U petoj godini agresije na Ukrajinu puno toga se u načinu vođenja rata promijenilo. Ukrajina je uspjela prebaciti rat u rusko dvorište, pogotovo uništavajući ruska naftna i energetska postrojenja te vojne tvornice i skladišta duboko unutar Rusije, gađajući ciljeve i na razdaljini od nekoliko tisuća kilometara od ukrajinske granice.
Moskva nije računala da bi Ukrajinci mogli izvoditi napade toliko duboko unutar Rusije (neki napadi izvršeni su i na razdaljini od više od dvije tisuće kilometara), pa mnoge rafinerije i vojne tvornice nemaju vlastitu proturaketnu zaštitu i nemoćne su ako se ukrajinski dronovi „probiju“ tako daleko. Ukrajinski dronovi letjeli su više od 12 sati prije nego što su napali rafineriju nafte u Omsku u Sibiru, navodi britanski list The Telegraph. Njihov let od 2400 kilometara bio je napad s najduljim dometom koji su ikada izvele ukrajinske snage. Napad je Moskvi pokazao da su ruski objekti koji su se prije smatrali zaštićenima zbog udaljenosti od linije fronta sada postali meta koja im nanosi ne samo vojnu nego i veliku financijsku, ali i psihološku „štetu“, jer Vladimir Putin sigurno nije računao, kada je planirao napad na Ukrajinu, da bi se rat mogao preliti i na Rusiju.
Zbog napada na rafinerije, Rusija ima krizu s opskrbom benzina, dizela i kerozina, pa se „racionalizira“ prodaja za građanstvo, a obustavljen je i izvoz goriva. Prema nekim podacima, proizvodnja goriva u Rusiji u prvih šest mjeseci 2026. godine pala je čak za oko 40 posto. Prema ukrajinskom poslovnom portalu RBK Ukrajina, koji se poziva na izvore iz Zapovjedništva za bespilotne sustave ukrajinskih oružanih snaga, Rusija gubi oko 100 milijuna dolara dnevno zbog napada dronovima na rafinerije nafte.
Kina se priprema za Putinov pad! Evo što izvode iza njegovih leđa
Samo u prvoj polovici 2026. izravni gubici ruske naftne industrije (zbog zastoja, popravaka i poremećaja u isporuci) premašili su 7 milijardi dolara, a manjak u ruskom proračunu od „programirane“ prodaje goriva pao je za oko 30 posto. Zbog tih napada, navodi portal (riječ je o najmanje 24 od 34 velike rafinerije pogođene u posljednjih nekoliko mjeseci, pa i o onima najvećima u Moskvi i Sankt Peterburgu), obujam prerade nafte u zemlji pao je na rekordno nisku razinu u zadnjih dvadesetak godina. Rusija se nadala da će Kina i Indija zbog rata na Bliskom istoku povećati uvoz ruske nafte, ali to se nije dogodilo, Xi Jinping i Narendra Modi su se snašli na drugim tržištima. Između 17 i 21 posto svih ruskih rafinerijskih kapaciteta privremeno je zatvoreno, navode ruski neovisni izvori. Istodobno, i ruski režimski mediji javljaju da su maloprodajne cijene benzina na ruskim „pumpama“ porasle u prosjeku za 10 i više posto, a nestašice se osjećaju ne samo u europskom dijelu Rusije, pa i u Moskvi, gdje prema nekim podacima nedostaje oko 45 posto potreba za benzinom, nego su uvedene restrikcije i u sjevernosibirskoj regiji Hanti-Mansijsk, gdje se nalaze najveće zalihe nafte u Rusiji, a benzina nema dovoljno ni u Vladivostoku, Habarovsku i Novosibirsku, a na okupiranom Krimu te u područjima uz ukrajinsku granicu praktički je zabranjena prodaja goriva „civilnim licima“. Kako bi spriječila kolaps domaćeg tržišta, ruska vlada bila je prisiljena uvesti potpunu zabranu izvoza benzina (produženu do kraja srpnja 2026.). Zbog nestašice vlastitog goriva, Moskva je započela pregovore o kupnji benzina iz Indije, pa čak i iz Kine i Kazahstana, koji trenutačno imaju odluke o zabrani izvoza benzina. Zanimljivo je da njihove rafinerije prerađuju rusku naftu, koju kupuju po „diskontnim“ cijenama. Kako piše ruska redakcija BBC-a, glavni uvoz dolazi iz Bjelorusije koja je sada „glavni spasitelj ruskog tržišta“. U lipnju 2026. uvoz bjeloruskog benzina dosegao je povijesni maksimum od 141 tisuću tona – gotovo 2,5 puta više od ukupne svibanjske zalihe. Prema moskovskom režimskom portalu Vedomosti, Bjelorusija je u lipnju prodala Rusiji gotovo polovicu ukupnog benzina koji je proizvela u tom mjesecu. Bjeloruski neovisni portali navode da situacija neće dovesti do nestašice goriva u samoj Bjelorusiji, ali bi mogla izazvati porast cijena naftnih derivata. No to je za Rusiju tek kap u moru, jer, kako navodi Reuters, „na ljetnom vrhuncu prosječna dnevna potrošnja benzina u Rusiji iznosi oko 110–115 tisuća tona“, stoga je prodaja drastično ograničena.
Prema riječima neovisnog ekonomskog analitičara Igora Lipsica za ruski neovisni portal Nastojaščeje vremja, Moskva više ne može kontrolirati niti sama „upravljati“ svojim prihodima od nafte. On navodi da ono što se događa u rafinerijama kontrolira Ukrajina. A ono što se događa na globalnim tržištima kontrolira globalno tržište, prvenstveno glavne zemlje proizvođači nafte. Drugim riječima, kaže Lipsic, trenutačnu situaciju s ruskim financijama i ruskim prihodima od nafte ne određuje Rusija, već isključivo vanjski utjecaj. Rusija je jednostavno prisiljena pasivno prihvatiti ili rast prihoda ili pad prihoda; ona to sama ne kontrolira. Taj, rekao bih, ograničeni suverenitet nastao je kao rezultat ratova i krize u energetskom sektoru.
No, Lipsic napominje da tu ne staju Putinovi problemi, naime kaže kako sada, usred sjetve, i ruska poljoprivreda ima velikih problema. Prema njegovim podacima, veliki kombinati i veliki posjednici imaju goriva, prema vlastitom priznanju, još za desetak–petnaest dana.
- Mali proizvođači nemaju rezerve. Kombajnima se daje oko 100 litara, a to je za par sati rada, jer troše 30–50 litara po satu rada, ističe Lipsic. On napominje da dolazi do poremećaja u poljoprivredi. Kvarovi poljoprivrednih strojeva sve su češći, a to dovodi do rizika da ove godine čak 10 do 20 posto uroda (još ne znamo točno koliko) ostane na polju, odnosno da se ne požanje, a još manje izveze, ističe Lipsic. Napomenimo da je Rusija do početka napada na Ukrajinu bila najveći izvoznik pšenice na svijetu.
Zbog sve ove situacije, ruski neovisni ekonomski analitičari najavljuju da će inflacija porasti na desetak posto, a očekuje se povećanje cijena osnovnih živežnih namirnica i preko 25–30, a nekih i do 50 posto.
Osim toga, Ukrajina je izvela posljednjih dana i nekoliko napada na skladišta trgovačkog lanca „Wildberries“, koji nazivaju ruskim Amazonom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je, prenosi ruski portal Meduza, da se u skladištima Wildberriesa nalaze komponente za proizvodnju dronova i „navigacijske opreme“. Pogođena su dva značajna logistička centra – u Moskovskoj i Tambovskoj oblasti, oko 500, odnosno 700 kilometara od linije fronta. Korisnici društvenih mreža pišu da Wildberries zapravo prodaje ratne potrepštine poput pancirki, borbenih kaciga, maskirnih odijela i optičkih vlakana za dronove.
