POTOP NA IZBORIMA

Unatoč povijesnom debaklu kancelar ostaje: Kako je u Berlinu otkazana pobuna protiv Merza

Pritisak raste, javne kritike sve su glasnije, neki otvoreno traže ostavku, ali Merz ima jasnu strategiju

Piše:

Objavljeno: 21. rujna 2026. 22:08

Jens Schlueter/Afp

Ne možemo uljepšavati rezultat u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju. To je katastrofa, priznao je kancelar Friedrich Merz komentirajući prve izborne rezultate u toj njemačkoj saveznoj državi.

Njegova Kršćansko-demokratska unija (CDU) nije uspjela prijeći prag od pet posto na izborima u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, a o kakvoj je katastrofi riječ, govori podatak da kršćanski demokrati prvi put u povijesti nisu uspjeli ući u neki njemački pokrajinski parlament.

Katastrofa!

CDU je osvojio samo 4,9 posto glasova, a da sve bude gore, najviše glasova osvojila je desničarska populistička Alternativa za Njemačku (AfD), osiguravši 38,1 posto glasova. SPD je bio drugi s 35,5 posto, a Ljevica (6,5 posto) i Zeleni (5,6 posto) također će biti zastupljeni u parlamentu u Schwerinu. CDU je nešto bolje prošao u Berlinu, ali ondje je najviše glasova osvojila Ljevica, a to su sljedbenici istočnonjemačkih komunista.

Unatoč relativnoj pobjedi AfD-a, tamošnji izbori mogu se smatrati uspjehom SPD-a. Lokalna socijaldemokratska čelnica, premijerka Manuela Schwesig, zapravo je uspjela udvostručiti rezultate svoje stranke u samo nekoliko mjeseci, ali to se dogodilo na štetu potencijalnih koalicijskih partnera iz CDU, Ljevice i Zelenih. Sadašnja koalicija - SPD i Ljevica - nema potrebnu većinu, ali sa Zelenima bi mogli zajedno formirati iduću pokrajinsku vladu.

Izbori u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju održani su dva tjedna nakon pobjede AfD-a na izborima za landtag u Saskoj-Anhaltu, na području nekadašnjeg DDR-a, gdje je podrška ekstremnoj desnici puno veća nego u zapadnoj Njemačkoj. Premda AfD brzo raste, toj stranci nedostaju koalicijske sposobnosti, a to je jedina dobra vijest jer je Njemačka stup Europske unije koja bi se raspala da na vlast u Berlinu dođu neonacisti i ruski saveznici.

Dovoljno za oporavak

Uostalom, i Merz računa na to da će se idući izbori za Bundestag održati tek 2029. godine, što je dovoljno za oporavak CDU. Za usporedbu, na prošlim izborima 2025. godine 28,5 posto Nijemaca glasalo je za koaliciju CDU-CSU, dok je AfD Alice Weidel zauzeo drugo mjesto (20,8 posto), a SPD Olafa Scholza treće (16,4 posto), Zeleni su dobili 11,6 posto podrške, a Ljevica 8,8 posto. Trenutačno Bundestag sa 630 mjesta uključuje 328 članova vladajuće koalicije, koju čine CDU, CSU i SPD. Oporbu čini 150 članova AfD-a, 85 članova Zelenih, 64 zastupnika Ljevice i tri neovisna zastupnika.

No, pritisak na kancelara raste, a javne kritike sve su glasnije. Christian Gräff, predsjednik Mittelstands und Wirtschaftsunion (MIT) u Berlinu, poziva na ostavku kancelara Merza nakon izbornih poraza. "Merz mora otići. Nesposoban je za izvršno vodstvo i nesposoban je za komunikaciju", objavio je bivši zastupnik CDU na X-u.

AfD je otkrio recept za serijski uspjeh... Je li ovo buduća kancelarka?

Pobuna otkazana

Zasad od toga neće biti ništa jer Njemačka nije Velika Britanija gdje su laburisti smijenili svojeg premijera Keira Starmera zato što je izgubio lokalne izbore i na premijerski položaj imenovali Andyja Burnhama. U Berlinu, usprkos dvostrukom izbornom porazu CDU, pobuna unutar vlastitih redova je otkazana, unatoč nezadovoljstvu unutar parlamentarne skupine CDU-CSU. Merz i dalje ima podršku, to je potvrdio zamjenik vođe parlamentarne skupine CDU-CSU Günter Krings.

"O alternativama se može ozbiljno raspravljati samo ako netko može objasniti zašto bi stvari s njima išle bolje. To trenutačno ne vidim. Izabrali smo Friedricha Merza za predsjednika stranke, nominirali ga kao našeg glavnog kandidata, a zatim ga zajedno s našim koalicijskim partnerom izabrali za kancelara. Bilo bi neodgovorno govoriti o alternativama, a da se ne može pokazati kako bismo zapravo bili bolji nakon toga", izjavio je Krings za Welt.

Merzova je strategija, čini se, jasna: on igra na vrijeme. Do proljeća 2027. u Njemačkoj nema planiranih novih izbora koji bi mogli dodatno uzdrmati CDU ni na saveznoj, ni na pokrajinskoj razini. Kancelar se sada nada dobrim vijestima i promjeni raspoloženja. Polako se vide prvi, doduše minijaturni, efekti trošenja novca iz milijardskog posebnog fonda - u ovoj godini Njemačku očekuje rast BDP-a od 1,3 posto, i to nakon sedam godina bez ikakvog rasta.

Ali pritisak na Merza vjerojatno neće popustiti jer su na naslovnicama i dalje loše vijesti. Cijene benzina i dizela su visoke, rastu doprinosi za zdravstveno osiguranje, a gotovo 90 posto građana kaže da je nezadovoljno radom savezne vlade na rješavanju njihovih problema. A to su prije svega strah od rasta inflacije i troškova života, migracije, socijalna nepravda i loše privredno stanje u zemlji.

Ruše se sva pravila njemačke politike, tvrda desnica likuje: ‘Mi smo nova narodna stranka‘

Socijaldemokrati mogu biti zadovoljni, ali mala je to utjeha

Na drugoj strani, nakon niza poraza socijaldemokrati napokon mogu biti zadovoljni, ali njemački mediji otvaraju temu je li ipak vrijeme za smjenu vrha stranke.

Naime, iako u samoj završnici predizborne kampanje nije prestigla AfD, SPD je pod njezinim vodstvom na sjeveroistoku izgubio tek za dlaku. Manuela Schwesig odradila je impresivan povratak, zahvaljujući kampanji koja je bila potpuno usmjerena na nju, uključujući i oštru kritiku politike savezne vlade u kojoj su i njezini socijaldemokrati. Prema svemu sudeći, ako bi se kandidirala, Manuela Schwesig izgledno bi pobijedila na unutarstranačkim izborima u SPD-u.

No tada bi kao predsjednica sjedila i u koalicijskom odboru u Berlinu te bi morala podržavati i nepopularne kompromise savezne vlade.

Moguće je da ona trenutačno smatra mudrijim ostati u Schwerinu, ali mediji upozoravaju da je u tom slučaju pitanje hoće li SPD u budućnosti uopće imati rejting dovoljan da istakne kandidaturu za kancelara ili kancelarku.

Osim toga, prošlotjedna anketa YouGova otkrila je promjenu stava prema izolaciji AfD-a u njemačkoj politici. Trenutačno 51 posto ispitanika smatra da druge stranke ne bi trebale iz načela isključiti suradnju s tom skupinom. U kolovozu je 44 posto ispitanika imalo taj stav.

Analizirajući protekle izbore, Deutsche Welle ispravno zaključuje: "Trend iz prethodnih izbora se nastavlja: dobitke prije svega ostvaruju stranke na rubovima političkog spektra, AfD i Ljevica.

Stranke političkog centra, s druge strane, gube potporu. AfD, kao i prije u Saskoj-Anhaltu, uspijeva snažno mobilizirati birače koji inače ne izlaze na izbore".

To su potvrdili podaci instituta Infratest dimap u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, prema kojima je AfD "osvojio" i gotovo 50.000 bivših birača SPD-a te oko 30.000 nekadašnjih pristaša Unije. I Ljevica u Berlinu uspijeva privući dosadašnje neglasače na birališta. Osim toga, pridobila je potporu oko 53.000 bivših birača Zelenih te približno 37.000 glasova iz tabora SPD-a.