U Njemačkoj su sve glasniji pozivi za smanjenje socijalnih povlastica ukrajinskim izbjeglicama, posebice vojnim obveznicima, čime se želi potaknuti i brža integracija u tržište rada, piše Deutsche Welle.
Nakon oporbene Unije CDU/CSU sada se javio i jedan predstavnik koalicijske vlade: glavni tajnik Liberalno-demokratske stranke (FDP) Bijan Djir-Sarai rekao je u razgovoru za dnevnik Bild kako izbjeglice iz Ukrajine treba financijski izjednačiti s podnositeljima zahtjeva za azilom. Izbjeglice iz Ukrajine od prvog dana dolaska primaju tzv. građanski novac (Bürgergeld) što je u principu socijalna pomoć za osobe koje traže zaposlenje i imaju pristup tržištu rada. Podnositelji zahtjeva za azilom primaju pomoć u sklopu zakona o izdržavanju podnositelja zahtjeva za azilom te im za to vrijeme nije omogućen pristup legalnom tržištu rada.
Konkretno financijski to izgleda ovako: građanski novac za samce iznosi 563 eura mjesečno. Uz to država preuzima kompletnu stanarinu i režije. Za podnositelje zahtjeva za azil, za vrijeme trajanja postupka priznavanja zahtjeva, ali i za one kojima je zahtjev odbijen ali iz humanitarnih razloga ne mogu biti protjerani, mjesečna pomoć za samce iznosi 460 eura. Osim toga država snosi troškove smještaja u prihvatnim centrima za izbjeglice. Pravo na dječji doplatak od 250 eura po djetetu imaju samo primatelji građanskog novca i azilanti nakon priznatog statusa. Nakon podizanja građanske pomoći početkom godine u Njemačkoj se pokrenula rasprava o tome isplati li se uopće raditi ako se uzme u obzir da obitelj s troje djece preko socijalni pomoći ima pravo na popriličan financijski iznos mjesečno,piše Deutsche Welle.
Manje novca – brže do zaposlenja?
„Novopridošle izbjeglice više ne bi trebale primati građanski novac nego pomoć poput one koju primaju podnositelji zahtjeva za azilom", rekao je Djir-Sarai. On smatra da bi to donijelo poticaje za bolju i bržu integraciju u njemačko tržište rada. „Posvuda vlada manjak radnika: u ugostiteljstvu, građevini ili u sektoru tuđe njege. Mi ne bismo novcem poreznih obveznika dalje financirati nezaposlenost nego se moramo pobrinuti za to da ljudi pronađu posao", rekao je liberalni političar.
Prema podacima savezne vlada, u siječnju 2024. je zaposleno bilo oko 119.000 ukrajinskih izbjeglica od preko milijun koliko ih je stiglo od početka ruske agresije u veljači 2022. Mnogi od izbjeglica se trenutno nalaze u programima integracije tj. učenja njemačkog ili drugim mjerama stručnog osposobljavanja, a velik dio izbjeglica čine žene s djecom koje su u Njemačku došle bez bračnog partnera.
„Financiranje dezertera"
Političari demokršćanske Unije CDU/CSU su osim na smanjenje povlastica za ukrajinske izbjeglice posebnu pažnju usredotočili na izbjegle vojne obveznike. „Mislim da je kontradiktorno da se s jedne strane govori kako Ukrajinu treba podržati na najbolji mogući način te da se istodobno financiraju dezerteri", rekao je ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Brandenburg Michael Stübgen (CDU).
Njegov kolega iz Bavarske Joachim Herrmann (CSU) smatra da je odluka da se od samog početka ukrajinskim izbjeglicama omoguće socijalne povlastice kao i za građane koji već dulje vrijeme žive u Njemačkoj bila pogrešna. „Mislim da to stvara pogrešne poticaje", rekao je Herrmann.
Druge dvije stranke vladajuće koalicije, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i Zeleni ustraju na tome da se ukrajinske izbjeglice i dalje tretira drugačije nego podnositelje zahtjeva za azilom. „Ulaskom u sustav građanskog novca ukrajinskim izbjeglicama se omogućuje pristup tržištu rada i mjerama za integraciju u tržište rada", rekao je glasnogovornik zastupničkog kluba u Bundestagu za pitanja rada Martin Rosemann.
Na proteklim lokalnim i izborima za EU parlament Alternativa za Njemačku (AfD) je na istoku zemlje postala najjača politička stranka. Jedna od glavnih tema AfD-a je i kritika njemačke politike prema Rusiji i pomoć Ukrajini.