Američki predsjednik Donald Trump upravo je sletio u Peking. Gotovo svi svjetski mediji najavljuju kako je posjet Trumpa Kini i sastanak s kineskim liderom Xijem Jinpingom povijesna prilika za dvije najmoćnije države na svijetu da preispitaju svoje trgovinske odnose, ali i svoje rivalstvo na globalnoj razini.
Zbog rata u Iranu, sastanak američkog predsjednika s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, za koji se očekuje da će dva najveća gospodarstva prijeći iz trgovinskog primirja u stabilne trgovinske odnose, odgođen je s ožujka na 13. do 15. svibnja, a dnevni red pregovora proširen je i uključuje nove teme.
U Pekingu će Trump vjerojatno htjeti razgovarati o tome kako Kina, kao saveznik Teherana, može pomoći u rješavanju iranskog pitanja, dok će za Xi Jinpinga ovo biti izvrsna prilika za pregovore o recipročnim ustupcima američkog predsjednika, posebno u vezi s Tajvanom.
Udarac za Kinu
Međusobni odnosi su napeti. Od trenutka Trumpova povratka u Bijelu kuću, Sjedinjene Države i Kina nalazile su se na rubu novog trgovinskog rata. U jednom je trenutku Donald Trump najavio nerealnu carinu od 145% na kinesku robu, a Peking je odgovorio ograničavanjem isporuke rijetkih zemnih metala. No u listopadu, nakon kratkog sastanka Trumpa i Xija na marginama summita APEC-a u Južnoj Koreji, složili su se pauzirati trgovinski rat i postići sveobuhvatni trgovinski sporazum.
Ali u međuvremenu, Trumpova Amerika poduzela je nekoliko globalnih akcija koje su predstavljale udarac za Kinu: sve je počelo otmicom Nicolása Madura, predsjednika Venezuele i saveznika Pekinga, usput je Kina isključena iz upravljanja Panamskim kanalom, a potom je napadnut Iran, koji šalje ogromne količine nafte Kinezima.
U Washingtonu se prave kao da se ništa nije dogodilo, pa su otamo sredinom veljače najavili da su "trgovinska i ekonomska pitanja glavna točka pregovora". No samo desetak dana kasnije, Trump je odobrio pokretanje zajedničke vojne operacije s Izraelom protiv Irana, zbog čega je odgođen njegov prvi posjet Kini od 2017., a dnevni red sastanka znatno je proširen.
Među najvažnijim temama, najavljuje South China Morning Post, bit će upravo pitanje Irana. Peking ostaje jedan od najvažnijih saveznika Teherana i glavni potrošač iranske nafte. A premda je Kina, zahvaljujući svojoj diverzificiranoj energetskoj bilanci i akumuliranim rezervama nafte, bolje pripremljena od mnogih drugih zemalja za prevladavanje kratkoročnih poremećaja u komercijalnom brodarstvu kroz Hormuški tjesnac, rizik od globalne recesije zbog posljedica rata s Iranom također predstavlja veliku prijetnju kineskom gospodarstvu.
Dodatna tema je pitanje Tajvana, i to prvenstveno u kontekstu prodaje američkog oružja otoku koji Kina smatra svojim teritorijem. Prošle je godine američki Kongres odobrio rekordni paket vojne prodaje Tajvanu od 11 milijardi dolara, a prošlog je tjedna, nakon višemjesečne rasprave, tajvanski parlament izglasao obrambeni proračun od 25 milijardi dolara, od čega je velik dio namijenjen kupnji američkog oružja. Istina, neposredno prije posjeta Donalda Trumpa Kini, State Department stavio je spomenuti paket prodaje oružja na čekanje kako bi izbjegao dodatne probleme u Trumpovu sastanku s Xijem, međutim, u Pekingu žele čuti da će ta prodaja na kraju biti u potpunosti otkazana, a ne samo privremeno zamrznuta.
Glavno pitanje - gospodarski odnosi
Ipak, analitičari smatraju da će gospodarski odnosi biti glavno pitanje na sastanku američkih i kineskih čelnika. SAD je uveo stroge izvozne kontrole za napredne AI čipove, posebno razvijene za strojno učenje pomoću složenih algoritama. Kina pokušava steći potrebnu proizvodnu tehnologiju, ali se taj proces zbog američke odluke odvija vrlo sporo. Peking namjerava od Washingtona tražiti ukidanje postojećih kontrola izvoza opreme za proizvodnju naprednih mikročipova, kao i obvezu da u budućnosti neće uvoditi slične kaznene trgovinske mjere.
U Pekingu znaju da američka industrija treba kineske narudžbe, a to bi za Trumpa ujedno bio uspješan početak kampanje za predstojeće izbore. U SAD-u se 3. studenoga ponovno bira svih 435 mjesta u Zastupničkom domu te 33 od 100 senatora. Republikanci trenutačno imaju tijesnu većinu u oba doma, a ankete najavljuju pobjedu demokrata. Novi poslovi s Kinezima možda mogu preokrenuti trend, to zna i Trump.
Osim toga, unatoč carinama, Kina je 2025., prema statistici američkog Ureda za popis stanovništva pri Ministarstvu trgovine, i dalje ostvarila visok suficit od gotovo 202 milijarde američkih dolara. Kina je spremna kupovati američke proizvode, ali Peking želi i protuusluge, primjerice ublažavanje zabrane izvoza posebnih američkih poluvodičkih proizvoda za umjetnu inteligenciju.
SAD gube inicijativu?
Stručnjaci ne očekuju napredak u rješavanju ekonomskih nesuglasica, nego, u najboljem slučaju, produljenje trgovinskog primirja. Ali čak bi i to omogućilo svakoj strani da sastanak proglasi uspjehom i diplomatskom pobjedom.
Jačanjem Kine bavi se i nedavna analiza Foreign Affairsa, u kojoj se upozorava da se Peking sa sve više samopouzdanja odnosi prema SAD-u, a to bi Xijev režim moglo ohrabriti da agresivnije nametne svoju poziciju u Indo-Pacifiku.
To bi onda prisililo Sjedinjene Države da donesu nezavidan izbor: oduprijeti se, potencijalno žrtvujući bilateralnu stabilnost i riskirajući sukob, ili okrenuti glavu, dopuštajući da se vitalni američki interesi naruše.
Budući da ne postoji dobar odgovor, Sjedinjene Države trebale bi nastojati izbjeći scenarij u kojem su prisiljene birati, ali to zahtijeva od Washingtona da pošalje jasan signal kako je Amerika i dalje predana vlastitoj sigurnosti i sigurnosti svojih saveznika. "Ali ako se Trump nastavi voditi kratkotrajnim pobjedama i svojim odnosom s Xijem, nauštrb ključnih američkih interesa, Sjedinjene Države izgubit će inicijativu u odnosima s Kinom", upozorava Foreign Affairs.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....