Agresija Rusije na Ukrajinu skupo je stajala moćni Gazprom, giganta koji je bio personifikacija snage i utjecaja Moskve na energetskom planu osobito kad je u pitanju Europa. Izvijestila je tvrtka početkom svibnja da je prošle godine poslovala s neto gubitkom 6,9 milijardi dolara, zaključivši godinu u minusu prvi puta u više od 20 godina, prema Reutersovim izračunima. Prihod od prodaje plina bio je dvostruko manji nego u 2022. godini, prenosi novinska agencija Tass, dok je prihod od prodaja nafte, plinskog kondenzata i "proizvoda od obrađenog plina" porastao 4,3 posto.
Europa je oštro stradala zbog odluke da prekine uvoz ruskog plina, Njemačka osobito jer se njezin ekonomski model dijelom oslanjao na jeftine ruske energente. “Njemačka industrija vjerojatno se neće potpuno oporaviti od krize koju je izazvao rat u Ukrajini zbog visokih cijena uvoznog ukapljenog prirodnog plina”, upozorio je čelnik energetske multinacionalne kompanije RWE Markus Krebber početkom travnja. Stradao je i Gazprom jer nije uspio namiriti gubitak europskog tržišta. Velike su se nade polagale u izvoz u NR Kinu, ali Beijing/Peking pristaje na prijateljstvo bez granica tako dugo dok mu donosi korist.
Nema Snage Sibira 2, samo 1
Plinovod Snaga Sibira bi tek trebao dosegnuti puni godišnji kapacitet 38 milijardi kubičnih metara krajem ove godine, a samo je Sjevernim tokom 1 u EU stizalo 55 milijardi (oba sjeverna toka ne rade zbog obustave kupnje ruskog plina, ali i sabotaži na plinovodu koja je do danas ostala neriješenom - prije određenog vremena sam prenio tezu Iana Bremmera, čelnika ugledne analitičke tvrtke Eurasia Group, da su iza napada sigurno Ukrajinci).
Cijena plina koju plaća Kina niža je nego što je plaćala Europa, Rusija očekuje da će cijena plina za Kinu nastaviti postupno padati u sljedeće četiri godine, dok najgori scenarij ne isključuje pad od 45 posto, na 156,7 dolara za tisuću kubičnih metara u 2027. u odnosu na 2023. godinu, pokazuju dokumenti u koje je Reuters imao uvid. NR Kina diversificira izvore uvoza što joj jača pregovaračku poziciju, a ni tijekom nedavnog posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini, koliko se može zaključiti iz objavljenih informacija, nije dogovoreno kad bi se Snaga Sibira 2 mogla pokrenuti.
Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200,8 milijardi kubičnih metara. Stručnjak moskovskog Instituta za energetiku i financije Aleksej Belogorijev rekao je da bi Gazpromu bilo nemoguće ponovno stvoriti profitabilnost oslanjajući se isključivo na svoje plinsko poslovanje, piše Reuters, prenosi Hina. Kazao je da je strateški zaokret prema proizvodnji i izvozu amonijaka, metanola i drugih proizvoda za preradu plina za Gazprom moguć, ali da se to neće brzo isplatiti.
Dodati nevoljama valja i plan EU da uvede sankcije na preprodaju ruskog ukapljenog plina (LNG) koja je dosad nesmetano tekla. Ruski će LNG, ako Mađarska ne blokira sankcije, morati tražiti druge putove da stigne do globalnih tržišta što će ga učiniti skupljim. SAD i Katar ulažu velike svote u projekte izvoza LNG-a što će dodatno otežati tržišnu konkurentnost Rusije.
Sada trećina dolazi iz Norveške
EU je djelovala brzo i namirila manjak plina koji je nastao odbacivanjem Gazproma, Norveška je uskočila, a Bloomberg i Le Monde upozoravaju da iz skandinavske zemlje sada dolazi 30% europskih potreba plina. Gazprom je osiguravao 35%. Njegovu je poziciju preuzeo norveški gigant Equinor, koji u 30% sudjeluje s dvije trećine. Norveška nije prijetnja kakva je bila Rusija koja je energente pretvorila u oružje prije agresije na Ukrajinu, ali treba imati na umu da je bila dovoljna kratkotrajna havarija na jednom norvšekom plinskom izvoru pa da cijene u Europi naglo skoče.
Katar i SAD bi trebali dodatno omogućiti diversifikaciju tržišta EU, ali jedino je trajno i održivo rješenje prelazak na obnovljive izvore energije. Loša je vijest od 18. travnja da je norveški državni mirovinski fond izvijestio o skromnijem povratu na ulaganja u prvom tromjesečju od prosjeka u 2023. godini, uz dobre rezultate u portfelju dionica i gubitke na ulaganjima u obveznice i ‘zelenu‘ energetsku infrastrukturu.
Moskva je lakše apsorbirala utjecaj međunarodnih sankcija na izvoz nafte budući da su uspjeli preusmjeriti izvoz morskim putem, prema kupcima izvan Europe. Međunarodna agencija za energiju (IEA) snizila je prognozu rasta potražnje za naftom u 2024. godini što je dodatna neugodna vijest za Rusiju koja prodajom nafte, izvozeći je sad ne obazirući se na sankcije koje su u prosincu 2022. godine uvele skupina G7 i EU, puni proračun. IEA je smanjila izglede rasta potražnje u ovoj godini za 140 tisuća barela dnevno, na 1,1 milijun barela, kao glavni razlog navodeći slabu potražnju u razvijenim zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u utorak je objavila da ostaje pri očekivanju rasta svjetske potražnje za naftom ove godine za 2,25 milijuna barela dnevno.
Znatna razlika dviju prognoza djelomično je rezultat različitih pogleda na tempo globalnog prelaska na čišća goriva.