Ekscentrični filmaš koji je osam godina radio kao profesor na uglednom MIT-u navodno je na Staru godinu orobio jednu banku u New Yorku, a sve je pritom snimao. Kada je uhićen, pravdao se da je u pljačku krenuo iz umjetničkih pobuda.
No, policija na priču Josepha Gibbonsa (61) nije nasjela te je protiv njega u petak podnijela kaznenu prijavu zbog pljačke. Terete ga da je iz banke otišao s ne baš pozamašnim plijenom, riječ je o iznosu od tek tisuću američkih dolara.
Poslovnica koju je orobio nalazi se na Manhattanu, a prema dokaznom materijalu podnesenom sudu, u banku je ušetao oko 14 sati noseći kameru. Jednom od službenika predao je ceduljicu s molbom za novčanu donaciju njegovoj crkvi i, za divno čudo, dobio je tisuću dolara.
Foto: NYPD
Američki mediji navode da je identičnu metodu prije nekoliko mjeseci upotrijebio u Providenceu u saveznoj državi Rhode Island. Ondje je od naivčine na bankovnom šalteru izmuzao tri tisuće dolara, nakon čega se pristojno zahvalio i ponosno rekao: 'Ovo je za crkvu'.
Gibbons je strpan iza rešetaka, ali suđenje može čekati i na slobodi uspije li na legalan način doći do 50.000 dolara, koliko mu iznosi jamčevina.
Uznik s kojim je jedno vrijeme dijelio ćeliju New York Postu je ispričao kako se Gibbons hvalio svojim umjetničkim radom. 'Nije on pljačkaš, samo je radio istraživanje za potrebe novog filma. To nije kriminal, nego umjetnički rad. On je intelektualac', kaže sitni kriminalac Kaylan Sherrard (27).
Inače, Gibbons je i u prošlosti imao nekoliko umjetničkih eskapada na rubu zakona. Tako se svojedobno nastojao navući na drogu za potrebe snimanja nekoliko kratkih filmova. 'Upustio sam se u sve to samo radi istraživanja. Riječ je o romantičnoj ideji da se umjetnik upusti u aktivnosti kako bi stekao određena iskustva', kazao je svojedobno Gibbons u intervjuu za časopis 'Big Red and Shiny'.
Iako je njegov službeni profil na web stranici MIT-a uklonjen, na njemu je stajalo da je na tom prestižnom sveučilištu predavao od 2002. do 2010. godine u sklopu studijskog programa umjetnosti, kulture i tehnologije. U biografiji mu je pisalo i da je umjetničke radove izlagao u njujorškoj MOMA-i, u pariškom centru Pompidou te u madridskoj Reini Sofiji.
Časopis Artforum njegov je film 'Ispovijesti jednog sociopata' svrstao među najbolja ostvarenja 2002. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....