-
Trump je sletio u Peking
-
U tijeku je sastanak Xija i Trumpa
-
Prvi je to posjet američkog čelnika Kini nakon Trumpova posjeta u prvom mandatu, 2017. godine
-
Glavne teme susreta: Trgovinski rat, umjetna inteligencija, Iran i Tajvan
-
Tajvan se pribojava ograničenja isporuke oružja
-
Kina se nameće kao tihi posrednik između Irana i SAD-a
-
Američki proizvođači automobila u strahu od kineskog prodora
12:15
Bijela kuća: Trump i Xi složni da Hormuški tjesnac mora ostati otvoren
Američki predsjednik Donald Trump i njegov kineski kolega Xi Jinping u četvrtak su se u Pekingu složili da Hormuški tjesnac mora „ostati otvoren”, priopćila je Bijela kuća.
„Obje strane suglasne su da Hormuški tjesnac mora ostati otvoren kako bi se zajamčio slobodan protok energenata”, navodi se u priopćenju Bijele kuće.
U njemu se tvrdi da je Xi izrazio interes za povećanjem kupovine američke nafte kako bi smanjio ovisnost Kine o uvozu koji prolazi kroz Hormuški tjesnac. Kineska strana u svojim izvješćima ne spominju takav interes, prenosi France Presse.
Bijela kuća je susret predsjednika nazvala "dobrim", ne spominjući pitanje Tajvana u izvješću o razgovorima. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova pak piše da je Xi upozorio Trump na prijetnju „sukoba” između Kine i SAD-a ako Washington, glavni podupiratelj demokratskog otoka koji Peking smatra svojim teritorijem, krivo postupi po tom pitanju.
Iz Bijele kuće su naglasili da je Xi izrazio protivljenje Kine „militarizaciji” Hormuškog tjesnaca i uvođenju naplate prolaza. Kina, saveznica Irana, opetovano poziva na slobodnu plovidbu tim tjesnacem kroz koji prolazi velik dio njezinog uvoza nafte.
09:25
U Taipeiju raste zabrinutost uoči sastanka Trumpa i Xija zbog mogućih ustupaka oko Tajvana
Mnogi građani i dužnosnici na Tajvanu strahuju da bi Sjedinjene Američke Države nakon sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog mu kolege Xija Jinpinga mogle popustiti Kini u pogledu statusa tog samoupravnog, demokratskog otoka u zamjenu za vlastite poslovne interese, izvještava novinar Ting Chiang za BBC.
Zamjenik tajvanskog ministra vanjskih poslova Francois Wu izjavio je ranije kako postoji opravdan strah da će se pitanje Tajvana naći na pregovaračkom stolu dvojice predsjednika.
Kineski predsjednik Xi Jinping izravno je upozorio američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi pitanje Tajvana, koji Peking smatra odcijepljenom pokrajinom i dijelom svojeg teritorija, moglo gurnuti dvije zemlje u sukob. Kina ne isključuje upotrebu sile za uspostavu kontrole, a posljednjih je godina intenzivirala vojne vježbe oko otoka, što izaziva veliku zabrinutost tajvanskih vlasti. Kineski lider zbog toga inzistira na odgodi ili smanjenju američke prodaje oružja Tajvanu.
Iako nema službenih naznaka da će Trump promijeniti dosadašnju politiku SAD-a, analitičarka Patricia M. Kim iz instituta Brookings napominje da bi Washington mogao preformulirati svoju retoriku i umjesto dosadašnjeg „nepodržavanja” neovisnosti Tajvana izabrati izraz „protivljenje” neovisnosti. Takva suptilna promjena značajno bi utjecala na to kako Peking procjenjuje buduće vojne i političke rizike.
S druge strane, američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio naglasio je da je zajednički interes obiju zemalja izbjegavanje destabilizirajućih događaja oko Tajvana, a Washington je proteklih dana ponovio svoje obveze prema otoku.
Sjedinjene Države službeno se drže politike „jedne Kine”, kojom priznaju Peking kao jedinu kinesku vladu, ali održavaju neslužbene veze s Taipeijem te su zakonski obvezne osigurati Tajvanu sredstva za samoobranu. Trumpova je administracija prošle godine najavila paket prodaje oružja Taipeiju u vrijednosti od 11 milijardi dolara, što je izazvalo oštru reakciju i ljutnju Pekinga. Prema izvještajima, Trump još nije formalno odobrio tu prodaju, pa će to pitanje biti jedna od ključnih tema njegovih razgovora sa Xijem.
07:23
Je li Trump ikada doživio ovakvo medijsko poniženje?
Državni posjet američkog predsjednika Donalda Trumpa Pekingu završio je na dan njegova dolaska tek u bočnoj rubrici dviju važnih kineskih novina.
U slučaju China Dailyja to je izgledalo kao prilično jasna poruka: naslovnicom je u srijedu dominirao drugi predsjednički susret — onaj koji je kineski predsjednik Xi Jinping dan ranije održao s Emomalijem Rahmonom, predsjednikom Tadžikistana.
Više o izvještavanju kineskih medija o dolasku predsjednika Trumpa u Kinu pročitajte OVDJE.
07:20
Predsjednici Trump i Xi posjetili Nebeski hram u Pekingu
Američki predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping obišli su Nebeski hram u sklopu službenog posjeta Kini. Kompleks se nalazi južno od Zabranjenog grada u Pekingu, a predsjednici su prošetali njegovim otvorenim prostorima.
Nebeski hram izgrađen je u 15. stoljeću i služio je carevima dinastija Ming i Qing kao mjesto štovanja neba i molitve za bogatu žetvu. Kompleks je 1998. godine uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Dizajn lokacije temelji se na drevnom kineskom vjerovanju da je nebo okruglo, a zemlja četvrtasta.
Glavni objekt kompleksa je Dvorana molitve za dobru žetvu, prepoznatljiva po plavim pločicama i trostrukom krovu kružnog oblika. Prema podacima s UNESCO-ovih mrežnih stranica, ovo je najcjelovitiji carski žrtveni kompleks u Kini i najveći građevinski sklop na svijetu namijenjen prinošenju žrtava nebu.
07:19
Kineski predsjednik Xi Jinping upozorio na mogućnost sukoba zbog Tajvana
Kineski predsjednik Xi Jinping naglasio je da je pitanje Tajvana najvažnija točka u odnosima SAD-a i Kine te je upozorio da bi neadekvatno upravljanje tom situacijom moglo dovesti do izravnog sukoba dviju država. Prema navodima kineske državne agencije Xinhua, Xi je istaknuo da bi loše rješavanje tajvanskog pitanja moglo rezultirati sudarom dviju velesila.
Tajvanska vlada pažljivo prati tijek sastanka između američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xija Jinpinga u Pekingu. Glasnogovornica tajvanske vlade Michelle Lee izjavila je da su u Taipeiju zahvalni na opetovanim potvrdama američke potpore Tajvanu i naglasila je da je Washington u više navrata potvrdio svoj jasan stav o čvrstoj podršci otoku, prenio je Reuters.
Unatoč službenim zahvalama tajvanske vlade, analitičari ukazuju na prisutnu zabrinutost u Taipeiju. Američki dopisnik James Matthews navodi da javnost na Tajvanu s velikim oprezom prati ishod sastanka u Pekingu. Matthews dodaje da tamošnje stanovništvo u Donaldu Trumpu vidi predsjednika koji pokazuje manju razinu predanosti obrani Tajvana u usporedbi sa svojim prethodnicima.
07:17
Kineski predsjednik Xi Jinping sastao se s američkim poslovnim liderima
Kineski predsjednik Xi Jinping sastao se s vodećim američkim poslovnim ljudima nakon dvosatnog bilateralnog sastanka s predsjednikom SAD-a. Xi je poručio da će Kina dodatno otvoriti svoje tržište američkim tvrtkama te im ponuditi šire perspektive za poslovanje.
Prema navodima kineske državne agencije Xinhua, Xi je istaknuo da su američke kompanije duboko uključene u rast Kine, što je donijelo korist objema stranama. Naglasio je da službeni Peking pozdravlja jačanje recipročne suradnje sa Sjedinjenim Državama.
Američki predsjednik Trump na sastanak je stigao s izaslanstvom koje uključuje više od deset vodećih direktora, među kojima su Jensen Huang iz Nvidije i Tim Cook iz Applea. Trump i dalje inzistira na tome da Kina mora povećati kupovinu američke robe, a prisutnost poslovnih lidera potaknula je očekivanja o sklapanju novih ugovora.
Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang izrazio je nadu u uspjeh sastanka i daljnje poboljšanje odnosa dviju država, prenijela je kineska državna televizija CCTV. Huangova prisutnost u izaslanstvu, koja je potvrđena u zadnji tren, pojačala je nade u postizanje novih sporazuma u sektoru poluvodiča.
06:52
Završen sastanak Trumpa i Xija
Sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga je završen. Informaciju su potvrdili dužnosnici Bijele kuće i kineski državni mediji. Susret dvaju čelnika potrajao je dulje od očekivanog, otprilike dva sata i 15 minuta.
06:26
Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao na stabilnost odnosa sa SAD-om uoči sastanka s Trumpom
Kineski predsjednik Xi Jinping ocijenio je da su trgovinski timovi Kine i SAD-a postigli općenito uravnotežen i pozitivan ishod na pregovorima održanima u srijedu, prenijeli su kineski državni mediji. Xi je istodobno upozorio da bi pitanje Tajvana moglo dovesti do sukoba ako se njime ne bude upravljalo na odgovarajući način, objavio je BBC.
Američki ministar financija Scott Bessent i kineski potpredsjednik vlade He Lifeng sastali su se jučer u Južnoj Koreji, što je služilo kao uvod u današnji susret predsjednika dviju država. Xi je izjavio da su ekonomski odnosi utemeljeni na uzajamnoj koristi te je naglasio da u trgovinskom ratu nema pobjednika, pozvavši na očuvanje postignutog pozitivnog zamaha.
Vezano uz Tajvan, Xi je naglasio da je to najvažnije pitanje u bilateralnim odnosima. Prema izvještajima državnih medija, kineski lider smatra da je neovisnost Tajvana nespojiva s mirom u Tajvanskom tjesnacu, koji je opisao kao najveću dodirnu točku interesa Kine i SAD-a. Upozorio je da bi neadekvatno postupanje u ovom pitanju moglo dovesti do izravnog sudara i gurnuti odnose u vrlo opasnu situaciju.
Napetosti su dodatno pojačane nakon što je prošle godine Trumpova administracija najavila prodaju oružja Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara, što je Peking tada osudio i ponovio upozorenje uoči današnjeg sastanka. Kina smatra Tajvan dijelom svojeg teritorija i ne isključuje upotrebu sile, a posljednjih je godina intenzivirala vojne vježbe i simulacije blokade oko otoka, što je izazvalo zabrinutost vlasti u Taipeiju i njihovih saveznika.
06:10
U tijeku sastanak Trumpa i Xija
Iza zatvorenih vrata u Pekingu upravo traju razgovori između Xi Jinpinga i Donalda Trumpa, a prema prvim informacijama na stolu je gotovo sve što danas definira odnos dviju najvećih svjetskih sila — od carina, tehnologije i investicija do Irana, Tajvana i globalne trgovine.
Trump je tijekom uvodnog dijela summita posebno naglasio važnost američke poslovne delegacije koja je doputovala s njim. Predsjednika na putovanju prate čelnici velikih američkih poslovnih i tehnoloških kompanija. Među njima su Jensen Huang iz Nvidije, Tim Cook iz Applea, Elon Musk iz Tesle i SpaceX-a, Larry Fink iz BlackRocka, kao i izvršni direktori Mete, Vise, JP Morgana, Boeinga, Cargilla i drugih velikih kompanija.
“Sa mnom su nevjerojatni ljudi”, rekao je Trump. “Pitali smo 30 najboljih na svijetu. Svi su pristali, a ja nisam htio drugog ili trećeg čovjeka tvrtke. Htio sam samo najbolje. Oni su danas ovdje kako bi odali počast vama i Kini te se vesele trgovini i poslovanju, što će s naše strane biti u potpunosti recipročno.”
Trump je tijekom susreta više puta javno hvalio Xi Jinpinga.
“Čast mi je biti s vama. Čast mi je biti vaš prijatelj, a odnosi Kine i SAD-a bit će bolji no ikad”, rekao je američki predsjednik, dodajući da dvije zemlje “zajedno imaju fantastičnu budućnost”.
Posebnu je pažnju izazvao i trenutak kada je Trump ponovno Xija nazvao “velikim vođom”.
“Nekim ljudima se ne sviđa kad to kažem, ali ja to svejedno govorim jer je to istina”, rekao je Trump.
Nakon raskošne ceremonije dobrodošlice posebno ga je impresionirao nastup djece koja su ga dočekala u Pekingu.
“Bila su sretna. Bila su prekrasna”, rekao je Trump. “Ta su djeca bila nevjerojatna i predstavljaju tako mnogo toga.”
03:17
POLITICO: Proizvođači automobila u SAD-u panično strahuju od kineskog prodora
Zidovi koji su dosad držali kineske električne automobile podalje od zapadnih tržišta počinju ozbiljno pucati.
A upravo to izaziva nervozu u američkoj autoindustriji i među zakonodavcima koji strahuju da bi put Donalda Trumpa u Peking i summit s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom mogli ubrzati prodor jeftinih kineskih električnih vozila na američko tržište — i praktički pregaziti još uvijek krhku američku EV industriju u trenutku kada cijene goriva rastu zbog američkog rata protiv Irana, a visoke cijene automobila dodatno pogoršavaju raspoloženje birača, piše POLITICO.
“Jedina stvar koja me zastrašuje je BYD”, rekao je demokratski kongresnik Don Beye. Beye je, inače, prije ulaska u politiku godinama vodio američke autokuće. “Njihovi automobili su toliko jeftini da bi uništili ulaganja svih ostalih proizvođača u električna vozila.”
Američko tržište zasad je praktički zatvoreno za kineske električne automobile zbog kombinacije sigurnosnih restrikcija i carina od 100 posto. No posljednjih mjeseci, piše POLITICO, pojavila se lavina novih zakonskih prijedloga, raznih upozorenja Kongresa i intenzivnog lobiranja autoindustrije — što je, navode, jasan znak da veliki američki proizvođači panično strahuju od kineskog prodora.
“Oni nisu samo zabrinuti — oni su prestravljeni”, kaže Michael Dunne, direktor konzultantske kuće Dunne Insights. “Zamislite da Kinezi dođu s električnim automobilom od 25 tisuća dolara. To bi se proširilo poput požara.”
Američki političari zato posljednjih mjeseci sve više naglašavaju pitanje nacionalne sigurnosti kako bi obeshrabrili Amerikance koji sanjaju o kineskim automobilima koje zasad ne mogu kupiti. Istodobno upozoravaju na opasnost za američku industrijsku jezgru i radna mjesta, podsjećajući na probleme europskih proizvođača koji se teško nose s kineskom konkurencijom.
Demokratska kongresnica Debbie Dingell i republikanski zastupnik John Moolenaar predstavili su zakon kojim bi se trajno zabranili kineski automobili zbog softvera i hardvera koji prikupljaju osobne podatke poput lokacije korisnika. Sličan prijedlog stigao je i u Senat.
“Razumijem želju ljudi za jeftinijim automobilima, baš kao što razumijem zašto mladi koriste TikTok i ne razmišljaju o tome da njihovi podaci završavaju u Pekingu”, rekla je senatorica Elissa Slotkin. “Ali mi kao politički lideri moramo misliti dugoročno, čak i kad su ljudi fokusirani samo na cijenu.”
Trumpova nepredvidivost dodatno povećava nervozu u industriji, piše POLITICO. Njegova sklonost velikim trgovinskim dogovorima i spektakularnim objavama otvara mogućnost da SAD ipak postupno počne spuštati barijere koje su dosad držale kineske električne automobile izvan američkog tržišta.
Za Kinu nema većeg trofeja od pristupa američkom tržištu — a upravo bi to moglo postati dio Trumpove dugogodišnje opsesije sklapanjem “velikog trgovinskog sporazuma” s drugom najvećom ekonomijom svijeta.
03:02
Slučaj Tajvan
Američka prodaja oružja Tajvanu bit će jedna od ključnih tema razgovora između predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga ovog tjedna — dugogodišnja točka prijepora u odnosima dviju supersila koja bi mogla ozbiljno uzdrmati obrambene planove ovog samoupravnog otoka.
Sjedinjene Države službeno se drže politike “jedne Kine”, kojom priznaju stav Pekinga da je Tajvan dio Kine i da bi se jednoga dana trebao ponovno ujediniti s kopnom. Istodobno, Washington održava bliske veze s Taipeijem, postavši drugi najveći trgovinski partner otoka i glavni sigurnosni jamac.
Neformalni odnosi između SAD-a i Tajvana dodatno su zaštićeni američkim zakonima, koji omogućuju prodaju oružja Tajvanu unatoč višedesetljetnim kineskim prigovorima.
Tajvan, koji se smatra najizglednijim mogućim okidačem vojnog sukoba između SAD-a i Kine, desetljećima računa na to da kineska Komunistička partija neće riskirati otvoreni rat sa Sjedinjenim Državama.
No mogućnost da Washington ograniči isporuke američkog oružja kako bi poboljšao odnose i trgovinske uvjete s Kinom izazvala je zabrinutost u Taipeiju, ali i među dijelom američkih kongresnika, gdje je podrška Tajvanu tradicionalno snažna.
“Zbog već postojećih kašnjenja u američkim isporukama, kratkoročni udar na moral i generalne odnose između Tajvana i SAD-a bio bi veći od samog utjecaja na vojne sposobnosti Tajvana”, rekao je Philip Shetler-Jones iz britanskog obrambenog think tanka Royal United Services Institute za Newsweek.
Nadalje, smanjenje američke prodaje oružja moglo bi ozbiljno nagristi tajvanske zalihe, poremetiti postojeće opskrbne lance i otežati interoperabilnost tajvanskih i američkih snaga.
Dugoročno bi to oslabilo sposobnost Taipeija da se obrani od kineskog prodora, ali možda još važnije — moglo bi navesti Peking na zaključak da SAD možda ipak ne bi intervenirao u slučaju rata.
“Obustava ili značajno smanjenje američke prodaje oružja Tajvanu imalo bi dalekosežne posljedice”, upozorio je za Newsweek Joshua Walker, bivši dužnosnik State Departmenta i Pentagona.
Američki dužnosnici više su puta procijenili da Kina želi do 2027. steći sposobnost invazije na Tajvan ako se za to odluči. No posljednje izvješće Pentagona, objavljeno u ožujku, navodi da Peking trenutačno ne planira invaziju i da nema fiksni rok za stavljanje Tajvana pod kontrolu kopna.
Tajvanska vlada početkom mjeseca odobrila je poseban obrambeni proračun vrijedan 25 milijardi dolara, od čega će velik dio završiti u kupnji američkog oružja, uključujući sustave za obranu od dronova.
SAD su u prosincu 2025. odobrile najveći paket oružja za Tajvan do sada, vrijedan 11 milijardi dolara. Kina je na to odgovorila velikim vojnim vježbama oko otoka.
Visoki dužnosnik Bijele kuće izjavio je prošlog vikenda da je Trump odobrio više prodaja oružja Tajvanu nego bivši predsjednik Joe Biden. Bidenova administracija odobrila je nešto manje od 8,9 milijardi dolara vojne pomoći Tajvanu.
No američke isporuke često kasne. Tajvan je još 2019. naručio 66 moderniziranih lovaca F-16 opremljenih naprednim sustavima za borbu protiv najnovijih kineskih “stealth” zrakoplova, ali bi prvi primjerci trebali stići tek ove godine — gotovo tri godine kasnije od planiranog.
Tajvanski predsjednik Lai Ching-te prošle je godine najavio da će otok do 2030. povećati vojnu potrošnju na pet posto BDP-a, nakon snažnog američkog pritiska da Taipei ubrzano ojača obranu zbog kineskog vojnog jačanja.
Iako je Tajvan posljednjih godina napravio ozbiljne korake prema većoj autonomiji u proizvodnji oružja, i dalje ovisi o američkim sustavima i komponentama.
Kada je riječ o prodaji oružja Tajvanu, Europa je tradicionalno oprezna. S druge strane, Japan i Južna Koreja — danas sve važniji izvoznici oružja — izbjegavaju takve poslove zbog straha od kineske reakcije.
“Ako američka podrška oslabi, neće je biti lako nadomjestiti”, zaključuje Walker.“Ako američka podrška oslabi, neće je biti lako nadomjestiti”, zaključuje Walker.
02:48
Što treba znati o susretu Donalda Trumpa i Xi Jinpinga?
Američki predsjednik Donald Trump stigao je u Peking, na prvo putovanje jednog američkog čelnika u Kinu još od njegova vlastitog posjeta 2017., tijekom prvog mandata.
Trump će s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom održati dvodnevne razgovore, prvotno planirane za ožujak, ali odgođene nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran.
Glavna tema razgovora bit će napeti trgovinski odnosi dviju supersila. Xi će, s druge strane, najvjerojatnije tražiti prekid američke prodaje oružja Tajvanu, kao i produljenje trgovinskog primirja dogovorenog u listopadu, kojim je zaustavljena nova eskalacija carinskog rata između SAD-a i Kine.
Komentari u kineskim medijima sugeriraju da Peking priželjkuje “bolju budućnost” sa Sjedinjenim Državama te odnos koji bi turbulentnom svijetu donio “više stabilnosti i izvjesnosti”.
Trump je u Peking sletio Air Force Oneom u srijedu navečer po lokalnom vremenu, dok službeni dio posjeta počinje u četvrtak. Očekuje se da će američki predsjednik sudjelovati u svečanoj ceremoniji dočeka s Xijem u Velikoj dvorani naroda, nakon čega slijede bilateralni razgovori dvojice čelnika. Na istom mjestu kasnije će biti priređen i državni banket.
U petak će Trump posjetiti Zhongnanhai, zatvoreni kompleks u kojem kineski čelnici žive i rade. Posjet će uključivati i simboličnu “fotografiju prijateljstva” te rukovanje s Xijem. Nakon još jednog bilateralnog sastanka i radnog ručka, Trump će se vratiti u zračnu luku, gdje će biti održana oproštajna ceremonija prije povratka u SAD.
Trump je najavio da će od Xija zatražiti da “otvori” kinesko gospodarstvo velikim tehnološkim kompanijama. Dodao je i kako očekuje “dug razgovor” o Iranu, premda je naglasio da mu kineska pomoć nije potrebna za okončanje sukoba. Xi je, rekao je Trump, bio “relativno dobar” po pitanju Irana, dodavši da će to biti “uzbudljivo putovanje” i da će se “dogoditi mnogo dobrih stvari”.
Predsjednika na putovanju prate čelnici velikih američkih poslovnih i tehnoloških kompanija. Među njima su Jensen Huang iz Nvidije, Tim Cook iz Applea, Elon Musk iz Tesle i SpaceX-a, Larry Fink iz BlackRocka, kao i izvršni direktori Mete, Vise, JP Morgana, Boeinga, Cargilla i drugih velikih kompanija.
Posebno je zanimljivo naknadno uključivanje Huanga u delegaciju, budući da su Nvidijini napredni čipovi za umjetnu inteligenciju jedno od ključnih poprišta američko-kineskog rivalstva.
Huang se nije nalazio na izvornom popisu, ali ga je osobno pozvao Trump, a viđen je i kako se ukrcava u Air Force One tijekom zaustavljanja radi nadopune gorive na Aljasci.
Pitanje carina donekle se povuklo u drugi plan od 2025., tijekom koje su Kina i SAD velik dio vremena izgledali kao da su na rubu otvorenog trgovinskog rata. No, dvije strane i dalje imaju mnogo neriješenih pitanja jer trajno rješenje nije postignuto.
Očekuje se da će Trump tražiti povećanje kineske kupnje robe iz ključnih američkih industrija, uključujući soju i dijelove za zrakoplove. Peking, pak, u razgovore ulazi s pozicije snage, uz rekordne razine izvoza, ali i dalje ovisi o američkom potrošačkom tržištu. Xi će gotovo sigurno pritisnuti Washington da odustane od nedavno najavljene trgovinske istrage o nepoštenim poslovnim praksama.
Tajvan će također biti jedna od važnih tema summita. Američki državni tajnik Marco Rubio prošlog je tjedna rekao da će se o Tajvanu razgovarati kako bi se spriječilo da to pitanje postane novi izvor napetosti između SAD-a i Kine. Kina je već jasno signalizirala da joj je Tajvan prioritet: jedan kineski dužnosnik u srijedu je naročito naglasio da se Peking protivi američkim vojnim vezama s Tajvanom, kao i prodaji oružja vlastima u Taipeiju.
Iako Trump tvrdi da mu kineska pomoć nije potrebna za okončanje sukoba s Iranom, očekuje se da će pokušati potaknuti Peking da uvjeri Teheran na dogovor. Kina želi kraj rata i nastoji se tiho nametnuti kao posrednik, jer sukob dodatno opterećuje usporeno kinesko gospodarstvo, snažno ovisno o izvozu.
Još jedna velika tema dviju supersila bit će umjetna inteligencija. Rivalstvo na tom području već se uspoređuje s nuklearnom utrkom u naoružanju, a obje strane traže kanale komunikacije kako bi izbjegle opasniju eskalaciju.
Moguć je i dogovor: Kina bi, prema jednoj procjeni, mogla ponuditi rijetke zemne metale u zamjenu za vrhunske računalne čipove potrebne za razvoj umjetne inteligencije nove generacije robota.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....