TRUMPOVI PRETHODNICI KOJI SU MIJENJALI POVIJEST Bacali su atomske bombe i vodili ratove, ali i ukinuli ropstvo i rušili zidove

George Washington

1. američki predsjednik

Prvi i jedini koji je dobio 100% glasova

George Washington izabran je kao “otac nacije” i vođa borbe za neovisnost od Velike Britanije 1789. godine. Na vlasti je bio dva mandata, ukupno 2865 dana, od 1789. do 1797. godine. Washington je bio jedini u povijesti nestranački kandidat na toj dužnosti. Oba je puta izabran sa 100-postotnom izbornom podrškom. Odbio se kandidirati za treći mandat, čime je odredio, tada još nepisano, pravilo da jedan predsjednik može biti na vlasti samo dva mandata, odnosno najviše osam godina. To će se ozakoniti tek 1947. godine. Zanimljivo je da je i jedini koji nije stolovao u Bijeloj kući jer je njezina gradnja završena tek za ustoličenje drugog predsjednika Johna Adamsa. Washington je bio najbogatiji američki predsjednik dosad. Njegovo se bogatstvo procjenjuje, u sadašnjim razmjerima, na pola milijarde dolara.

Abraham Lincoln

16. američki predsjednik

Prvi kojeg su ubili sami Amerikanci, i najviši

Vladao je od 1861. do 1865. godine, 1503 dana. Zbog njegove odluke da se u južnim državama ukine ropstvo (1862. potpisao je odluku kojom američki crnci dobivaju slobodu) buknuo je građanski rat, što je gotovo dovelo do raspada SAD-a. I danas se smatra jednim od najpopularnijih i najznačajnijih američkih predsjednika. Prvi je od četiri američka predsjednika ubijena u atentatu. Ubio ga je konfederalist antiabolicionist John Wilkes Booth 14. travnja 1865. godine. Lincoln je bio najviši od svih američkih predsjednika - 193 centimetra.

Theodore Roosevelt

26. američki predsjednik

Prvi dobio Nobelovu nagradu za mir

Republikanac Theodore Roosevelt bio je 26. predsjednik SAD-a. Na dužnosti u Bijeloj kući bio je 2728 dana, od 1901. do 1909. godine. Na vlast je došao nakon atentata na njegova prethodnika Williama McKinleyja, i to kao najmlađi predsjednik u povijesti - imao je samo 42 godine. Nastavio je politiku izlaska iz izolacionizma te jačanje utjecaja SAD-a na zbivanja u okruženju, pogotovo u Latinskoj Americi, ako treba i uz pomoć vojske. Bio je posrednik u rješavanju tzv. marokanskog sukoba između Francuske i Njemačke te autor mirovnog sporazuma iz Portsmoutha kojim je završen rat između Rusije i Japana. Za to je 1906. dobio Nobelovu nagradu za mir, kao prvi od četvorice američkih predsjednika koji su je dobili (Woodrow Wilson, Jimmy Carter i Barack Obama). Tijekom predizbornog skupa 1912. na njega su pucali. “Dame i gospodo, ne znam jeste li primijetili da su na mene upravo pucali, ali Soba (sob je bio maskota Progresivne stranke čiji je tad bio izborni kandidat) se ne može samo tako ubiti”.

Franklin Delano Roosevelt

32. američki predsjednik

Najdulje je bio na vlasti: 4422 dana

Smatraju ga najomiljenijim i jednim od najvećih američkih predsjednika u povijesti. Franklin Delano Roosevelt bio je 32. predsjednik SAD-a. Biran je čak četiri puta. Na vlasti je bio najdulje - čak 4422 dana, od 1933. do 1945. godine. Najveća mu je zasluga politika New Deala kojom je izvukao SAD iz najveće ekonomske krize u povijesti. Kada je došao na vlast, nezaposlenost je bila veća od 20 posto, a na kraju četvrtog mandata oko dva posto. Ukinuo je prohibiciju. Bio je vrhovni zapovjednik američke vojske u Drugom svjetskom ratu. Umro je mjesec dana prije okončanja rata u Europi, odnosno četiri mjeseca prije kraja rata. Na pregovorima u Teheranu i na Jalti s Winstonom Churchillom i Staljinom postavio je temelje poslijeratne Europe.

Harry S. Truman

33. američki predsjednik

Iza njega ne (o)staju Hirošima i Nagasaki

Vladao je od 1945. do 1953. godine, ukupno 2840 dana. Na vlast je došao kao potpredsjednik SAD-a nakon smrti F. D. Roosevelta. Pobjednički je okončao Drugi svjetski rat. U povijest je ušao kao predsjednik koji je uveo svijet u nuklearno doba odlukom da se na Japan bace atomske bombe. Njegov su mandat obilježili početak hladnog rata, podjela Europe na dva bloka, Marshallov plan kojim se porušena poslijeratna Zapadna Europa ekonomski uzdigla, ali i “lov na vještice”, komunističke, odnosno prihvaćen je Zakon o protuameričkoj djelatnosti. Tijekom njegova mandata izbio je i Korejski rat. Ušao je u povijest kao jedini američki predsjednik bez višeg obrazovanja.

Dwight Eisenhower

34. američki predsjednik

Veliki general koji je završavao ratove

Vladao je 2922 dana, od 1953. do 1961. godine. Popularnost je stekao kao zapovjednik savezničkih snaga u Europi (borio se i u Prvom svjetskom ratu). U njegovu je mandatu 1953. okončan Korejski rat. Okončao je i mračno doba makartizma. Poznat je po tzv. Eisenhowerovoj doktrini, prema kojoj je svaka država na svijetu mogla zatražiti ekonomsku, ali i vojnu pomoć SAD-a u slučaju napada treće zemlje. To je prihvaćeno uglavnom zbog “sovjetske ugroze”. Dogovorio je povlačenje sovjetskih snaga iz Austrije 1955.

John F. Kennedy

35. američki predsjednik

“Odlučili smo da ćemo sletjeti na Mjesec”

Vladao je 1036 dana, od 1961. do 1963. godine. Jedini je američki predsjednik koji nije bio protestant, nego katolik. Ubijen je nikad razjašnjenom atentatu u studenome 1963. godine u Dallasu. Na izborima je pobijedio Richarda Nixona za 0,2 posto i 84 elektorska glasa. Donio je zakone koji su okončali rasnu segregaciju u SAD-u. U njegovu je mandatu dva puta svijet bio na rubu sata SAD-a i SSSR-a: tijekom berlinske (1961.) te kubanske krize (1962.). Za njegove je vladavine SAD imao jedan od najvećih ekonomskih rastova. Najavio je razvoj američkoga svemirskog programa i slijetanje čovjeka na Mjesec. Susreo se s Josipom Brozom Titom.

Lyndon Johnson

36. američki predsjednik

Vječno će ga pratiti stigma Vijetnama

U Bijeloj kući bio je od 1963. do 1969. godine, 1886 dana. Na poziciju predsjednika došao je kao potpredsjednik nakon ubojstva J. F. Kennedyja. Prisegnuo je u zrakoplovu koji je letio prema Dallasu gdje je izvršen atentat. U njegovu se mandatu razbuktao rat u Vijetnamu. Nije se želio kandidirati na izborima 1968. godine. Dogovorio je sa SSSR-om da se svemir ne koristi u ratne svrhe, odnosno protiv militarizacije svemira.

Richard Nixon

37. američki predsjednik

Afera Watergate, dva novinara i ostavka

Vladao je 2027 dana, od 1969. do 1974. godine. Jedini je američki predsjednik koji je smijenjen, i to zbog Watergatea, odnosno afere prisluškivanja sjedišta Demokratske stranke. U drugom je mandatu dobio rekordnu razliku elektora: 520 prema 17. Otvorio je vrata Kini i prvi je američki predsjednik koji ju je posjetio. Zanimljivo je da je bio i prvi koji je obišao svih 50 država SAD-a, ali i prvi američki predsjednik koji je bio u Hrvatskoj, u listopadu 1970. godine. Okončao je rat u Vijetnamu i pokrenuo politiku razoružanja sa SSSR-om. Poznat je i po izreci: “Bez neprijatelja bi moj život bio pust, poput pakla”.

Gerald Ford

38. američki predsjednik

“Evo, čak sam i ja postao predsjednik”

U Bijeloj kući je bio od 1974. do 1977. godine, 895 dana. Došao je kao nasljednik Richarda Nixona i jedini je američki predsjednik koji na tu funkciju nije izabran na izborima. Potpisao je Helsinšku deklaraciju 1974. godine, kojom je potvrđena poslijeratna nepovredivost granica u Europi. Tijekom njegove vladavine došlo je do velike naftne krize u SAD-u zbog čega je doživio razoran poraz na izborima od demokrata Jimmyja Cartera. Posjetio je Jugoslaviju i susreo se s predsjednikom J. Brozom Titom. Uz njega je vezana izjava: “U SAD-u svatko može postati predsjednik, evo i ja sam postao”.

Jimmy Carter

39. američki predsjednik

Afganistan, Iran i bojkot OI u Moskvi

U Ovalnom uredu bio je 1461 dan, od 1977. do 1981. godine. Na izborima je lako pobijedio Geralda Forda. Vodio je politiku ljudskih prava i otpočeo završnu bitku sa SSSR-om i komunizmom. Zaslužan je za senzacionalni mirovni sporazum Izraela i Egipta 1978. godine. Udarac su mu zadali iranska revolucija i otmica američkih diplomata u Teheranu, ulazak Sovjeta u Afganistan, rast nezaposlenosti i inflacija. Predvodio je bojkot Olimpijskih igara u Moskvi 1980. godine. Ugostio je Josipa Broza Tita u Washingtonu. Treći je američki predsjednik, od četvorice, koji je dobio Nobelovu nagradu za mir. “Bivši predsjednik” je punih 36 godina.

Ronald Reagan

40. američki predsjednik

“Mr. Gorbačov, srušite ovaj sramotni Zid”

Vladao je 2922 dana, od 1981. do 1989. godine. Najstariji je predsjednik SAD-a sa 77 godina. Njegova dva mandata obilježila je tzv. reganomika, dinamični rast proizvodnje i zaposlenosti. Otvorio je “Rat zvijezda” sa SSSR-om te utrkom u naoružanju natjerao SSSR na protuudar koji je Ruse ekonomski iscrpio - njegova je politika uništila komunizam. S Mihailom Gorbačovom je pokrenuo proces smanjenja strateškog naoružanja. Na Berlinskom zidu poručio je Gorbačovu: “Maknite ovaj sramotni zid”. Izvršio je intervenciju na Grenadu i bombardirao Libiju 1986. godine. Jedan od najvećih nogometaša današnjice, Portugalac Ronaldo, dobio je ime njemu u čast.

George Bush stariji

41. američki predsjednik

Ujedinio svijet i Irak izbacio iz Kuvajta

Na vlasti je bio 1461 dan, od 1989. do 1993. godine. Pogoršala se ekonomska situacija pa je povećao poreze kako bi pokrpao proračunski deficit, iako je bio obećao da neće biti dizanja poreznih stopa. U njegovu je mandatu izvršena intervencija u Iraku kako bi se oslobodio Kuvajt koji je bio okupiran (Zaljevski rat). Njegova je administracija krajem 1980-ih nastojala očuvati Jugoslaviju, ali s razbuktavanjem rata mijenja poziciju prema Balkanu i priznaje Hrvatsku.

Bill Clinton

42. američki predsjednik

Dayton, ali i mirna reintegracija

U Bijeloj je kući bio od 1993. do 2001. godine, 2922 dana. U potpunosti je promijenio politiku SAD-a prema zbivanjima u bivšoj Jugoslaviji. Potpisan je Washingtonski sporazum, čime je okončan hrvatsko-bošnjački sukob, a potom je bio i “mentor” Daytonskom i Erdutskom sporazumu. Zbog rata na Kosovu, kada su srpske vlasti prognale gotovo milijun Albanaca, pokrenuo je 1999. s NATO-om bombardiranje Srbije. U NATO je primio bivše komunističke države Poljsku, Mađarsku i Češku. Na Kosovu su mu podigli spomenik.

George Bush mlađi

43. američki predsjednik

Najnepopularniji predsjednik od 1945.

Na vlasti je bio od 2001. do 2009. godine, 2922 dana. Iako je na izborima 2000. dobio manje glasova od demokratskog kandidata Ala Gorea, pobijedio je zahvaljujući većem broju elektorskih glasova. Mandat mu je obilježio napad al-Qa’ide 2001. na tornjeve Svjetske trgovinske organizacije u New Yorku, čime je počela nova faza islamskog radikalnog terorizma. To je izazvalo intervenciju u Afganistanu. Pokrenuo je drugi rat u Iraku 2003. kada je srušen režim Sadama Huseina. Rejting mu je počeo padati jer nije dobro reagirao nakon uragana koji je poharao New Orleans, tonuo je u Iraku i počela je kriza. Najnepopularniji je predsjednik od 1945.

Barack Obama

44. američki predsjednik

Sporazum s Iranom i otvaranje Kube

U Bijeloj kući je od 2009. do danas. Prvi je Afroamerikanac koji je postao predsjednikom. Nakon prve pobjede 2009. godine smatran je nositeljem nove nade. Četvrti je američki predsjednik koji je dobio Nobelovu nagradu za mir. Likvidirao je najtraženijeg terorista Osamu bin Ladena, ali je nastala još monstruoznija organizacija Islamska država. Mandat su mu obilježili ratovi u Ukrajini, Iraku, Libiji i Siriji, ali je uspostavio diplomatske odnose s Kubom nakon gotovo 50 godina blokade i nuklearni sporazum s Iranom.