„I Trump je rekao da je za izborni poraz kriv rat s Iranom, ali je za Trumpa neugodno što je to rekao i Vance kojeg je on predložio za potpredsjednika. Slažem se s tim što je rekao. Prvi je razlog što su ljudi iz MAGA pokreta, konzervativniji i desniji podržavatelji Donalda Trumpa većinom pacifisti i ne žele da Amerika troši novac na ratove. Oni su jako razočarani i očito je dio njih bojkotirao izbore i širio lošu klimu u Republikanskoj stranci dok su se demokrati maksimalno mobilizirali. A drugo, rat protiv Irana, koji će se očito nastaviti, prouzročio je povećanje cijena naftnih derivata i inflacije što svaki prosječni Trumpov glasač osjeti na svom džepu. U republikanskom taboru nije bilo entuzijazma. Obitelj Bush je u Texasu otvoreno rekla da će glasati za mladog demokratskog senatora Telarica”, kaže u Briefingu bivši ministar vanjskih poslova, povjesničar dr. sc. Miro Kovač.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Jedini predsjednik SAD-a nakon Drugog svjetskog rata kojem uspjelo održati većinu u Kongresu i Senatu je George Bush mlađi i to u specifičnim okolnostima nakon terorističkog napada 2001. godine. Svi ostali su gubili izbore”, otkriva Kovač koji vjeruje da će Trump pokušati u nekim segmentima pronaći konsenzus s demokratima. Nastojat će, dodaje, i dalje nametati svoj način razmišljanja u vanjskoj politici, pa tako i svoje moguće dogovore poput ovog s Rusijom i Ukrajinom.
„Iran je smetnja u američkoj strategiji za Bliski istok. To je jedina respektabilna država u tom dijelu svijeta koja prkosi SAD-u. Ni demokrati nisu bili posebno sretni s Iranom i postoje dugoročni planovi svrgavanja tamošnje vlasti. Jedino je Trump odlučio ući u ratni sukob. Iz američke perspektive Iran je u službi jačanja kineske moći i bez obzira tko bio predsjednik Amerikanci će sve učiniti da oslabe iransku vlast. Amerika i nakon ovog šamara Trumpu ostaje desni centar dok god je on na vlasti”, govori Kovač.
„Trumpovim načinom rješavanja krize u Ukrajini mnogi ljudi u administraciji nisu zadovoljni. Puno ljudi u CIA-i je protiv toga, nisu sretni da se Ukrajini gasi satelitska podrška”, ističe Kovač.
„Trump će u razdoblju do siječnja pokušati postići sporazum između Ukrajine i Rusije. Rekao je da su blizu primirja. Kongres ga neće moći prisiliti na drugačiju politiku. Važnu ulogu u zaustavljanju makljaže u Ukrajini će odigrati Europljani od kojih će Trump očekivati da budu na njegovoj strani. Zamislimo da se gospodin Zelenski ujutro probudi i da mu žena kaže da rat više nema smisla jer Rusi ne mogu više puno osvojiti, bit će udara na energetsku mrežu i da krene u prave pregovore. Među najžešćim ukrajinskim borcima bi naišao na veliki otpor. Rusi neće pristati na dogovor bez evakuacije Donjecke oblasti koju još nisu osvojili, Ukrajinci drže još tri grada. Što ako Zelenski kaže Burnhamu, Macronu i Merzu - dečki puno ste nam pomogli, spasili ste nas financijski, ali morat ću napraviti taj kompromis. Bi li ga ohrabrili riječima - hvala Vladimire, dobro da si ti to rekao da ne moramo mi? Pitali bi ga je li normalan što nakon toliko potrošenog novca s tim Putinom kojeg oni nazivaju diktatorom želi napraviti dogovor? Nisam siguran da bi Njemačka, Francuska i Velika Britanija bile oduševljene. A Trumpu je potrebna podrška tih država da bi se to moglo operacionalizirati”, komentira Kovač.
„Već postoje planovi i u Velikoj Britaniji i u Francuskoj da se pošalju vojne snage na teritorij pod kontrolom ukrajinskih vlasti koje bi štitile Ukrajinu od novih napada Rusije. Rusi se tome protive. Ako dođe do eskalacije, došlo bi do rata NATO saveza i Rusije. Sada imamo indirektan sukob jer NATO podupire Ukrajinu”, zaključuje Kovač, dodajući da Putin zasad ne pokazuje da je spreman na kompromis.
„Amerikanci će nastaviti podrivati položaj iranskih vlasti ili ih dovesti do toga da budu kooperativne. Ako i dođe do sporazuma, to ne znači će se on dugoročno poštovati. A kada je riječ o Kini nema nikakve razlike je li predsjednik republikanac ili demokrat. Bit će žestoki protiv Kineza jer jedino oni mogu ugroziti vodeći položaj SAD-a u svijetu”, tvrdi Kovač.
„U Francuskoj postoji realno nezadovoljstvo učenika, a to su iskoristili članovi lijeve stranke Nepokorena Francuska. Imate ljude iz migrantskih miljea koji žele trošiti, a nemaju novca. To se sada događa i u Njemačkoj. Najzanimljiviji je primjer slaganja vlasti u Berlinu, gdje je lijeva stranka Die Linke privukla glasače s većinskim muslimanskim predznakom jer podržava potlačene ljude u Gazi. Njemački Židovi se na to bune tvrdeći da bi to bila katastrofa za Njemačku”, objašnjava Kovač.
„Većina Izraelaca sa židovskim predznakom je glasala za politiku koju je artikulirao Netanyahu što znači da treba iskorijeniti Hamasovu vlast u Gazi, nema dvodržavnog rješenja i treba nastaviti proces naseljavanja židovskih kolonista na Zapadnoj obali. To je govorio i oporbeni čelnik Gadi Eisenkot. Svi su podržali pokušaj svrgavanja vlasti u Iranu. Nema nikakve razlike. Eisenkot jedino kaže da je Netanyahu korumpiran i da ga treba maknuti. Ako arapske stranke podrže oporbu da se svrgne Netanyahua, pitanje je koliko će to trajati. Izrael se pomaknuo u desno”, kaže Kovač. Odgovorio je i na pitanje čitatelja trebaju li Kanada, Australija i Novi Zeland postati pridružene EU članice.
„Ne postoji za to pravni temelj, institut pridruženog članstva, a nema ni političke volje u državama članicama”, ističe Kovač, dodajući da Kanada i SAD, osim snažne gospodarske suradnje, imaju i zajedničku protuzračnu obranu.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....