Ukrajina čisti i priprema hladnoratovska atomska skloništa za slučaj ruske invazije: ‘Ima mjesta za milijune‘

Evhen Herasimov otključava bravu i miče zasun na metalnim vratima jedne zgrade iz sovjetske ere u snijegom prekrivenom Kijevu te silazi niz stepenice, piše Telegraph. Na dnu su relikti nekih prošlih vremena: bunker iz ere Hladnoga rata sposoban da izdrži nuklearni napad.

Godinama je ovaj bunker bio tek turistička atrakcija koju bi se pokazivalo posjetiteljima, no zbog sve učestalijih ruskih prijetnji ratom, bunkeri se sada uređuju kako bi ponovno bili spremni za upotrebu.

Dizajnirani tako da mogu primiti 350 ljudi, bunkeri su sada svježe prebojani u boju senfa. Instalirano je deset kreveta na kat kao i autonomni pročistač zraka koji može bez prekida raditi do dva tjedna.

U drvenim kutijama u kutu su i nove gas-maske, no gospodin Herasimov, koji upravlja sa skoro 400 skloništa za hitne situacije u svojem susjedstvu, drži ih pod ključem.

- Radimo na tome da ponovno osposobimo skloništa: bojamo ih, čistimo, uklanjamo plijesan jer ovo je prvi put da smo suočeni s nekom vanjskom prijetnjom. A prijeti nam Rusija, kaže Herasimov dok pokazuje sklonište iz postsovjetske ere.

Pripremanje skloništa počelo je nakon što je Rusija rasporedila više od 100.000 vojnika duž granice s Ukrajinom i više puta zaprijetila invazijom. Kao odgovor, gradonačelnik Kijeva prošli je mjesec naredio da se svi hladnoratovski bunkeri i podzemni prostori pregledaju i da se utvrdi mogu li poslužiti kao skloništa u slučaju ruske invazije ili napada.

Skloništa za milijune

U Kijevu sada ima oko 500 posve opremljenih skloništa, plus još 4.000 ostalih podzemnih prostora poput raznih podruma i podzemnih garaža, u kojima bi se ljudi mogli sakriti u slučaju zračne uzbune ili napada na glavni grad. Dovoljno je mjesta da se skloni oko 2,8 milijuna stanovnika što je otprilike ukupan broj stanovnika Kijeva.

Ruska državna televizija takve je pripreme nazvala 'histeričnima', no istina je da su one uzrokovane najgorim tenzijama između Rusije i Zapada od kraja Hladnoga rata, s Ukrajinom kao ključnom točkom sukoba.

Diplomati iz Moskve ranije su ovoga tjedna održali tri runde pregovora s dužnosnicima SAD-a, NATO-a i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u cilju deeskalacije situacije. No pregovori su na kraju završili, po riječima Rusije kao glavnog pregovarača, u 'svojevrsnoj slijepoj ulici'.

U petak je Amerika optužila Moskvu da je poslala sabotere kako bi izvršili tajne operacije na istoku Ukrajine. Iz Bijele kuće poručuju da bi operacije mogle uključivati i sabotiranje vlastitih, ruskih, snaga kako bi se stvorio razlog za invaziju i to već sljedeći mjesec.

Kremlj je prošli mjesec objavio popis zahtjeva bez presedana u kojima traže od SAD-a i NATO-a da povuku trupe i oružje iz susjednih zemalja istočne Europe i obvežu se da će bivšim sovjetskim zemljama zabraniti da se ikada pridruže NATO savezu.

Uzmi ili ostavi

Glavna američka pregovaračica Wendy Sherman je zahtjeve opisala kao loš početak, no predsjednik Vladimir Putin prošlog je mjeseca jasno dao do znanja da Rusija nije spremna za ikakve ustupke te da se radi o ponudi 'uzmi ili ostavi'. Predsjednik Putin i drugi dužnosnici upozorili su da će, ukoliko diplomacija zakaže, biti prisiljeni upotrijebiti vojsku.

- Nemamo više strpljenja, kazao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u petak kad su ga novinari pitali čemu žurba oko traženja sigurnosnih garancija.

- Da budem do kraja jasan: Zapad je prešao granicu i nastavio s eskalacijom što je u suprotnosti sa svim dogovorima, upozorio je.

Moskva sada čeka idući tjedan da SAD pošalju pisani odgovor na njihove zahtjeve, nakon čega će odlučiti o daljnjim akcijama, kazao je Lavrov.

Nije jasno na kakvu konkretnu vojnu akciju protiv Ukrajine Rusija misli, no mnogi se boje ponavljanja 2014. godine kad je Moskva izvela invaziju na poluotok Krim i anektirala ga, protivno međunarodnom pravu. To je također pojačalo separatističke konflikte na istoku zemlje koji još uvijek traju.

Putin je zanijekao da postoje ikakvi planovi za slanje vojnika preko granice, no ukrajinska se vlada bez obzira na to sprema za najgori mogući scenarij.

Herasimov pazi na 300 skloništa u stambenoj četvrti Kijeva na lijevoj obali rijeke Dnjepar, uključujući i bunker ispod njegovog ureda.

Kad su vlasti prvi put odlučile počistiti skloništa, zatekli su mnoga od njih u jadnom stanju.

- Pažljivo, svježa boja, upozorio je Herasimov dok je novinarima u jednom skloništu pokazivao upravo instaliran umivaonik.

Herasimov je sredovječni čovjek kojemu se tu i tamo omakne koja riječ njegovog materinskog ruskog jezika. Otvara slavinu kako bi pokazao čistu vodu koja teče iz metalne cisterne smještene na sredini prostorije.

Bijele strijele

Lokalne vlasti su prošloga mjeseca objavile popis svih bunkera i skloništa koja se mogu koristiti u slučaju rata. Mali bijeli znak sa strelicom i brojem skloništa nacrtan je na rubu zgrade, ali malotko na njega obraća pozornost.

Čovjek koji živi u susjedstvu, Volodimir Šabanin, upravo se vratio u Kijev nakon što je skoro godinu dana proveo u svojoj kolibi na selu. Kazao je da nije imao pojma da postoji bunker, no da je već provjerio kakvo je stanje s podrumima ispod njegovog bloka zgrada.

- U mojoj su zgradi dva skloništa. Lako ih je naći, obilježena su strelicama, kaže.

No ako Rusi doista napadnu, zadnje što će Šabanin napraviti je sakriti se u podrum.

- Znam što treba napraviti u slučaju rata. Služio sam vojsku i prijavit ću se da idem braniti svoju zemlju!, kaže.