„Očito je Središnje zapovjedništvo Donaldu Trumpu sugeriralo da nastavak napada neće natjerati Irance na uzmak. Izraelci su čak predlagali da se ide uništavati infrastrukturu poput energetike, vode i struje. Na to bi Iranci uništavali infrastrukturu zaljevskih zemalja. Smanjile su se i američke strateške rezerve nafte. Za Amerikance je najpametnije da se lagano povuku i prave se kao da ništa nije bilo. Američka kopnena operacija bila bi poklon Irancima jer bi s Amerikancima ratovali na svom teritoriju i to bi za Amerikance bilo jako teško. Kada bi se u velikim brojevima u SAD krenuli vraćati poginuli američki vojnici, to bi izazvalo veliko nezadovoljstvo i nerede u SAD-u, gdje traje predizborna kampanja. A uz to je na Bliskom istoku sada jako vruće i ne vjerujem da bi Trump sada riskirao vojnu intervenciju”, kaže u našoj emisiji ‘Briefing‘ bivši ministar vanjskih poslova, povjesničar dr. sc. Miro Kovač.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Trump je između čekića i nakovnja. Vodi imperij i ne može tek tako pokazati slabost. Očito da plan koji je skovao s Izraelcima nije funkcionirao. Iranska vlast je učvršćena i ostala je na nogama. Hutisti će po potrebi zatvoriti tjesnac Bab el-Mandeb. Za sada se igraju. Očito su dobro pripremljeni i mogu nanijeti veliku štetu zaljevskim zemljama, a posebno Saudijskoj Arabiji”, upozorava Kovač.
„Mi se već nalazimo u svjetskom sukobu. Mi smo na strani Amerike iako ljudi vide da ovaj rat protiv Irana očito neće dovesti do pobjede Amerike. Zajedno s Amerikancima pomažemo Ukrajini. Političkom Zapadu pod vodstvom Amerikanaca strateški su protivnici Iran, Rusija i Kina. Očito te tri sile uspješno surađuju i pokazale su visok stupanj otpornosti. Sada je jedan pristup Zapada slabiti pod svaku cijenu, pa i ratovima, osovinu tih triju zemalja. Sukob Rusije i Ukrajine u funkciji je slabljenja Rusije, ovim ratom slabi se Iran, Venezuela kao njihov saveznik je neutralizirana, a tu su i pokušaji slabljenja Kine. Ova metoda nije pokazala rezultate koje je Washington očekivao”, objašnjava Kovač.
Dodaje da je Trumpu u interesu da se nastavi politički dijalog s Kinom i da Xi Jinping u rujnu posjeti Washington.
„Ako Republikanci u studenome izgube većinu u Zastupničkom domu, zakomplicirat će se proces donošenja odluka. Američki predsjednik bio bi manje fleksibilan, a pitanje je hoće li on 2028. prihvatiti da više ne može biti kandidat. Pitanje je koliko su Demokrati uvjerljivi kao oporba. Neki od njih napadaju Trumpa da u Iranu nije dovoljno učinkovit. Nemojmo biti naivni, i u prošlosti je bilo uspješnih i neuspješnih američkih intervencija. Barack Obama imao je imidž velikog ljubimca zapadnoga svijeta, a u njegovo vrijeme vođeni su ratovi u Libiji i Siriji. U Americi postoji konsenzus kada su u pitanju interesi američkog imperija. Amerika je i dalje sila broj jedan, ali joj se situacija komplicira zbog jačanja Kine, koje je nezaustavljivo, kao i zbog otpornosti Irana i Rusije”, govori Kovač.
„Primirje uvijek traže oni koji su u slabijem položaju. Servira nam se da je Rusija u problemima, da im se ekonomija raspada, da će netko ubiti Vladimira Putina... Naravno da situacija tamo nije bajna, ali i situacija za Ukrajinu vrlo je teška jer inače ne bi predlagala primirje i ne bi Amerikanci to podržavali da ne vide da se ne može tek tako slomiti Rusija. Ideja da bi Rusija mogla biti strateški poražena zasad je ad acta, nije ostvariva. Pitanje je hoće li Rusija prihvatiti primirje”, naglašava Kovač.
Dodaje da Rusi idu dalje u osvajanju gradova u Donjecku, odlučni su u tome bez obzira na to koliko će im za to vremena trebati.
„Treba Ukrajina dobro ocijeniti što joj je u interesu. Na zapadu Ukrajine sada se love ljudi koji imaju više od 50 godina i koji su poduzetnici. Šalje ih se na front zbog nedostatka ljudi. Fedorov (Mihajlo Fedorov, bivši ministar obrane, op.a.) je otišao jer nije htio ići u masovnu mobilizaciju da si ne stvori imidž lošeg dečka. Ukrajina nije u zgodnoj situaciji iako se dobro bori i ima na raspolaganju američku i europsku pomoć”, ističe Kovač.
Napominje da će dio Ukrajine koji nije okupiran, što je 80 posto teritorija, biti u sferi političkog Zapada pa se može reći da je to uspjeh Kijeva, no nije izvjesno da ona može sama vratiti svoje okupirane teritorije niti da će europske zemlje slati svoje jedinice da bi se borile za vraćanje ukrajinskih teritorija.
Zaključuje da Ukrajinci sada moraju biti mudri kao što je bio Franjo Tuđman u doba agresije koju je Hrvatskoj nametnuo Slobodan Milošević.
„Radikalizacija na Zapadu ljudi podrijetlom s muslimskih područja nije nikakva novost. Napad na Berlinskoj povorci ponosa imat će za posljedicu drukčije postupanje sigurnosnih i pravosudnih tijela jer postoje ljudi koji žive u Njemačkoj, ali ne dijele vrednote te zemlje”, kaže Kovač, koji smatra da taj napad ima veze s ratovima koji se trenutačno vode na Bliskom istoku jer znamo da su mnogi ljudi iz Europe, pa tako i iz Bosne i Hercegovine, ratovali za tzv. Islamsku državu.
„AfD je prvenstveno protestna stranka koja okuplja ljude koji su protiv masovnog useljavanja u Njemačku, ali kritizira i ekonomsku i klimatsku politiku. Na jesen ćemo imati izbore u istočnoj Njemačkoj i u Berlinu. CDU će imati velike probleme da zadrži vlast u Berlinu, ali i na pokrajinskim izborima, jer ne uspijeva naći recept kako ljude uvjeriti da ozbiljno shvaća njihove prigovore. Morat će se promijeniti način razmišljanja u starim etabliranim strankama. Slične izazove vidimo i u Ujedinjenoj Kraljevini i Francuskoj”, govori Kovač.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....