Nastavlja se ruska ofenziva duž cijele fronte, od Harkiva do sela Robotino u Zaporiškoj oblasti i na Dnjipru u pravcu Hersona (to je linija dužine oko 1000 kilometara), iako se tempo napada znatno usporio posljednjih tjedana.
Tri su razloga: Ukrajina je duž bojišnice, a pogotovo na harkivskom pravcu gdje su posljednjih mjeseci Rusi ostvarili određene uspjehe i prodore, poslala dodatne rezervne snage, ali i dio specijalnih snaga (morsko pješaštvo) prebačen je s Dnjipra.
Stigla je i nužna zapadna vojna pomoć, pa je broj artiljerijskog streljiva sada "izjednačen", odnosno Rusi više u tome nemaju prednost kakvu su imali prije koji tjedan.
Vojni analitičari, i ruski i ukrajinski, smatraju kako je glavna stvar u "ruskom zastoju i usporavanju" činjenica da je SAD, odnosno Zapad "odobrio" Ukrajini da njihovim naoružanjem, pogotovo projektilima srednjeg i dalekog dometa, gađaju vojne ciljeve na ruskom teritoriju jer se i s tog teritorija gađa Ukrajina.
Amerikanci su pristali na to tek nakon što su to odobrili Francuska i Velika Britanija, ali su ograničili domet na 320 kilometara u dubinu ruskog teritorija, očito ne želeći da Ukrajinci pokušaju gađati, primjerice, Moskvu ili Sankt Peterburg. I savjetnik američkog predsjednika Joea Bidena za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je u intervjuu za TV postaju CBS izjavio kako se ruska ofenziva na Harkiv usporila "upravo zbog činjenice da Ukrajinci mogu gađati ruske vojne ciljeve u pograničnom području".
Rusija je obustavila izvoz benzina od početka veljače do kraja kolovoza 2024. godine (sada je ublažila tu mjeru), što se povezuje i s tim da su ukrajinske snage uspješno raketirale niz skladišta i rafinerija uz granicu, ali i sa sve većim potrebama ruske vojske za "naftnim prerađevinama". Doduše, Sullivan kaže kako opasnost za Harkiv nije minula, ali "dinamika ruskih napada je smanjena" i posljednjih dana nisu ostvarili neke značajnije pomake.
Doduše, nema ni naznaka da je počela ovogodišnja ukrajinska proljetna protuofenziva, koju su iz Kijeva najavljivali, ali postoji opasnost da Rusi sada ne pojačaju svoje napade na Dnjipru, odnosno ne pokušaju ponovno prijeći na desnu obalu rijeke gdje su pozicije izgubili još sredinom prošle godine. Naime, kako su Ukrajinci dio snaga (spomenuli smo elitno morsko pješaštvo) premjestili na harkivski pravac, pretpostavlja se da bi Rusi mogli to iskoristiti za novu ofenzivu na tom pravcu. Još zimus navodilo se da je Vladimir Putin ionako pokrenuo napad na Harkiv kako bi odvratio pažnju i koncentrirao ukrajinske glavne snage na tom pravcu jer namjerava ponovo krenuti na Herson, odnosno prema ukrajinskoj obali Crnog mora.
Time bi odvratio napade od Krima, koji je sve češće meta ukrajinskih napada, ali i "revitalizirao" plan s početka agresije, a to je pokušaj zauzimanja Odese. Neki analitičari tvrde da je Putinu Odesa važnija od osvajanja Kijeva jer bi njezinim padom kontrolirao cijelu sjevernu obalu Crnog mora i onemogućio izvoz ukrajinskog žita koji se, unatoč ratu, najviše odvija preko crnomorskih luka. Došao bi i do granica Moldove, odnosno odmetnute proruske tvorevine Pridnjestrovlje (stalno traže da ih Rusija prizna i anektira), a time bi ugrozio jugoistočno krilo NATO-a - Rumunjsku i Bugarsku te se približio uzavrelom Balkanu.
Američki predsjednik Joe Biden nedavno je izjavio kako ne treba gajiti iluzije da će se Putin "zaustaviti na Ukrajini". Podsjetimo, nedavno u razgovoru za strane dopisnike u Sankt Peterburgu Putin rekao kako je "dobro da ga se na Zapadu boje". Stoga Rusija i dalje pokazuje mišiće, pa je uputila nekoliko ratnih brodova i podmornica u "posjet" Kubi, odnosno navaljuju da bi se nedaleko od američkih obala mogla održati pokazna vojna vježba. Kako javlja moskovski list RBK, prema Kubi su se već zaputila četiri plovila. Riječ je o fregati Admiral Gorškov i nuklearnoj podmornici Kazanj, koje mogu ispaljivati ruske rakete Kalibar, Oniks i Cirkon, a uz njih su i naftni tanker Akademik Pašin te spasilački tegljač Nikolaj Čiker. No, kubansko Ministarstvo obrane objavilo je da na brodu neće biti nuklearnog oružja.
Ovaj vojni posjet Kubi američki analitičari povezuju s Putinovim najavama o tzv. asimetričnom odgovoru NATO-u na odobrenje da se zapadnim oružjem može gađati ruski teritorij. Naime, Moskva razmatra mogućnost da dostavlja svoje oružje u druge svjetske regije odakle bi se moglo koristiti za napade na zemlje iz kojih potječe oružje koje se koristi za napade na Rusiju, rekao je Putin u Sankt Peterburgu. I sam posjet je već sam po sebi intrigantan s obzirom na američke predsjedničke izbore jer ruski brodovi tamo namjeravaju ostati do jeseni, kako pišu neki ruski mediji.
Direktor moskovskog Centra za europska i međunarodna istraživanja Vasilij Kašin za prorežimsku je agenciju Lenta rekao da Rusija želi ojačati vojnu i tehnološku suradnju sa zemljama "protivnicama" SAD-a te da će im pojačati i prodaju projektila srednjeg i dalekog dometa te tehnoloških sredstava za njihovu proizvodnju. Prema Kašinovim riječima, kako navodi Lenta, "cilj je Rusije da SAD pretrpi gubitke zbog pretjerane aktivne podrške Ukrajini", stoga treba očekivati ne samo isporuku dalekometnog oružja, nego i širenje vojno-tehničke suradnje s potencijalnim protivnicima Washingtona.
Osim toga, rusko Ministarstvo obrane objavilo je, kako prenose ruski mediji, da počinje "druga faza" vojnih vježbi s "taktičkim (nestrateškim) nuklearnim oružjem", i to zajednički s Bjelorusijom. Tijekom manevara "uvježbavat će se zajednička obuka jedinica oružanih snaga Rusije i Bjelorusije za borbenu uporabu taktičkog nuklearnog oružja", navodi se u priopćenju ruskog ministra obrane. Vježbe imaju za cilj osposobiti ljudstvo i opremu za "borbenu uporabu taktičkog nuklearnog oružja u Rusiji i Bjelorusiji".