Posred Baltičkog mora, otprilike na pola puta između Švedske i Finske, nalazi se Alandsko otočje. Taj samoupravni arhipelag službeno pripada Finskoj, njegovi stanovnici govore švedski, a Rusija je već više od stotinu godina zadužena za provedbu sporazuma koji zabranjuje bilo kakvu vojnu prisutnost na njegovim obalama.
Međutim sada, kad u Ukrajini rat bjesni već više od dvije godine, kad je Finska postala članicom NATO-a, a Rusija kreće u borbu za ostvarivanje svojih prava u toj regiji, ta neobična organizacija Alandskog otočja najveća je ranjivost ove nordijske zemlje. Ako Rusija odluči napasti, ovdje će pred sobom imati otvoreno polje, piše Bloomberg.
‘Onaj tko kontrolira Alandske otoke, može blokirati pomorski promet i prema Botničkom i prema Finskom zaljevu‘, kaže Pekka Toveri, bivši general bojnik u finskim oružanim snagama i član parlamentarne desno-centrističke Nacionalne koalicijske stranka, koja je dio vladajuće koalicije. ‘U tom smo slučaju prilično s*ebani‘, izravan je Toveri.
Oko 96 posto finske trgovine prolazi morskim putevima u blizini Alanda, a tom ključnom rutom godišnje prođe i do 160 milijardi dolara roba.
Slanje robe isključivo kopnom, preko Norveške ili Švedske u Finsku, otežano je zbog oštrih arktičkih zima, loše održavanih cesta i različitih širina željezničkih tračnica. U tom se području također nalaze ključne komunikacijske i energetske infrastrukture, uključujući podvodne električne i internetske kabele.
Finska je uspostavila pažljiv suživot sa svojim istočnim susjedom nakon što je u dva navrata u 20. stoljeću vodila rat protiv Sovjetskog Saveza. No zemlja je prekinula svoju nesvrstanost kada je Putin poslao tenkove na Ukrajinu. Osam od devet nacija na Baltičkom moru sada su članice NATO-a. Sve, osim Rusije.
Sljedeći korak u jačanju obrane trebao bi biti zatvaranje ruskog konzulata na Alandskim otocima i dopuštanje finskim snagama da vježbaju na njima, kaže Toveri. Naglašava da je Finskoj ovaj arhipelag važniji nego što je otok Gotland Švedskoj - a švedska je vlada remilitarizirala taj otok nakon što je Rusija anektirala Krim 2014., te su ondje sad stalne trupe, tenkovi i sustavi protuzračne obrane.
Demontiranje svih tih međunarodnih sporazuma o demilitarizaciji, bilo bi vrlo komplicirano i za sada malo vjerojatna. Nedavne ankete pokazuju da 30.000 stanovnika Alanda ne vidi veliku potrebu za tim, a finska je vlada nedavno preispitala status otočja i zaključila da promjene zasad nisu potrebne.
Ali, pojačava se budnost i planiranje za nepredviđene situacije.
Spremanje za razne scenarije
Wille Rydman, finski ministar gospodarstva, rekao je da se zemlja pripremila za razne scenarije - od pokušaja Rusije da preuzme kontrolu nad Baltičkim morem, do manjih operacija koje nije detaljno opisao, ali vjerojatno se radi o sabotažama koje bi Rusija potom poricala, a kojima je cilj testirati odlučnost NATO-a.
Već je zabilježeno pojačano ometanje satelitskih signala koje koriste zrakoplovne kompanije, pametni telefoni i oružani sustavi u Baltičkom moru, a koji se pretežno događaju u područjima u blizini ruskih enklava Sankt Peterburga i Kalinjingrada.
Jan Olav Hanses, izvršni direktor tvrtke Viking Line Abp - koja se nalazi na Alandu i glavni je prijevoznik robe između Švedske i Finske - rekao je da uvodi rezervne sustave za kritične usluge u slučaju da budu pogođeni navigacijski sustavi njegove flote. Naime, prodaja i rezervacije tvrtke bile su prekinute 24 sata nakon cyber napada na web stranicu u listopadu, a kasnije se ispostavilo da su hakeri Rusi.
Brodari ključni za opskrbu Finske, lučki operateri i Nacionalna agencija za opskrbu u hitnim slučajevima najavili su da će početi vježbati prolazak manje optimalnim rutama, kao i rad s manjom posadom u slučaju da pomorci budu mobilizirani u obrambene snage, kaže Tiina Tuurnala, izvršna direktorica Finske udruge brodovlasnika.
Finska je već ažurirala zakon o hitnim slučajevima kojim država osigurava vitalni teret, brodove, zrakoplove i druga vozila koja ih prevoze, zajedno s njihovim posadama. Osiguranje obično iznosi oko 1-1,5 posto vrijednosti plovila - Viking Line brodovi vrijede čak 200 milijuna eura - a taj bi postotak mogao biti i dvoznamenkast u slučaju da se radi o osiguranju od rata ili sukoba, kaže Hanses.
No unatoč uvjeravanjima i svim planiranjima, taj rođeni Finac koji živi na Alandskom otočju više od 35 godina, rekao je da bi više volio da su na otocima stacionirane trupe.
Dok patrolni brod obalne straže, pod zapovjedništvom časnika Kima Westmana, prolazi područjem, posada stalno prati elektroničke karte jer arhipelag čini oko 6800 otoka i hridi. Baltičko more je plitko što je jedan od razloga zašto su plovni putovi ograničeni i opasni.
Westman kaže da je njegov tim vrlo svjestan cjelokupnog pomorskog prometa, uključujući teret, posadu, podrijetlo i vlasništvo brodova, zajedno s profilima posjetitelja koji plove putničkim brodovima.
Obalna straža je osnovana 1930. kako bi se progonili krijumčari alkohola tijekom finske prohibicije, a sada pruža sigurnost jer na Alandu nema vojske.
Otkako su postali dio finskog Ministarstva unutarnjih poslova, pripadnici straže nose puške. Iako ne mogu imati vojnu opremu, oni vježbaju korištenje takvog oružja tijekom vojnih vježbi na kopnu.
Predani miru
Kenneth Gustavsson, lokalni vojni povjesničar, kaže kako su na Alandske otoke utjecali svi ratovi na Baltiku od 1741. od kojih su tri završila velikim ugovorima koji su oblikovali identitet njegovih stanovnika.
Prvi pakt o demilitarizaciji potpisan je 1856. nakon Krimskog rata. Švedski je postao službeni jezik otočja kao rezultat zaštite dobivene od Lige naroda nakon Prvog svjetskog rata, u sporazumu koji je i Finskoj dao suverenitet. 20 godina kasnije, sovjetsko-finski sporazum dopustio je tadašnjem SSSR-u da otvori konzulat i nadzire otoke.
Stanovnici Alanda su vrlo predani miru i prosvjeduju otkako je Rusija napala Ukrajinu.
Svaki dan od invazije Moskve na Ukrajinu, mala skupina prosvjednika okuplja se ispred ruskog konzulata u glavnom gradu Mariehamnu točno u 17 sati. Uz ukrajinsku zastavu nose i znak mira, održe minutu šutnje, pjevaju i viču: ‘Putina u Haag!‘
Zatim se obje strane vraćaju svojim uobičajenim poslovima. Konzul može slobodno putovati otocima brodom i automobilom sa svojom ženom kako bi provjerio pokušava li Finska prokrijumčariti oružje ili vojnike.
Ranije ovog proljeća, jedan od redovitih sudionika prosvjeda, Ulf Grussner, umirovljeni biznismen u osamdesetima, uhićen je i kažnjen s 900 eura zbog nošenja oružja bez dozvole nakon što je uzeo pušku iz vremena Prvog svjetskog rata, zamolio svoju unuku umjetnicu da cijev puške zaveže u čvor i tu je instalaciju postavio ispred konzulata gdje je bila više od tjedan dana nakon čega ju je policija zaplijenila.
Grussner ne želi da se konzulat zatvori i to ovako objašnjava: ‘Bolje je vidjeti svog neprijatelja i razgovarati s njim nego se pitati gdje je i što će učiniti.‘ Kaže da se osjeća sigurnim jer bi u slučaju napada poput onog na Ukrajinu, finska vojska bila zakonski obvezna braniti otoke. Finska bi se vlada također mogla pozvati na članak 5 NATO saveza.
Kad je policija Grussneru vratila pušku, lokalni muzej poželio ju je izložiti.
‘Ne bih rekla da se bojimo, ali smo oprezni‘, rekla je čelnica vlade Alanda Katrin Sjogren na pitanje o otporu remilitarizaciji. ‘U ovakvim trenucima postaje važnije nego ikad tražiti mirna rješenja.‘
A Mariehamn, grad izgrađen nakon Krimskog rata, upravo je takav - miran.
Uredne ulice i staze vijugaju između plaža, posvuda su poljsko cvijeće i stabla lipe. Biciklisti prolaze kraj jezerca gdje se sunčaju guske.
Lokalno gospodarstvo uglavnom se sastoji od ribarstva i poljoprivrede te trgovine i turizma. Alandski otoci poznati su po tome što su trajekti koji idu u i iz Švedske oslobođeni plaćanja poreza, pa se putnici mogu opskrbiti jeftinijim alkoholom i duhanom čak i bez silaska s broda.
Osim što žele očuvati idiličan život - i zabrinuti suzbog posljedica pokretanja borbe s Rusijom - Alanđani se boje da bi započinjanje demilitarizacije za sobom povuklo i druge sporazume koji jamče njihova jezična i kulturna prava.
U napetim situacijama ključna je mreža ugovora koja sve drži pod kontrolom, rekla je Susann Simolin, ravnateljica Instituta za mir Alandskih otoka. ‘Aland je samo jedan dio u puno većoj slagalici‘, rekla je.
Časnik patrolnog broda, Westman, kaže da ako bude potrebno, obalna straža može povećati svoj broj ‘vrlo fleksibilno i vrlo brzo‘ s drugim pripadnicima graničnih snaga od oko 3100 ljudi, što uključuje i civile. No dodaje i da možda nije u interesu Rusije da podigne previsoku razinu prijetnje jer ima koristi od demilitarizacije.
‘Ako ikada požele izvesti vojnu akciju, onda bi im sigurno bilo lakše da ovdje već nema drugog vojnog osoblja‘, kaže Westman.