što znači da bi ih mogli koristiti u protunapadnim operacijama, ranije je potvrdio Institut za proučavanje rata.


Zelenski mijenja taktiku u Bahmutu?

Tijekom pressice u Varšavi, ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski izjavio je da je situacija u Bahmutu vrlo teška i da će će donijeti ‘odgovarajuće odluke‘ ako ukrajinskim trupama bude prijetilo opkoljavanje.

Poručio je da mu je najvažnije zaštititi živote vojnika.

Sky News podsjeća kako se današnje izjave Zelenskog razliku od dosadašnjih izjava u kojima je izražavao namjeru Ukrajine da se nastavi boriti za Bahmut, oko kojega se već mjesecima vode žestoke borbe protiv ruskih snaga.

Poljska šalje ukupno 14 MiGova

Poljska će poslati ukupno 14 borbenih zrakoplova MiG-29 u Ukrajinu, najavio je predsjednik Mateusz Morawiecki.

Ukrajina je dosad primila četiri aviona iz Poljske i očekuje još četiri, što znači da šest novih zrakoplova stiže u Kijev.


Zelenski se sastao s Dudom u Varšavi

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski počeo je u srijedu prvi službeni posjet Poljskoj sastankom s poljskim šefom države Andrzejom Dudom kojem će vjerojatno zahvaliti za pomoć Varšave i razgovarati o budućim sigurnosnim i ekonomskim odnosima.

Posjet, čiji se detaljni program držao u tajnosti do zadnjeg trenutka, počeo je službenim dočekom na crvenom tepihu ispred predsjedničke palače.

Poljska televizija prikazala je Zelenskog i njegovu suprugu Olenu Zelensku ispred predsjedničke palače u Varšavi, gdje su ih dočekali Duda i prva dama Poljske Agata Kornhauser-Duda.

Ukrajinski predsjednik bi se također trebao sastati s poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim.

U Kraljevskom dvorcu u Varšavi Zelenski i Duda se navečer planiraju sastati s ljudima iz Ukrajine koji su utočište od rata pronašli u Poljskoj.

image

Olena Zelenska, Volodimir Zelenski, Andrzej Duda i supruga Agata Kornhauser-Duda

Wojtek Radwanski/Afp
image

Olena Zelenska i Agata Kornhauser-Duda

Wojtek Radwanski/Afp
image

Olena Zelenska, Volodimir Zelenski, Andrzej Duda i supruga Agata Kornhauser-Duda

Wojtek Radwanski/Afp
image

Volodimir Zelenski, Andrzej Duda

Wojtek Radwanski/Afp

Macron: Europa se ne smije ekonomski odvojiti od Kine

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je u srijedu u Pekingu da se Europa ne smije "odvajati" od Kine na ekonomskom planu, na početku trodnevnog posjeta toj azijskoj zemlji.

"“Ne smijemo se distancirati, odvojiti od Kine", rekao je Macron pred francuskom zajednicom u toj zemlji, dodajući da "treba nastaviti komercijalne odnose s Kinom".

Macron i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stigli su u srijedu u Kinu u želji da resetiraju veze s važnim gospodarskim partnerom te da razgovaraju o osjetljivim pitanjima kao što su Ukrajina i gospodarski rizici.

Macron je zadnji put posjetio Kinu 2019., a Von der Leyen će to biti prvi posjet otkad je postala predsjednicom EK-a te godine.

Otad su zbog strogih kineskih kontrola pandemije koronavirusa svi diplomatski susreti biti online, a odnosi s Europom su se pogoršavali: najprije zbog zaustavljenog investicijskog sporazuma 2021. a zatim zbog toga što je Peking odbio osuditi Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.

image

Emmanuel Macron

Ludovic Marin/Afp

Za Macrona koji se kod kuće suočava s prosvjedima protiv mirovinske reforme, put nudi mogućnost gospodarskih dobitaka jer putuje s 50-članim poslovnim izaslanstvom, uključujući Airbus, koji pregovara o velikoj narudžbi zrakoplova, Alstom i nuklearni div EDF.

Međutim, neki analitičari kažu da bi razmetljivo potpisivanje ugovora izgledalo oportunistički u vrijeme pojačanih trvenja između Sjedinjenih Država i Kine.

"Nije vrijeme za objavu poslovnih dogovora ili velikih novih ulaganja", rekao je Noah Barkin, analitičar iz Rhodium Group. "To bi u biti bilo glasanje o povjerenju kineskom gospodarstvu i slanje poruke da se Francuska ne slaže s pristupom SAD-a", dodao je.

Von der Leyen je rekla da EU mora smanjiti rizike u odnosima s Pekingom, među ostalim ograničiti kineski pristup osjetljivoj tehnologiji i smanjiti oslanjanje na ključne minerale, baterije, solarne panele i druge proizvode čiste tehnologije.

Macron je pozvao Von der Leyen na put kao način iskazivanja europskog jedinstva, nakon što su francuski dužnosnici kritizirali njemačkog kancelara Olafa Scholza zbog samostalnog odlaska u Kinu krajem prošle godine.

Osim trgovine, oboje su rekli da žele uvjeriti Kinu da upotrijebi svoj utjecaj na Rusiju kako bi uspostavila mir u Ukrajini ili barem spriječiti Peking da izravno podupre svog saveznika.

"Ni jedno (ni Macron ni von der Leyen) nema na umu samo posao nego i Ukrajinu", rekao je Joerg Wuttke, predsjednik Gospodarske komore EU-a u Kini dodavši: "Siguran sam da to neće biti lak posjet".

Kina je ranije ove godine predložila mirovni plan od 12 točaka za ukrajinsku krizu, u kojem se obje strane pozivaju na pristanak na postupno smirivanje situacije koje vodi sveobuhvatnom prekidu vatre.

Ali zapad je uglavnom odbacio plan zbog kineskog odbijanja da osudi Rusiju, a SAD i NATO su tada rekli da Kina razmatra slanje oružja Rusiji, tvrdnje koje je Peking demantirao.

Sumnje u kineske motive samo su se produbile nakon što je predsjednik Xi Jinping prošlog mjeseca odletio u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom u svojem prvom inozemnom posjetu otkako je osigurao treći predsjednički mandat.

Macron je rekao da također želi naglasiti Xiju, s kojim će se sastati zajedno s von der Leyen u četvrtak, da Europa neće prihvatiti da Kina isporučuje oružje Rusiji.


Španjolska odgađa slanje šest tenkova u Ukrajinu

Šest tenkova Leopard 2A4 koje je Španjolska obećala poslati Ukrajini napustit će zemlju u drugoj polovici travnja, izjavila je u srijedu ministrica obrane Margarita Robles, čime je odgodila planirani datum isporuke.

Prošloga mjeseca Španjolska je izvijestila da očekuje slanje tenkova nakon uskršnjih praznika 9. travnja. Borbeni tenkovi njemačke proizvodnje nisu se koristili od 90-ih, zbog čega ih je potrebno testirati i popraviti.

Španjolska se obvezala poslati deset tenkova u Ukrajinu, a Robles je rekla da je započeo popravak preostala četiri tenka.


Potopio se teretnjak koji je plovio za Ukrajinu, spašeno pet osoba

Teretni brod koji je plovio prema Ukrajini potonuo je u blizini turske obale, izvještavaju turski mediji

Spasilački timovi započeli su potragu za devet članova posade broda Joe 2, a već su pronašli preživjelih petero ljudi u vodama blizu Kumluce u pokrajini Antalija.

Uzrok potonuća broda nije zasad poznat, a poziv u pomoć s broda koji je plovio pod zastavom Gvineje Bisau upućen je u 3.47 ujutro.

Zapovjedništvo turske obalne straže uputilo je na mjesto havarije nekoliko čamaca i dva helikoptera. Također se navodi da je brod zaplovio iz turske luke Iskenderun.


Poljski ministar poljoprivrede podnio ostavku zbog skandala s uvozom ukrajinskog žita

Poljski ministar poljoprivrede Henryk Kowalczyk službeno je podnio ostavku na svoju dužnost, rekavši da je odlučio dati otkaz zbog odluke Europske komisije da produži bescarinski uvoz ukrajinskog žita do lipnja 2024. godine.

- Budući da je jasno da EK u ovom trenutku neće ispuniti ovaj zahtjev, odlučio sam odnijeti ostavku, poručio je.

Naime, velike količine ukrajinskih žitarica, koje su jeftinije od onih proizvedenih u EU, završile su u vekim srednjoeuropskim državama, što je utjecalo na cijene i prodaju lokalnih seljaka.

Reuters izvještava da su premijeri pet država, uključujući Poljsku, u petak pisali šefici Europske komisije tražeći da nešto poduzme. Poručili su da će se možda morati opet uvesti carine ako se priljev žitarica i drugih proizvoda iz Ukrajine ne može zaustaviti drugim sredstvima.

Poljska će tražiti od Europske komisije da primijeni zaštitnu klauzulu na uvoz žitarica iz Ukrajine u Poljsku, rekao je ministar poljoprivrede Henryk Kowalczyk nakon sastanka s predstavnicima poljoprivrednika.

Poljska će pozvati Slovačku, Rumunjsku, Mađarsku i Bugarsku da povuku slične poteze, dodao je Kowalczyk.

Poljska također želi izvesti zalihe žitarica kako bi oslobodila skladišni prostor za novu žetvu, rekao je ministar, kojeg je osiguranje moralo izvesti s poljoprivrednog sajma u Kielceu nakon žestokih reakcija poljoprivrednika.


Macron i Von der Leyen stigli u Kinu

Francuski predsjednik Emmanuel Macron stigao je u trodnevni službeni posjet Kini u pratnji šefice Europske komisije Ursule von der Leyen.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da predsjednik Xi Jinping planira imati razgovore o bilateralnim odnosima i produbljivanju suradnje te razmijeniti mišljenja o drugim važnim pitanjima.

Uoči posjeta Kini s Macronom, Von der Leyen je rekla da Kina postaje sve represivnija kod kuće i sve agresivnija u inozemstvu, zamjenjujući eru reformi i otvaranja erom sigurnosti i kontrole, gdje su tvrtke u Kini primorane pomagati u državnim operacijama prikupljanja obavještajnih podataka.

image

Emmanuel Macron

Gonzalo Fuentes/Afp
image

Emmanuel Macron

Ludovic Marin/Afp
image

Delegacija u pratnji Macrona

Ludovic Marin/Afp
image

Doček za Macrona

Ludovic Marin/Afp
image

Zrakoplov s Macronom u međunarodnoj zračnoj luci Peking

Ludovic Marin/Afp

Putin dočekuje Lukašenka u Moskvi

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko putuje u srijedu u Moskvu kako bi razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, svojim bliskim saveznikom, o više tema među kojima dominira rat u Ukrajini.

Lukašenko i Putin bi trebali razgovarati o napretku u stvaranju savezne države Rusije i Bjelorusije, stoji u priopćenju iz Kremlja.

Rusija planira, po internom dokumentu u koji su ranije uvid imali neki mediji, najkasnije do 2030. preuzeti punu kontrolu nad susjednom Bjelorusijom, pod izlikom spajanja dviju zemalja.

Drugog dana posjeta ruskoj prijestolnici Lukašenko i Putin razgovarat će o "aktualnim bilateralnim i međunarodnim pitanjima", stoji u priopćenju.

Među bilateralnim pitanjima je stacioniranje taktičkog nuklearnog oružja na bjeloruskom teritoriju izravno na granici s Poljskom, što je Putin najavio tijekom vikenda.

Ruski je predsjednik rekao da će Moskva u budućnosti razmjestiti taktičko nuklearno oružje u susjednoj Bjelorusiji, vjernom savezniku, eskalirajući sukob sa zapadom.

Međunarodna pitanja vjerojatno će uključivati rat u Ukrajini i reakciju na pristupanje Finske NATO-u, koje je formalno završeno u utorak.


Rusi: Ukrajinski dron srušio se blizu nuklearke Zaporižja

Ukrajinski dron poljske proizvodnje srušio se u blizini nuklearne elektrane Zaporižja, izvijestila je ruska agencija RIA Novosti citirajući ruskog časnika.

Istodobno, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi trebao je otputovati u rusku regiju Kalinjingrad u srijedu, tjedan dana nakon posjeta NE Zaporižji, koja je pod kontrolom ruskih snaga.

Prema riječima ruskog vojnog časnika kojeg prenosi RIA, bespilotna letjelica težine više od 2 kilograma srušila se u blizini nuklearne elektrane, ali ne navode kada.

- Ukrajinski režim ponovno je izveo pokušaj napada na elektranu, unatoč nazočnosti djelatnika IAEA-e u postrojenju, navodi agencija.

Nuklearka Zaporižje je najveća nuklearna elektrana u Europi. Rusija faktički kontrolira nuklearnu elektranu od početka ožujka, kada su moskovske trupe okupirale velike dijelove južne Ukrajine.


Zelenski doputovao u Poljsku

Ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski doputovao je u službeni posjet Poljskoj.

Savjetnik poljskog predsjednika za vanjsku politiku priopćio je da je Zelenski krenuo prema Varšavi.

- Zelenski je prešao granicu s Poljskom, rekao je Marcin Przydacz za TVN24.


Rusija rasporedila dodatne brodove

Iz Ukrajine je priopćeno da je Rusija 4. travnja rasporedila dodatne brodove na Crnom moru. Trenutno ima 15 brodova, uključujući i šest raketnih nosača. Ukrajinska vojska dodaje da je prijetnja od raketnih napada ‘ekstremno velika‘.


U napadima na Donjecku oblast ubijeno šest civila

U ruskim napadima na Donjecku oblast jučer je ubijeno šest civila, a njih sedam je ranjeno, izvijestilo je ukrajinsko državno tužiteljstvo. U ruskom granatiranju su ubijeni upravitelj rudnika i medicinska sestra u Toretsku, prodavačica u Krasnohorivki i tri muškarca u selu Lastočkine. Sedam civila je ranjeno tijekom granatiranja Bahmuta, Hirnika i sela Očeretne.

Kako je priopćeno iz Ureda glavnog tužitelja, ruske snage su gađale stambena područja i oštetile mnoge stambene zgrade.


SAD najavile novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 2,6 milijardi dolara

Američko ministarstvo obrane najavilo je novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 2,6 milijardi dolara, što uglavnom uključuje streljivo za topničko oružje i druge oružane sustave poput višecjevnih raketnih bacača Himars.

Oružje i streljivo u vrijednosti od 500 milijuna dolara stići će iz vojnih zaliha SAD-a, najavio je Pentagon u utorak.

Dodatno, Ukrajina će dobiti streljivo i oružje u vrijednosti 2,1 milijardi dolara, koje će biti nabavljeno iz industrije, rečeno je.

U tom paketu će biti radarski sustavi za protuzračnu obranu, komunikacijska oprema, raketni bacači i vozila raznih tipova.

SAD se smatra najvažnijim ukrajinskim saveznikom u obrani protiv ruske invazije.

Novi paket je 35. dostava oružja iz američkih zaliha Ukrajini od kolovoza 2021. godine, prema Pentagonu.


Zelenski pozvan na samit NATO-a u srpnju

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u utorak da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvan na predstojeći samit Saveza koji će se u srpnju održati u Vilniusu, glavnom gradu Litve.

“Veselimo se susretu sa Zelenskim na našem samitu u srpnju u Vilniusu”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica NATO-a s ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom.

Stoltenberg je ponovio da NATO ostaje privržen svojoj politici otvorenih vrata i da je spreman pomagati Ukrajini koliko god bude trebalo.

“Saveznici su jasno rekli da ostajemo privrženi NATO-ovoj politici otvorenih vrata. Pozivamo Ukrajinu da nastavi s reformama, čak i u teškim vremenima. Razgovarali smo o važnosti protukorupcijskih mjera, vladavini prava i pravima manjina”, rekao je Stoltenberg.

“Snažna, neovisna Ukrajina od ključne je važnosti za stabilnost euroatlantskog prostora”, istaknuo je glavni tajnik.

Ministar Kuleba je izjavio da bi članstvo Ukrajine u NATO- bilo u najboljem interesu za euroatlantsku sigurnost.

“Nema boljeg rješenja za osiguranje euroatlantske sigurnosti u cjelini od mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u", rekao je Kuleba u sjedištu NATO-a po dolasku na sastanak s ministrima vanjskih poslova država članica Saveza.


Finska postala članica NATO saveza

Finska je u utorak službeno postala 31. članica NATO-a nakon što je američki državni tajnik Antony Blinken, čija je zemlja depozitar Washingtonskog ugovora, preuzeo sve finske ratifikacijske dokumente.

"Primitkom ovih dokumenata proglašavamo Finsku 31. članicom Saveza", rekao je Blinken na svečanosti u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.


Kuleba: Članstvo Ukrajine u NATO-u u interesu euroatlantske sigurnosti

Ukrajinsko članstvo u NATO-u bilo bi u najboljem interesu za euroatlantsku sigurnost, izjavio je u utorak u Bruxellesu ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.

“Nema boljeg rješenja za osiguranje euroatlantske sigurnosti u cjelini od mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u", rekao je Kuleba u sjedištu NATO-a po dolasku na sastanak s ministrima vanjskih poslova država članica Saveza.

Istaknuo je da pristupanje Finske NATO-u šalje jasnu poruku da treba preispitati stare strategije i percepcije.

Prije sastanka ministara vanjskih poslova država članica Sjevernoatlantskog saveza, sastat će se Vijeće NATO-Ukrajina, najviši forum za suradnju dviju strana.

Kuleba je najavio da će od saveznika tražiti da pojačaju i ubrzaju slanje vojne pomoći koju su obećali.

“Tražit ću ubrzanu isporuku vojne pomoći koju su zemlje članice već najavile”, rekao je Kuleba, dodajući da je riječ o topničkom streljivu i oklopnim vozilima, koji su potrebni za pokretanje protuofenzive.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je rekao da će se na sastanku razgovarati o nastavku potpore Ukrajini i početi rad na višegodišnjem programu pomoći.

“Razgovarat ćemo o tome kako možemo pojačati našu potporu, uključujući nastavak jačanja ukrajinskih oružanih snaga i potporu za njihov prijelaz s opreme i doktrine iz sovjetskog razdoblja na opremu i doktrinu NATO-a”, rekao je Stoltenberg dodajući da će saveznici početi rad na razvijanju višegodišnjeg programa za Ukrajinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 09:32