Prošlog se vikenda iznad Sankt Peterburga dizao gust dim nakon što su ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u tom gradu. U Moskvi su se, pak, stvorili dugi redovi na benzinskim postajama – onima koje su još otvorene.
Sve učestaliji i precizniji ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama dugog dometa izazvali su najveću rusku krizu opskrbe gorivom u posljednjih nekoliko desetljeća te istovremeno stvaraju sve snažniji dojam da se tijek rata mijenja. "Mi, Nijemci, Britanci i Francuzi, smatramo da se tijek rata preokrenuo... [Vladimir] Vladimir Putin će izgubiti", izjavio je prošlog mjeseca kanadski premijer Mark Carney.
Ipak, malo tko vjeruje da će ruski čelnik jednostavno prihvatiti poraz pa se zapadni kreatori politike pripremaju za ljeto obilježeno mogućom eskalacijom sukoba. "Pitanje koje si svi postavljamo jest što će Putin učiniti", rekao je jedan od njih, kako piše u ponedjeljak Financial Times.
Općenito govoreći, među zapadnim stratezima postoje dvije "škole" mišljenja, kako piše u svojem komentaru autor Gideon Rachman. Prva smatra da se ulazi u vrlo opasno razdoblje te da bi Putin, stjeran u kut, mogao posegnuti za novom eskalacijom kako bi promijenio tijek rata. Druga škola drži da su Putinove stvarne mogućnosti za eskalaciju zapravo prilično ograničene. Stoga bi veća opasnost mogla biti da se zapadni političari toliko uplaše prijetnje ruske eskalacije da počnu izvršavati pritisak na Ukrajinu kako bi odustala od daljnjeg otpora.
K tome, postoje četiri glavna smjera moguće eskalacije. Prvi su konvencionalne vojne operacije na bojištu u Ukrajini, drugi je korištenje nuklearnog oružja, treći je izravan napad na NATO, a četvrti je tzv. hibridno ratovanje, odnosno tajne ruske operacije napada na zapadnu infrastrukturu ili pojedince. Također, očekuje se da će Moskva tijekom ljeta poslati još više vojnika u "mašinu za mljevenje mesa" na bojišnici.
Četiri smjera eskalacije
Putin je nedavno ustvrdio da su njegove snage zauzele grad Kostjantinivku, jedan od ključnih ciljeva Kremlja u istočnoj Doneckoj oblasti, no te je tvrdnje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski demantirao i ismijao. Zapadni dužnosnici također procjenjuju da Rusija sada gubi vojnike brže nego što ih uspijeva nadomjestiti – oko 35.000 poginulih ili ranjenih mjesečno. Pojavile su se i spekulacije da bi Putin mogao proglasiti opću mobilizaciju, no takav bi potez mogao izazvati nezadovoljstvo u javnosti.
Nakon više od četiri godine skupih borbi malo je pokazatelja da je Rusija na pragu odlučujućeg vojnog proboja. Putinova želja za osvetom i eskalacijom mogla bi se stoga očitovati u još neselektivnijim napadima, poput raketnih napada i napada dronovima koji su prošloga tjedna u Kijevu usmrtili 30 civila, a novi masovni udar u ponedjeljak je, podsjetimo, također uzeo brojne žrtve. No, koliko god bili brutalni i razorni, takvi napadi teško da mogu promijeniti tijek rata, piše kolumnist FT-a.
Tijekom cijelog sukoba Putin i ljudi iz njegova okruženja često su davali naslutiti mogućnost uporabe taktičkog nuklearnog oružja. Ipak, danas se tim prijetnjama pridaje znatno manje ozbiljnosti nego na početku rata – zapadni donositelji odluka vjeruju da je kineski predsjednik Xi Jinping upozorio Putina da ne poseže za nuklearnim oružjem. Također smatraju da Kremlj razumije rizik izravne vojne intervencije Zapada ako bi Rusija koristila nuklearno oružje. Činjenica da su Putin i njegovi suradnici toliko često posezali za nuklearnim prijetnjama uvelike je umanjila njihov zastrašujući učinak. Kako je to slikovito rekao jedan zapadni dužnosnik: "Sam je obezvrijedio tu valutu."
Neki zapadni čelnici stoga se više pripremaju za moguću rusku provokaciju usmjerenu prema baltičkim državama ili Poljskoj. Latvijske sigurnosne službe upozorile su da se Rusija "priprema za vojne provokacije", koje bi mogle biti usmjerene upravo protiv njih. Jutarnji list ranije je pisao kako je poljski premijer Donald Tusk poručio da se ta zemlja priprema za "različite" scenarije te da bi idući mjeseci mogli biti "kritični", a sve vezano uz prijetnje Rusije. Prema BBC-ju, radi se o poljskoj reakciji na izvješća koja se pozivaju na američke obavještajne službe, prema kojima Moskva planira oružanu "provokaciju" u Poljskoj kako bi testirala odlučnost NATO-a u obrani članica toga saveza.
Izravan ruski napad, procjenjuje autor, čini se malo vjerojatnim. Ipak, zapadni stratezi već dugo upozoravaju na mogućnost neke vrste ruske intervencije koja bi bila predstavljena kao odgovor na navodnu agresiju NATO-a ili kao pokušaj zaštite ruskog stanovništva u baltičkim državama. Cilj bi mogao biti izazivanje vojne i diplomatske krize koja bi podijelila zapadni savez i dovela do pojačanog američkog pritiska na Ukrajinu da pristane na teritorijalne ustupke.
Veliki zaokret JD Vancea: ‘Rusi više ništa ne mogu napraviti‘
No, pitanje je bi li Putin doista bio spreman preuzeti takav rizik. Tijekom protekle četiri godine dosljedno je izbjegavao izravni sukob s NATO-om, unatoč zabrinutosti da bi Rusija mogla napasti opskrbne pravce i vojne baze na teritoriju Saveza preko kojih Ukrajina prima zapadno oružje. Eskalacija na Baltiku također bi mogla zahtijevati premještanje ruskih snaga s ukrajinskog bojišta. Pritom bi morao uzeti u obzir i mogućnost da bi otvaranje druge bojišnice izravno protiv NATO-a moglo završiti neuspjehom i predstavljati ozbiljno poniženje za Rusiju.
Sve loše
Stoga, kako piše Rachman, preostaje hibridno ratovanje. Takvih aktivnosti bilo je mnogo tijekom protekle četiri godine. Među poznatijim slučajevima ističu se plan postavljanja eksplozivnih naprava u pakete tvrtke DHL te pokušaj atentata na čelnika njemačkog obrambenog diva Rheinmetalla, jednog od vodećih njemačkih proizvođača naoružanja. Rusija, pak, i dalje otvoreno izviđa ključnu zapadnu infrastrukturu, poput podmorskih komunikacijskih kabela i energetskih plinovoda.
No, dodatna eskalacija hibridnog ratovanja usmjerena na civilnu infrastrukturu također bi nosila sa sobom ozbiljne rizike, a gotovo je sigurno, kako se navodi, da bi Zapad odgovorio protumjerama. Sigurnosni dužnosnici upozoravaju da su Rusija, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici, kao i Kina, vjerojatno već postavili svojevrsne "cyber-ekvivalente neeksplodiranih bombi" unutar međusobne kritične infrastrukture.
Putin, dakle, ima mogućnosti za eskalaciju, no njegov problem je u tome što su sve one loše. Ipak, kako ističe autor, malo je znakova da je ruski čelnik spreman prihvatiti poraz pa se zato Ukrajina i njezini zapadni saveznici pripremaju za opasno ljeto. Ako ga uspiju prebroditi uz postupno povećavanje pritiska na Rusiju, nadaju se da bi Putin i njegov najbliži krug do kraja godine mogli biti prisiljeni prihvatiti stvarnost i odustati od svojih maksimalističkih ciljeva. Stoga Rachman zaključuje da je kraj rata u Ukrajini možda napokon na vidiku.
U međuvremenu, Ukrajina i njezini zapadni saveznici pomno motre što se događa na relaciji Moskva – Minsk. Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko – koji je na početku invazije punog opsega dopustio svojem glavnom pokrovitelju i zaštitniku Putinu da koristi njegovu zemlju kao platformu za upad ruskih snaga u Ukrajinu – otputovao je 26. lipnja u Rusiju, gdje ga je u svojoj rezidenciji Valdaj ugostio ruski vladar te su održali sastanak o čijem se točnom sadržaju, osim općenitih natuknica, tada nije izvijestilo ništa.
Navedeno je da su razgovarali o trgovinskim i gospodarskim odnosima između Bjelorusije i Ruske Federacije, no Reuters je izvijestio da su Lukašenko i Putin također razgovarali o pitanjima regionalne sigurnosti. Njihovi razgovori, prema Bloombergu, trajali su dva dana.
No, mnoge je, uz tajnovitost, zaintrigirao i tajming sastanka. Posjet Lukašenka uslijedio je nakon izravnog upozorenja predsjednika Zelenskog, koji je nedavno dao Bjelorusiji rok od tjedan dana da ukloni ruske signalne relejne postaje za koje je Kijev tvrdio da su korištene za navođenje napada bespilotnim letjelicama na Ukrajinu. Kremlj je to upozorenje odbacio kao prijetnju bjeloruskom suverenitetu. Ipak, sporne relejne postaje prestale su s radom nakon ultimatuma Zelenskog.
Također, Lukašenko je otputovao dan nakon što je izjavio da se u Bjelorusiji sastao s predstavnicima ukrajinskog predsjednika. "Nedavno su ovdje bili predstavnici Zelenskog. Izravno sam im rekao: ‘Dečki, prenesite ovo svom predsjedniku – ako misli da može tako razgovarati s nama i pokušati nas uvući u rat, mora shvatiti da će se priroda rata odmah promijeniti. Ovaj rat će biti potpuno drugačiji‘", rekao je bjeloruski vladar te naglasio da Bjelorusija ne bi trebala biti uvučena u rat.
Lukašenko: ‘Ne želimo rat, nećemo slati vojnike, ali...‘
Ta je izjava, pak, uslijedila nakon što je The Wall Street Journal objavio da Rusija želi iskoristiti Bjelorusiju kao odskočnu dasku za pojačavanje napada na Ukrajinu te da Moskva prijeti ukidanjem financijske potpore susjednoj zemlji ako se to ne ostvari. Zelenski proteklih je mjeseci također izjavljivao kako vjeruje da Moskva želi Minsk dublje uvući u sukob. Kremlj je, pak, dan poslije opovrgnuo da Moskva pritišće Bjelorusiju ne bi li podržala proširenje ruskog rata u Ukrajini.
Lukašenko je sredinom prošlog mjeseca u intervjuu za televizijski kanal Al Arabiya rekao kako je uvlačenje Bjelorusije u rat između Rusije i Ukrajine nedopustivo te je ustvrdio da Kijev nema razloga za strah od Minska. Također je otkrio kako je o mogućoj prijetnji nove ofenzive ruskih postrojbi s teritorija Bjelorusije razgovarao s Putinom te da ni Moskva nije zainteresirana za izravno uključivanje bjeloruske vojske u sukob. Prema njegovim riječima, obje strane shvaćaju da bi ulazak Bjelorusije u konflikt donio više štete nego koristi.
I dok mnogi promatrači i dalje smatraju da se Lukašenko nalazi pod snažnim pritiskom Putina da se Bjelorusija dublje uključi u sukob, što Kremlj i on odbacuju, bjeloruski čelnik u ponedjeljak je, govoreći na svečanosti u čast diplomanata visokih vojnih obrazovnih ustanova i visokih vojnih časnika, ponovno ustvrdio da su Bjelorusi "miroljubivi" i ne žele rat te da Minsk neće slati bjeloruske vojnike u Ukrajinu. No, također je optužio međunarodnu "stranku rata" da čini sve što je moguće kako bi produžila oružani sukob u Ukrajini, poručivši da se Bjelorusija "odbija pokloniti pred bilo kojim neprijateljem".
"Dok licemjerno izjavljuje svoju predanost miru, Europska unija otvoreno je krenula putem militarizacije, što praktički znači NATO. Milijarde se troše na nabavu ofenzivnog oružja. Istodobno se rasplamsava apsurdna hysterija oko lažne ‘prijetnje s istoka‘... Određene zapadne političare jednostavno iritira naša autonomija i neovisnost, naš savez s Rusijom i naša predanost mirnom rješavanju sukoba u Ukrajini. Dozvolite mi da još jednom naglasim, nitko vas neće poslati u ovaj pokolj. Ne treba nam rat, tragično je što se rat odvija u Ukrajini. Zalažemo se za mirno rješavanje problema, ali kao što sam rekao, međunarodna ‘stranka rata‘ to ne želi", rekao je Lukašenko, prenosi Ukrajinska pravda bjelorusku novinsku agenciju Belta.
