Donedavni politički marginalci srednje Europe, koji su puni populističkih poruka i obećanja da će srušiti vladajući politički sloj, dobili su vjetar u leđa izborom novog američkog predsjednika, piše New York Times.
Ugledni list analizira pojavu kandidata koji poput Donalda Trumpa upućuju poruke protiv establišmenta dok neki pak podsjećaju na njega svojim poslovnim carstvima, nametljivim ličnostima ili lukavom upotrebom društvenim mreža.
Na popisu političara koji su, po njihovom mišljenju, u ovom dijelu Europe isplivali kao trumpoliki našli su se Andrej Babiš iz Češke, Boris Kollar iz Slovačke, Bogoljub Karić iz Srbije, Aivars Lembergs iz Latvije, Zbigniew Stonoga iz Poljske i Ivan Pernar iz Hrvatske.
31-godišnjeg Pernara opisuju kao mladog političara koji je još uvijek na margini, no usporedbu s Trumpom zaslužio je upravo zahvaljujući svojoj poziciji političkog autsajdera koji koristi društvene mreže za privlačenje pažnje i za napade na protivnike. Široj je javnosti, navode, postao poznat kad je putem Facebooka organizirao antivladine prosvjede 2011., a nisu zaboravili spomenuti ni incident kad je u Saboru odlučio utažiti glad i pojesti pizzu.
Njegove populističke poruke opisuju kao pro-ruske i anti-NATO, te primjećuju da mu iz stavova izvire segment teorija zavjere, poput upozorenja na, kako on tvrdi, pogubni utjecaj Slobodnih zidara. ‘Gospodin Pernar nedavno je uklonjen iz Sabora zbog upornog prekidanja sjednice nepovezanim antieuropskim upadicama', pišu.
Češkog ministra financija Andreja Babiša nazivaju jednim od najpopularnijih biznismena koji je ušao u politiku u srednjoj Europi, a svoje je poslovno carstvo izgradio u poljoprivredno-prehrambenoj industriji. Milijarder s Forbesove liste osnovao je 2011. svoju stranku ANO, i obećao je promjene u poslovnim modelima i antikorupcijskim metodama. Prije gotovo tri godine izabran je za ministra financija i danas ga mnogi smatraju najizglednijim kandidatom za premijera. Babiš smatra da usporedbe njega i Trumpa nemaju osnove, no priznao je da s američkim predsjednikom dijeli stavove o imigracijskoj politici i sklonost politički nekorektnim izjavama.
Inače, Babiša je u politička nebesa dignuo mag političkog marketinga Alex Braun, koji je svojedobno radio za hrvatski SDP.
Slovak Boris Kollar, također bogati biznismen, osnovao je stranku prošle godine, zove se Sme Rodina, i iznenadio je uspjehom na izborima. Njegov je slogan ‘Vjerujte mi, nisam političar’ i često se spominje u tabloidima. Možda to nije ni čudno s obzirom da ima 10 djece s devet žena, a s Trumpom dijeli stavove prema imigrantima.
O srpskom čelniku stranke Pokret snaga Srbije, 63-godišnjem Bogoljubu Kariću, također biznismenu, pišu kako je političku karijeru završio vrlo brzo nakon što je 2006. pobjegao iz zemlje kad je tužitelj za organizirani kriminal protiv njega pokrenuo istragu. Vratio se nekoliko dana nakon što su optužbe odbačene.
O poslovima latvijskog Aivarsa Lembergsa, populista koji NATO opisuje kao ‘okupatorsku silu’, ne zna se puno, no jasno je da je svojim poslovnim i političkim utjecajima stekao ugled i moć. Navode kako je više puta optuživan za korupciju, pranje novca, mito i zloupotrebu položaja.
Poznat po prgavom i prilično vulgarnom jeziku, te po napadima na porezne službenike i političko vodstvo, 42-godišnji Poljak Zbigniew Stonoga, bloger je i vlasnik dviju auto kuća koji je stranku nazvao po sebi. Protivi se prihvaćanju migranata. U državi je dospio na naslovnice kad je njegovom zaslugom u javnost procurio niz tajnih dokumenata Agencije za sigurnost što je rezultiralo ostavkama nekolicine ministara u prethodnoj vladi. Njegova se stranka zbog loših izbornih rezultata raspala pa sad političke poruke šalje preko online magazina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....