NAJGORA ZIMA

Ukrajina razmišlja o ‘potpunom zamračenju‘, a Europi prijeti novi veliki migrantski val!

Kremlj se nada da će napadima na kritičnu infrastrukturu izazvati humanitarnu krizu te da će pokrenuti novi val izbjeglica
 Bulent Kilic/Afp

Gotovo polovica ukrajinske energetske infrastrukture uništena je u ruskom raketiranju. Inženjeri danonoćno rade na popravcima nacionalne elektroenergetske mreže, a prekidi struje nastavljaju se u većini gradova diljem zemlje. Izvan pogona su i stotine kilometara plinovoda i vodovodne mreže.

Ukrajincima će ova zima biti jedna od najtežih u povijesti, ne samo zbog granata i dronova koji im nadlijeću nad glavom, nego i zbog nedostatka osnovnih uvjeta potrebnih za normalni svakodnevni život, poput grijanja, pitke vode i struje. Ukrajinske vlasti razvijaju planove za različite krizne situacije, uključujući potpuno zamračenje države, i savjetuju svima koji imaju mogućnosti da se presele u stabilnije regije ili inozemstvo. Građanima dvaju oslobođenih gradova na jugu zemlje, Hersona i Mikolajiva, savjetovano je da se evakuiraju jer je infrastruktura previše oštećena. Humanitarna kriza opasno kuca na vrata, a europske zemlje pripremaju se za novi val izbjeglica iz Ukrajine.

Ukrajinci se vraćaju, ali...

Od početka Putinove invazije 24. veljače više od 15 milijuna Ukrajinaca otišlo je iz zemlje, prema podacima UNHCR-a. Otad ih se otprilike polovica vratila u Ukrajinu, ali je oko 7,8 milijuna ljudi ostalo raseljeno diljem Europe. Rat u Ukrajini doveo je do najveće europske izbjegličke krize od kraja Drugoga svjetskog rata. Najviše ih je pobjeglo u Rusiju (2,8 milijuna), Poljsku (1,5 milijuna), Njemačku (milijun) i Češku (oko 400.000), koja je primila najveći broj ukrajinskih izbjeglica po stanovniku.

U rujnu se broj Ukrajinaca koji su zatražili azil u europskim zemljama znatno smanjio, najviše u Njemačkoj, Poljskoj i Francuskoj. Međutim, tada, početkom listopada, uništen je Krimski most i Rusija je kao odmazdu pokrenula masovnu kampanju granatiranja civilne ukrajinske infrastrukture, koja još traje. Zemlje istočne Europe koje graniče s Ukrajinom planiraju obnoviti rad volonterskih centara za prihvat izbjeglica. Ostale države pripremaju stanove i sredstva za socijalnu potporu prisilnim migrantima. Slovačka vlada izradila je akcijski plan u izvanrednoj situaciji i omogućila prihvat do 700.000 Ukrajinaca u tri mjeseca. Izvješća volontera u gradovima istočne Slovačke već govore o povećanju broja Ukrajinaca za 15 posto. Trenutačno se u Slovačkoj nalazi oko 100.000 Ukrajinaca.

Mađari se pripremaju

Mađarska također predviđa porast broja osoba koje bježe od rata. Trenutačno dnevno u Mađarsku uđe između 300 i 500 ljudi, što je mnogo manje nego početkom proljeća kad je zemlja primala do 1000 izbjeglica u danu. Mađarska tražiteljima azila pruža privremenu zaštitu, financijsku potporu i pojednostavljene uvjete zapošljavanja. Rumunjska je bila jedna od prvih zemalja koja je odobrila plan za integraciju Ukrajinaca u društvo, a vlada taj plan konstantno ažurira u skladu s razvojem situacije. Država raspoređuje sredstva duž granice za pružanje pomoći ukrajinskim izbjeglicama, a takve se aktivnosti odvijaju i diljem zemlje. Bukurešt je već identificirao objekte u koje planiraju smjestiti izbjeglice tijekom novog vala te je izdvojio sredstva za financijsku i socijalnu potporu Ukrajincima u Rumunjskoj, kojih je trenutačno oko 92.000. Bugarska također izvodi pripremne radove i čeka Ukrajince.

Međutim, nakon dolaska novi izbjeglice neće biti smješteni u hotele, kao dosad, nego najprije odlaze u privremeni centar u gradu Elhovo. Zatim će u roku od 30 dana biti prebačeni u državne prihvatne centre i moći će podnijeti zahtjev za stjecanje statusa izbjeglica. Poljska je pripremila oko 100.000 mjesta u prihvatnim centrima za novi val izbjeglica iz Ukrajine, dok Njemačka ubrzano gradi izbjeglička naselja na mjestu nekadašnje zračne luke Tegel u Berlinu, koja može primiti 3600 ljudi. Ministarstvo unutarnjih poslova Estonije vjeruje da bi do 75.000 Ukrajinaca moglo biti u zemlji do kraja 2023. godine. Trenutačno je u zemlji 61.500 Ukrajinaca, no samo njih 37 posto dobilo je status privremene zaštite. Zasad je samo Češka rekla da ako rusko granatiranje ukrajinske kritične infrastrukture izazove novi val izbjeglica iz Ukrajine, zemlja će se s time teško nositi. Češko Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da će Češka moći prihvatiti još pola milijuna izbjeglica iz Ukrajine, uz već prisutnih oko 400.000 Ukrajinaca.

Najgora zima

Ukrajinci koji nemaju mogućnosti otići iz zemlje pripremaju se za jednu od najgorih zima. Ukrajina ima manje od polovice rezervi plina potrebnih da sigurno prebrodi zimu. Plin koji je uvozila iz Europske unije prestao je teći jer se njezini europski saveznici suočavaju s vlastitom energetskom krizom. Ukrajina se već suočava s temperaturama koje noću padaju ispod nule, a stotine tisuća ljudi mora pronaći način kako da utone u san bez ikakvog izvora grijanja. Ljudi koji žive u kućama skupljaju drva za ogrjev, ali im problem stvaraju mine i neeksplodirane granate postavljene po šumama. Oni koji žive u stanovima vodu moraju nositi uz stepenice jer nema struje i liftovi ne rade. Općine smanjuju potrošnju električne energije u svojim zgradama, javnom prijevozu i gradskoj rasvjeti. I dalje traju redoviti kontrolirani nestanci struje, a vlast upozorava građane da pripreme opremu za borbu protiv hladnoće, od vreća za spavanje i termo odjeće do dizelskih generatora u stambenim zgradama.

Cilj je Rusije ostaviti milijune ljudi bez resursa da se nose s hladnoćom. Kremlj se nada da će napadima na kritičnu infrastrukturu izazvati humanitarnu krizu te da će novi val izbjeglica potaknuti napetosti unutar EU i smanjiti potporu koju europske države šalju Ukrajini. Europske zemlje sada traže način kako da se suprotstave ruskim naporima da pretvore izbjeglice u sredstvo pritiska.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 13:13