Pregovori Ukrajine i Rusije počeli su u ponedjeljak u 7.30 po lokalnom vremenu (10.30 po hrvatskom) u palači Dolmabahçe u Istanbulu, Turska. Prema najavama, trebali su biti zaključeni u srijedu, 30. ožujka. Riječ je o prvim pregovorima uživo od 10. ožujka, u međuvremenu su održani virtualni.
Oko 14.00 sati po hrvatskom vremenu Bloomberg je objavio da Rusija kani ograničiti vojne operacije oko Kijeva. Turska agencija Anadolu je objavila da su pregovori završeni te da postoji mogućnost za sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog. Ruski su izvori dodali da će to biti moguće kad se pripremi nacrt mirovnog sporazuma.
Ruski Interfax je objavio riječi ruskog pregovarača Vladimira Medinskog koji je rekao da su pregovori upravo završili te da ruska strana planira pokrenuti dva koraka deeskalacije situacije u Ukrajini. Ograničenje vojnih operacija oko Kijeva jedan je od koraka, potvrdio je Alaksander Fomin, zamjernik ministra obrane navodeći da je riječ o potezu uspostave uzajamnog povjerenja i stvaranja prostora za buduće pregovore. Medinski je kasnije razjasnio da se "ne radi o prekidu vatre".
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba poručio je prije razgovora da bi minimalni rezultat pregovora trebalo biti rješavanje humanitarnih pitanja, a maksimalni sporazum u prekidu vatre. Ponavljajući da ne trguju "ljudima, ozemljem ili suverenitetom".
Razgovor u četiri oka
Ukrajinska ambasada u Ankari objavila je da su čelnici delegacija, ukrajinske David Arahamija i ruske Vladimir Medinski, prvo razgovarali nasamo te se rasprava nastavila u širem sastavu. Prema navodima ruske agencije Interfax, prva tema razgovora bilo je pitanje neutralnosti Ukrajine. Mihajlo Podoljak, član ukrajinskog izaslanstva, na Twitteru je objavio sliku dvojice pregovarača tumačeći da su razgovarali "o temeljnim odredbama pregovaračkog procesa".
The Financial Times objavio je u ponedjeljak navečer da Rusija, prema nacrtu novog sporazuma, ne traži denacifikaciju Ukrajine, sklona je njezinu članstvu u EU, ali i dalje inzistira na neutralnosti i ostanku izvan NATO-a. Moskva traži da Ukrajina odustane od razvoja nuklearnog oružja te na svom teritoriju ne bi smjela imati strane vojne baze. Što je, kako se da zaključiti, prihvatljivo Kijevu. U zamjenu, Ukrajina bi dobila ono što Arahamija naziva "formulacijom sličnom NATO-ovu članku 5", a sigurnosna jamstva dale bi zemlje članice Vijeća sigurnosti, ali i još neke.
Detalji ukrajinskog zahtjeva
Što točno pod time misle, šef ukrajinske delegacije objavio je večeras.
Prvo, Ukrajina bi tražila da u međunarodni ugovor, koji bi potpisale i strane države, jamci ukrajinske sigurnosti, uđe sljedeće:
- Odredba prema kojom bi u roku tri dana od početka rata, agresije ili vojne operacije "zemlje jamci" bile pravno obvezane da pruže vojnu pomoć Ukrajini.
- Vojna pomoć odnosila bi se i na "zatvaranje neba", to jest uvođenje zone zabrane leta iznad Ukrajine koju Zapad, recimo, sada ni ne pomišlja uspostaviti zbog straha od ruske reakcije.
- Jamci ukrajinske sigurnosti bile bi države koje su stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a (SAD, Kina, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ruska Federacija), ali je stavljena napomena da će se "o tome će se odvojeno diskutirati". Ukrajina traži da među jamcima budu i Turska, Njemačka, Kanada, Italija, Poljska i Izrael.
- Sigurnosne garancije "privremeno" se bi se odnosile na okupirane teritorije Donjecka i Luganska.
- Svi zemlje jamci sigurnosti ne bi se smjele protiviti tome da Ukrajina pristupi EU, ili da joj pomognu u tom procesu.
Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, istaknuo je da bi sve ove prijedloge trebali odobriti i sami Ukrajinci.
- To je ključna stvar. Moramo dobiti potporu naših građana za takav sporazum, rekao je.
Rusija se o prijedlogu još nije oglasila.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....