RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Ukrajinci u kontraofenzivi kod Harkiva: ‘Ovo bi mogao biti početak preokreta‘; Bjelorusija šalje specijalce na granicu

Ključne događaje 76. dana ruske invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu

Uništeni ruski tenk kod Harkiva

 Diego Herrera Carcedo

Ključni događaji:

- U tijeku je 76. dan ruske invazije na Ukrajinu

- Ukrajinske snage su u kontraofenzivi u okolici Harkiva, tvrde da bi to mogao biti početak preokreta stanja na bojištu

- Bjelorusija raspoređuje specijalne postrojbe u tri područja blizu granice s Ukrajinom

- SAD vjeruju da se Putin priprema za dugotrajan sukob s Ukrajinom

- U raketiranju Odese uništen trgovački centar

- Pod ruševinama uništene zgrade u Izjumu pronađena 44 tijela civila

- Nenadani posjet Ukrajini šefova diplomacija Njemačke i Nizozemske

- Litavski zastupnici proglasili ruske akcije u Ukrajini genocidom i terorizmom


NOVO 23:55 - Ruski predsjednik degradirao je FSB, kojeg okrivljuje za propuste tijekom invazije na Rusiju nakon izvještaja o vojnicima koji odbijaju suradnju

"Surova" Glavna obavještajna uprava, odnosno vojna obavještajna služba Ruske Federacije (GRU) koja je, između ostaloga, 2018. godine pokušala nervnim agensom novičokom ubiti špijuna Sergeja Skripalja u engleskom Salisburyju, dobila je zapovjedništvo nad ruskim obavještajnim operacijama u Ukrajini. Više pročitajte OVDJE.


22:52 - Rusija je u dosadašnjem tijeku rata u Ukrajini upotrijebila "10 do 12" hipersoničnih projektila Kindžal, smatra visoki američki dužnosnik kojeg citira CNN.


22:45 - Leonid Kravčuk, prvi predsjednik neovisne Ukrajine, umro je u dobi od 88 godina, rekao je u utorak visoki ukrajinski dužnosnik.

- To je tužna vijest i velik gubitak, rekao je Andrij Jermak, predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Više pročitajte OVDJE.


22:20 - Marat Gabiduljin, 55-godišnji bivši pripadnik s Kremljom često povezivane plaćeničke skupine Wagner, tvrdi da ruska vojska nije uspjela zauzeti glavni grad Ukrajine Kijev jer se tijekom prethodnih godina u borbama nije suočila sa snažnim neprijateljem. Više pročitajte u tekstu koji je priredio Damjan Raknić i koji možete pronaći OVDJE.


21:40 - SAD smatra da ruske snage "zaostaju oko dva tjedna" u odnosu na plan koji imaju za Donbas, ali i za jug Ukrajine, tvrdi visoki američki dužnosnik iz sektora obrane, a prenosi ga Jack Detsch iz Foreign Policyja.

Nadalje, Amerikanci smatraju da Putin nije postigao ni jedan od strateških ciljeva koji su zacrtani za Donbas ili za cijelu Ukrajinu.


21:20 - Ukrajina je objavila u utorak da su njezine snage vratile pod svoj nadzor sela sjeverno i sjeveroistočno od Harkiva i počele kontraofenzivu koja bi mogla donijeti preokret i ugroziti rusku prednost.

Tetjana Apačenko, zadužena za odnose s medijima u 92. mehaniziranoj brigadi, koja je glavna ukrajinska vojna formacija u tom području, potvrdila je da su ukrajinski vojnici zadnjih dana uspjeli vratiti pod svoj nadzor naselja Čerkaski Tiški, Ruski Tiški, Broščovu i Slobožanske sjeverno od Harkiva. Više pročitajte OVDJE.


21:00 Odesa i okolica toga povijesnog grada, dobro pozicioniranog na turističkim kartama, svjedoči porastu broja napada. Značajna eskalacija zabilježena je prošli tjedan kada se grad našao na meti podmornica, brodova i zrakoplova. Koliko je za Ukrajinu važno da taj grad, jedina slobodna luka, ostane u njihovim rukama, pročitajte u tekstu Antonije Handabake koji možete pronaći OVDJE.


20:30 - Dok politika i diplomacija posljednjih dana nisu mirovale, još je i življe bilo na bojištima Ukrajine. Kao prvo, nastavila se ukrajinska ofenziva oko grada Harkiva, i to sada u dva jasna pravca. S druge strane, ruske snage u Donbasu ostvarile su niz manjih osvajanja, ali koja nisu značajno promijenila tijek rata. Što se još dogodilo na bojištima u Ukrajini zadnji dana, možete pročitati u novoj vojnoj analizi Igora Tabaka koju ćete pronaći OVDJE.


19:00 - Bjelorusija će rasporediti pripadnike specijalnih postrojbi u tri područja blizu granice s Ukrajinom, poručio je šef Zapovjednog stožera Oružanih snaga Bjelorusije Viktor Gulevič.

Iako je nemali dio ruskih trupa na početku invazije na Ukrajinu u tu zemlju ušao iz Bjelorusije, Minsk svoje postrojbe u Ukrajinu nije slao. No, zbog gomilanja NATO snaga u istočnim članicama Saveza koje graniče s Bjelorusijom, odlučili su se ojačati vojnu prisutnost na granicama.

- U zadnjih šest mjeseci udvostručio se broj zapadnih snaga na našim granicama, rekao je Gulevič i dodao da će Bjelorusija na svojim zapadnim granicama rasporediti sustave protuzračne obrane, artiljeriju i raketne sustave.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko poručio je pak da je postigao dogovor s Rusijom prema kojem će Moskva pomoći Minsku u proizvodnji krstarećih projektila sličnih Iskanderu. Također je dodao da Bjelorusija namjerava i dalje koristiti moćne ruske raketne sustave S-400 i nešto stariji S-300.

- Mi smo realisti, znamo da ne možemo sami pobijediti NATO. Ali ako nas napadnu, možemo im prouzročiti ozbiljnu štetu.


18:30 - Ukrajinski operater sustava za prijenos plina (GTSOU) poručio je da će u srijedu prestati prihvaćati ruski plin kroz jedan od dva ključna ulaza u ukrajinski sustav. Što to znači za daljnju isporuku ruskog plina prema Europi, pročitajte OVDJE.


18:20 - Ukrajina je pozdravila posjet njemačke ministrice vanjskih poslova, Annalene Baerbock Kijevu u utorak, koja je poduprla ukrajinska nastojanja za članstvom u Europskoj uniji i obećala dokidanje energetskih veza s Rusijom, te je ovaj posjet označen kao "povijesna prekretnica".

Baerbock je najviša njemačka vladina dužnosnica koja je posjetila Kijev otkako je Rusija 24. veljače pokrenula invaziju na Rusiju, dok obje zemlje pokušavaju popraviti odnose nakon razmirica do kojih je došlo na početku ruske agresije.

Njemačka je poduprla uvođenje embarga na rusku naftu, a Baerbock je rekla da zemlja nastoji svesti uvoz ruskih energenata na nulu, dodavši "i to će tako ostati zauvijek".


17:37 - Dužnosnici Europske unije razmatraju da ponude financijsku kompenzaciju Mađarskoj, a sve kako bi uvjerili premijera Viktora Orbana da pristane na naftni embargo Rusiji. Više o ovoj 'nemoralnoj ponudi' Orbanu možete pročitati OVDJE.


17:20 - Sjedinjene Države vjeruju da se ruski predsjednik Vladimir Putin priprema za dugotrajan sukob s Ukrajinom i da ruska pobjeda u Donbasu, regiji na istoku zemlju, možda neće završiti rat, rekla je direktorica američke Nacionalne obavještajne direkcije Avril Haines u utorak.

- Procjenjujemo da se predsjednik Putin priprema za dugotrajan sukob u Ukrajini kojim će nastojati postići svoje ciljeve i izvan te regije, rekla je Haines zastupnicima u Kongresu.

Vladimir Putin želi prenijeti sukob u Pridnjestrovlje, područje Moldavije koje se odcijepilo 1990., istaknula je.

Više pročitajte OVDJE.


17:00 - Loše opremljeni ruski vojnici u Ukrajini pribjegli su uporabi borovih trupaca kao improviziranoj zaštiti na kamionima za logistiku, desetljećima starim papirnatim kartama i GPS prijemnicima za upravljanje borbenim zrakoplovima, tvrdi britanski ministar obrane Ben Wallace. Više pročitajte OVDJE.


16:25 - Ukrajinsko ministarstvo obrane na Twitteru je objavilo video snimku uništenja još jednog tenka kojim su se Rusi hvalili kao nepobjedivim, T-90M "Proboj". To je, prema Ukrajincima, drugi uništeni tenk tog tipa u kratko vrijeme. Više pročitajte OVDJE.


16:20 - Sukob između blokova do kojeg je došlo zbog krize u Ukrajini mogao bi postati veća i dugotrajnija prijetnja globalnom miru nego sama kriza, rekao je kineski predsjednik Xi Jinping svome francuskom kolegi Emmanuelu Macronu u utorak, prenose kineski državni mediji. Više pročitajte OVDJE.


15:31 Europska unija u utorak je optužila Rusiju da je izvela kibernetički napad na Ukrajinu, sat vremena prije početka ruske invazije na tu zemlju.

“Kibernetički napad se dogodio sat vremena prije ruske ničim izazvane i neopravdane invazije na Ukrajinu, 24. veljače 2022. godine, čime je olakšana vojna agresija”, kaže se izjavi koju je u ime 27 država članica dao visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

“Ovaj kibernetički napad imao je znatan utjecaj, uzrokujući neselektivne prekide u komunikaciji javnih tijela, poduzeća i pojedinaca u Ukrajini, a zahvatio je i nekoliko država članica EU-a”, kaže se u izjavi.

Borrell je na konferenciji za novinare rekao da je ovo prvi put da EU otvoreno optužuje ruske vlasti za kibernetički napad.

Dosad je EU uvijek govorio da su kibernetički napadi dolazili iz Rusije, nikad ih ne pripisujući ruskim vlastima.

“Ovaj put možemo ga pripisati ruskoj vladi”, rekao je Borrell.

U zajedničkoj izjavi se kaže da EU u tijesnoj suradnji sa svojim partnerima namjerava donijeti nove mjere kako bi spriječio, obeshrabrio i odvratio Rusiju od takvog zlonamjernog ponašanja u kibernetičkom prostoru.

Također se kaže da će EU nastaviti pružati političku, financijsku i materijalnu pomoć u koordinaciji s Ukrajinom radi jačanja njezine otpornosti na kibernetičke napade.


15:15 Litavski parlament u utorak je jednoglasno osudio rusko djelovanje u Ukrajini kao "genocid" i "terorizam" te pozvao da međunarodni sud, po uzoru na Nirnberški proces nakon Drugog svjetskog rata, procesuira osumnjičene za ratne zločine.

U deklaraciji koju je podržala premijerka Ingrida Simonyte, navodi se da ratni zločini ruskih snaga u Ukrajini uključuju namjerno ubijanje civila, masovna silovanja, prisilno preseljenje ukrajinskih državljana u Rusiju te uništenje gospodarske infrastrukture i kulturnih znamenitosti.

Moskva poriče da je ciljala civile, a invaziju pokrenutu 24. veljače naziva "specijalnom vojnom operacijom" za razoružavanje Ukrajine i "denacifikaciju". Ukrajina i zapad tvrde da je to lažan izgovor za ničim izazvanu agresiju.

"Ruska Federacija, čije vojne snage namjerno i sustavno biraju civilne ciljeve za bombardiranje, država je koja podržava i provodi terorizam", navodi se u deklaraciji.

Potez Litve uslijedio je nakon što su kanadski zastupnici ruske napade u Ukrajini jednoglasno prozvali "genocidom" 27. travnja.

Litva, nekoć pod vlašću Moskve, sada je dio Europske unije i NATO-a, a bila je među najotvorenijim kritičarima ruske invazije na Ukrajinu.

Vilnius je protjerao ruskog veleposlanika u travnju nakon što je Ukrajina optužila ruske snage za ubijanje civila u Buči, u blizini glavnog grada Kijeva.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u travnju kako vjeruje da je invazija na Ukrajinu prerasla u genocid. "Pustit ćemo odvjetnicima da na međunarodnoj razini odluče hoće li to tako kvalificirati ili ne, ali meni se tako čini", dodao je.


14:54 Nagla obustava isporuka ruskog plina teško bi pogodila gospodarstva u nastajanju u Europi, središnjoj Aziji i sjevernoj Africi i nakratko bi poništila njihov oporavak od pandemije, upozorila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Banka je zbog visoke inflacije i posljedica ruske invazije na Ukrajinu snizila prognoze rasta cijele skupine tranzicijskih gospodarstava u kojima posluje, s 1,7 na 1,1 posto u ovoj godini.

U idućoj godini rast bi trebao snažno ubrzati, na 4,7 posto, prognozira EBRD, snizivši prognozu s početka proljeća za 0,2 postotna boda.

Među prijetnjama banka je izdvojila moguću naglu obustavu isporuka ruskog plina, koji je važan mnogim zemljama.

Obistini li se taj scenarij, BDP po stanovniku ponovo bi u nekoliko tromjesečja bio manji nego u razdoblju prije pandemije, utvrdila je banka, dodavši da bi u tom slučaju rast u ovoj godini mogao biti za 2,3 posto niži nego u "neutralnoj" prognozi, te za dva posto niži u 2023.

Zemlje u kojima EBRD posluje tek bi na kraju iduće godine dosegnule prognoze iz neutralnog scenarija, uz potporu ulaganja u nove tehnologije i infrastrukturu.

Obustava bi najsnažnije utjecala na gospodarstva poput Češke, Mađarske i Slovačke, upozorili su.

Snižene prognoze u neutralnom scenariju objašnjavaju snažnim cjenovnim pritiscima.

"Rast cijena hrane i energije u posljednje vrijeme dodatno je pojačao inflatorne pritiske koji su i prije bili snažni zbog oporavka globalne potražnje paralelno postupnom ukidanju ograničenja vezanih za covid-19", objašnjavaju u EBRD.

Ukrajinski BDP trebao bi se ove godine smanjiti za 30 posto, za 10 postotnih bodova snažnije no što je banka prognozirala prije dva mjeseca.

Ruski BDP smanjit će se 10 posto i stagnirati u idućoj godini, izračunali su ekonomisti EBRD-a.

"Devet godina rasta bit će izbrisano", rekla je glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik, naglasivši da će se snažan utjecaj sankcija, koje je Zapad uveo Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu, vidjeti u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi.


14:20 Šefica njemačke diplomacije Annalena Baerbock i njen kolega iz Nizozemske Wopke Hoekstra u utorak su u Ukrajini gdje su posjetili Buču i Irpinj, mjesta masovnih zločina nad civilima.

Annalena Baerbock posjetila je Buču, grad u blizini Kijeva gdje su otkrivene stotine ubijenih civila nakon što su Rusi okupirali grad u ožujku a kasnije se povukli. Ministrica je razgovarala sa stanovnicima, piše agencija France presse.

Ministrica bi trebala formalno ponovno otvoriti i veleposlanstvo Njemačke u Kijevu, koje je zatvoreno od veljače. Osoblje je radilo iz zapadne Ukrajine i Berlina.

I neke druge zemlje ponovno su otvorile veleposlanstva u ukrajinskom glavnom gradu, među njima se u Kijev vratila i hrvatska veleposlanica Anica Djamic, a veleposlanstvo bi trebalo početi normalno raditi. Ponovno su otvorena i veleposlanstva SAD-a, Kanade, Francuske, Italije, Britanije i Austrije nakon što su se ruske snage povukle iz grada i okolice.

Do posjeta njemačke šefice diplomacije došlo je u vrijeme rasprave kada će i hoće li njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednik Frank-Walter Steinmeier putovati u Ukrajinu u znak potpore toj zemlji u njezinoj obrani od ruske invazije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio je pozvao kancelara da posjeti Ukrajinu 9. svibnja, kada Rusija slavi pobjedu nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.

Iako je Zelenski tada rekao da će posjet Scholza poslati vrlo snažnu političku poruku, kancelar nije u ponedjeljak došao u Ukrajinu.

Između Ukrajine i Njemačke došlo je do tenzija otkad je Steinmeieru u travnju rečeno da ne dolazi u posjet, zbog njegovih veza s Rusijom i općenite kritike ukrajinskog vodstva na račun Berlina zbog sporosti u slanju vojne pomoći.

Nizozemski ministar tvitao je fotografije s ulica Irpinja, drugog grada blizu Kijeva gdje Ukrajina također optužuje Ruse za masakr civila, te je napisao da će se sastati s članovima ukrajinske vlade i svojom njemačkom kolegicom.

Hoekstra je rekao da ono što je vidio u Irpinju "ne smije proći nekažnjeno". Ministar je prenio Ukrajini potporu svoje zemlje u istragama i suđenjima za ratne zločine.


13:17 Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić pozvala je u utorak nakon povratka iz Ukrajine na "hitan prekid neprijateljstava" te priopćila da je s ukrajinskim vlastima dogovorila paket mjera kao odgovor na izravne posljedice ruske agresije na Ukrajinu.

"Još jednom pozivam na hitan prekid neprijateljstava, na odgovornost i na očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Nezamislive patnje i razaranja koje je ukrajinskom narodu nanijela ruska agresija i barbarsko nasilje nad ženama i djecom, nemaju mjesta u našoj viziji Europe kao kontinenta mira gdje se poštuju ljudska prava, demokracija napreduje, a vladavina prava prevladava", priopćila je Pejčinović Burić nakon posjeta Ukrajini u ponedjeljak na Dan Europe.

Pejčinović Burić susrela se, između ostalih, s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, potpredsjednicom vlade Olgom Stefanišinom, ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom, članovima ukrajinskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, a posjetila je i Borodjanku i Irpinj u blizini Kijeva.

"Naša srca su s Ukrajinom", rekla je Pejčinović Burić, ponovivši "nepokolebljivu podršku i solidarnost u ovim izazovnim vremenima" ukrajinskom državnom vrhu.

Vijeće Europe i ukrajinske vlasti dogovorile su paket hitnih mjera za odgovor na izravne posljedice ruske agresije. "To uključuje pružanje savjeta (ukrajinskoj) glavnoj tužiteljici Irini Venediktovoj i njezinu uredu u kontekstu njihovih istraga o teškim kršenjima ljudskih prava i njihove suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom. Pripremamo i paket mjera koji ćemo provesti nakon prestanka agresije", priopćila je Pejčinović Burić.


12:19 Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock stigla je u utorak u Ukrajinu, a ona je najviši dužnosnik njemačke vlade koji je posjetio zemlju otkako je počela ruska invazija 24. veljače.

Njeno prvo zaustavljanje je u gradu Buči pored Kijeva.

Ruske snage optužene su da su ondje počinile ratne zločine.

image

Annalena Baerbock

Sergey Volskiy/AFP

Moskva, koja je više puta nijekala da napada civile u ratu u Ukrajini, za tvrdnje da su njezine snage pogubile civile u Buči dok su okupirali grad kaže da su "monstruozna krivotvorina" radi ocrnjivanja ruske vojske.

Međunarodni tužitelji pokrenuli su istrage tih zločina.


12:15 Voditeljica UN-ove misije za praćenje ljudskih prava u Ukrajini rekla je u utorak da je u toj zemlji od početka rata ubijeno tisuće civila više od službene brojke od 3381.

"Radili smo na procjenama, ali sve što zasad mogu reći je da je to tisućama više od brojki koje smo vam u ovom trenutku dali", rekla je Matilda Bogner, šefica UN-ove misije u Ukrajini, kad su je pitali o ukupnom broju poginulih i ranjenih na brifingu u Ženevi.

"Velika crna rupa zapravo je Mariupolj gdje nam je bilo teško u potpunosti pristupiti i dobiti potpune informacije", dodala je.


10:16 Moldavija poziva na povlačenje ruske vojske iz Pridnjestrovlja u Moldaviji, jer želi mirno rješenje sukoba, izjavila je moldavska premijerka Natalija Gavrilica.

"Moldavija koristi platformu UN-a kako bi tražila povlačenje ruske vojske s pridnjestrovskog teritorija Moldavije i kako bi skrenula pažnju na kršenje ljudskih prava u regiji, koja je pod kontrolom nepriznatog režima", rekla je Gavrilica na brifingu u ponedeljak.

Prema njenim riječima, Kišinjev želi pronaći mirno rješenje za sukob, koje će omogućiti razvoj zemlje u korist svih građana, prenijela je agencija RIA Novosti.

Od početka 1990-ih Pridnjestrovlje nije pod kontrolom Kišinjeva.

Opća skupština UN u lipnju 2018. pozvala je Rusiju da povuče svoje snage iz Pridnjestrovlja.

Rezoluciju su podržale 64 države, 14 je bilo protiv, a još 83 zemlje su bile suzdržane.

U Pridnjestrovlju su, prema RIA Novostima, 60 posto stanovništva Rusi i Ukrajinci.


9:39 Pod ruševinama zgrade uništene u ožujku u Izjumu pronađena su 44 tijela civila, javljaju ukrajinske vlasti.

- Ovo je još jedan strašan ratni zločin ruskog okupatora protiv civilnog stanovništva!, rekao je čelnik regionalne administracije Oleg Sinehubov.


9:22 Ruske snage nastavljaju s napadima na čeličanu Azovstal u Mariupolju gdje se skrivaju posljednji branitelji grada. Pomoćnik gradonačelnika Mariupolja tvrdi da je još stotinjak civila ostalo u čeličani.


8:41 Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je zabrinut što ruski predsjednik Vladimir Putin "trenutačno nema izlaz, a ja pokušavam shvatiti što ćemo učiniti u vezi s tim".

Izvori su rekli za Reuters da su se američki demokratski zastupnici suglasili o prijedlogu pomoći Ukrajini od 40 milijardi dolara, uključujući veliki novi paket oružja.

Bijela kuća je ranije opisala Putinov govor na Dan pobjede u ponedjeljak u Moskvi kao "reviziju povijesti koja je poprimila oblik dezinformacija".

Sovjetska pobjeda u Drugom svjetskom ratu stekla je gotovo religijski status u Rusiji pod Putinom, koji se pozivao na sjećanje na "Veliki domovinski rat" tijekom onoga što naziva "posebnom vojnom operacijom" u Ukrajini.

Zapadne zemlje smatraju da je to lažna analogija za opravdanje ničim izazvane agresije na Ukrajinu.

Biden je potpisao u ponedjeljak zakon koji omogućuje ubrzanje slanja vojne opreme Ukrajini, reaktivirajući zakon iz Drugog svjetskog rata.

"Ukrajinci se svakodnevno bore za život", rekao je Biden u Ovalnom uredu, dodajući: "Ta borba je skupa, ali bi popuštanje pred agresijom bilo još skuplje".

Zakon se temelji na programu iz Drugog svjetskog rata čiji je cilj bio pomoći Europi da se odupre Hitleru.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu Bidenova administracija uputila je vojnu pomoć od oko 3,8 milijardi dolara Kijevu.


8:40 Rusija ne planira proaktivno zatvoriti svoja veleposlanstva u Europi kao odgovor na neprijateljske mjere Zapada i proširenje sankcija Moskvi, izvijestila je u utorak novinska agencija RIA, citirajući zamjenika ministra vanjskih poslova.

"To nije u našoj tradiciji", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško za agenciju RIA.

Stoga smatramo da je rad diplomatskih predstavništava važan.

Ruskog veleposlanika u Poljskoj polili su crvenom bojom u ponedjeljak ljudi koji su prosvjedovali protiv rata u Ukrajini dok je išao položiti cvijeće na sovjetsko vojno groblje u Varšavi kako bi obilježio 77. obljetnicu pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.

Moskva je nakon toga poslala snažnu prosvjednu notu.


7:59 - Rusija je podcijenila ukrajinski otpor, prema najnovijim obavještajnim podacima britanskog Ministarstva obrane.

'Njihovo planiranje u 'najboljem slučaju' dovelo je do vidljivih operativnih propusta, sprječavajući predsjednika Putina da objavi značajan vojni uspjeh u Ukrajini na paradi povodom Dana pobjede 9. svibnja', stoji u priopćenju.

'Plan invazije Rusije je vrlo vjerojatno bio utemeljen na pogrešnoj pretpostavci da će naići na ograničen otpor i da će moći brzo okružiti i zaobići populacijske centre. Ova pretpostavka navela je ruske snage da pokušaju izvesti početnu fazu operacije laganim, preciznim pristupom koji je trebao postići brzu pobjedu uz minimalne troškove. Ova pogrešna procjena dovela je do neodrživih gubitaka i naknadnog smanjenja operativnog fokusa Rusije.'


7:40 - U jučerašnjem žestokom ruskom raketnom napadu na Odesu najmanje jedna osoba je izgubila život, a petero je ranjenih. Ukrajinska vojska objavila je da su ruske rakete u potpunosti uništile trgovački centar i jedno skladište. Crni dim se nadvio nad cijelim gradom, ali sreća da je u vrijeme napada (oko 22.30) bio policijski sat pa nije bilo nikoga na cesti.

image
Oleksandr Gimanov
image
Oleksandr Gimanov

U vrijeme napada u gradu je boravio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.Kako se navodi, tijekom susreta Michela i ukrajinskog premijera Denisa Šmihalja "sudionici su morali prekinuti sastanak i potražiti sklonište zbog novog raketnog napada na područje Odese".

Charles Michel je pak napisao na Twitteru da je doputovao u Odesu radi proslave Dana Europe.

"Niste sami. EU je uz vas", poručio je, osudivši "rusku agresiju" na Ukrajinu koja je počela 24. veljače.

image

Charles Michel u Odesi

Stringer
image

Charles Michel u Odesi

Dario Pignatelli

5:41 - Proslava Dana pobjede u Moskvi završila je sinoć velikim vatrometom iznad Crvenog trga.

Jučer je obilježena 77. godišnjica pobjede Rusije nad Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Vladimir Putin iskoristio je svoj govor na godišnjem maršu kako bi opravdao svoju invaziju na Ukrajinu, koja je započela krajem veljače.

image
Natalia Kolesnikova/AFP
image
Natalia Kolesnikova/AFP

5:28 - Bijela kuća optužila je ruskog predsjednika Vladimira Putina za 'revizionističku povijest' u govoru povodom Dana pobjede i rekla da je njegova sugestija da je zapadna agresija dovela do rata u Ukrajini 'očigledno apsurdna'.

'Putin daje verziju revizionističke povijesti koja je poprimila oblik dezinformacija koje smo prečesto viđali kao rusku knjigu', rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki i dodala kako bi 9. svibnja trebao biti 'o slavljenju mira i jedinstva u Europi i porazu nacista u Drugom svjetskom ratu', ali umjesto toga 'Putin izopačuje povijest' kako bi opravdao svoj ničim izazvan i neopravdani rat.

'Ono što je dobro je da smo svi svjesni – svjesni su novinari diljem svijeta, Europljani su svjesni, Amerikanci su svjesni – tvornice dezinformacija kakve daje predsjednik Putin i Kremlj.

Nagovještaj da je ovaj rat bio potaknut zapadnjačkom agresijom ili zapadnim planovima očito je lažan i apsurdan.'


5:17 - U noćnom obraćanju Volodimir Zelenski rekao je da će povijest smatrati Rusiju odgovornom za ponovno dovođenje rata na kontinent.

'A mi, Ukrajinci, nastavit ćemo raditi na našoj obrani, našoj pobjedi i vraćanju pravde. Danas, sutra i svaki drugi dan koji je neophodan za oslobađanje Ukrajine od okupatora.'

Predsjednik je zahvalio svima koji brane Ukrajinu obećavši im da će se njihova zastava ponovno vijoriti nad njihovim gradovima.

'Ukrajinska zastava će se vratiti. Jer ovo je naša zemlja. Slobodna europska zemlja', rekao je.


5:10 - Proći će desetljeća dok Ukrajina ne bude primljena u Europsku uniju, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Ukrajina je započela proces podnošenja zahtjeva za članstvo u EU u veljači ove godine, četiri dana nakon ruske invazije.

'Svi mi savršeno dobro znamo da bi proces kojim bi se Ukrajini omogućilo pridruživanje potrajao nekoliko godina, vjerojatno nekoliko desetljeća. To je istina, osim ako ne odlučimo sniziti standarde za pristupanje. I ponovno razmisliti o jedinstvu naše Europe', rekao je Macron.

U govoru u parlamentu EU u Strasbourgu, sugerirao je da bi se Ukrajina mogla pridružiti "paralelnoj europskoj zajednici" dok čeka odluku.

To bi omogućilo članicama koje nisu članice EU da se pridruže europskoj sigurnosnoj arhitekturi na druge načine, rekao je predsjednik Macron. Njegove riječi uslijedile su u vrijeme nastavka žestokih borbi u istočnoj regiji Donbasa, gdje Rusija pokušava postići uspjeh.

Visoki američki obrambeni dužnosnik okarakterizirao je rusko napredovanje kao 'jednoznamenkasti kilometarski napredak'.

Ukrajinski čelnik u Luganskoj oblasti rekao je da se vode ozbiljne bitke.


0:30 -.Guverner Oblasti Donjeck Pavlo Kirilenko tvrdi da je u prostorima čeličane Azovstal u Mariupolju, u kojoj ruskim snagama otpor i dalje pružaju pripadnici bojne Azov i ukrajinski marinci, i dalje "oko 100 civila". Ranije se tvrdilo da su svi civili iz Azovstala evakuirani.


0:24 - Mislim da je Putin pogrešno procijenio situaciju s kojom se suočio na međunarodnom planu i očito je pogrešno izračunao sposobnosti Rusije da realizira tako velik pothvat. Kad dođe vrijeme za nagodbu, svi moraju uzeti u obzir činjenicu da se nećemo vratiti na prijašnji odnos, već na poziciju koja će za Rusiju biti drugačija, ali ne zato što mi to zahtijevamo, već zato što je sama Rusija proizvela tu poziciju - kaže bivši američki državni tajnik Henry Kissinger. Više pročitajte OVDJE.


23:59 - Rusija je izvršila novi napad na Odesu - grad je pogođen s nekoliko projektila čiji su udari izazvali i više požara. Kyiv Independent javlja da gori i jedan šoping centar.


23:45 - Ukrajinci su "slani u Rusiju protiv njihove volje", rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Pentagona John Kirby, potvrdivši informaciju ukrajinskih vlasti.

- Nemamo brojčane podatke, ali smo vidjeli znakove koji upućuju da su Ukrajinci odvedeni iz Ukrajine u Rusiju, rekao je Kirby, odgovarajući na pitanje na tiskovnoj konferenciji o tvrdnji ukrajinske vlade da je 1,2 milijuna ljudi deportirano u Rusiju i smješteno u kampove.

- Ne znam koliko je kampova ni kakvi su. Ali imamo informaciju da su Ukrajinci slani u Rusiju protiv njihove volje.

Ponašanje Rusije je "neprihvatljivo" i "odgovorna sila se tako ne ponaša", rekao je Kirby, ocijenivši da ruski predsjednik Vladimir Putin "ne prihvaća i jednostavno ne poštuje suverenitet Ukrajine".

Po riječima dužnosnice ukrajinske vlade Ljudmile Denisove, kako prenosi službeni komunikacijski ured Spravdi, "više od 1,19 milijuna naših građana, među kojima više od 200.000 djece deportirano je u Rusku Federaciju".

Sustegnuvši se da te deportacije nazove etničkim čišćenjem, Kirby je ipak istaknuo "rusku okrutnost" u tom sukobu.

- Već 75 dana (Rusija) se iživljava na Ukrajini i na ukrajinskom narodu. I svaki put kad kažemo da ne mogu gore pasti, pokažu da smo u krivu, rekao je.


Ključne događaje 75. dana ruske invazije na Ukrajinu pratili smo OVDJE.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 00:59