Američki predsjednik Donald Trump prilikom posjeta Europi nije ostavio dobar dojam, sudeći po reakciji njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je dala zaključiti da Amerika više nije pouzdan europski saveznik.
Kad te riječi dolaze iz usta najutjecajnijeg lidera europskog kontinenta, kako je oslovljava New York Times, analitičarima s obje strane Atlantskog oceana ne preostaje drugo do primijetiti epohalnu promjenu u odnosima dva vodeća svjetska gospodarstva. (Čak i prije objave prvih izvještaja, koji su u srijedu procurili iz Bijele kuće, o tome da je Trump odlučio povući se iz Pariškog klimatskog sporazuma.)
No, New York Times primjećuje kako gusti raspored diplomatskih susreta Angele Merkel ovoga tjedna naznačuje da kancelarka možda ima i druge opcije.
U ponedjeljak i utorak kancelarka Merkel ugostila je veliku delegaciju indijske vlade, uključujući premijera Narendru Modija, kojeg je njezin glasnogovornik prozvao "pouzdanim partnerom". U srijedu je pak srdačno dočekala kineskog premijera Lija Keqianga.
To je odmah potaknulo nagađanja da bi u trenutnim globalnim političkim odnosima Kina mogla biti pouzdaniji partner u pitanjima rješavanja problema klimatskih promjena i slobodne trgovine od Trumpove Amerike, bez obzira što ni to savezništvo ne bi bilo lišeno svojih napetosti i komplikacija.
U svojoj tjednoj kolumni o globalnoj ekonomiji za njemački Der Spiegel profesor Tehničkog sveučilišta u Dortmundu Henrik Müller napisao je da Trumpovo okretanje od klasične vodeće uloge Amerike ima destabilizirajući efekt te da se posljedično tome globalna ekonomska politika rješava na novi način. "Druge dvije velike ekonomije - EU i Kina - traže nove partnere za rješavanje međunarodnih problema."
Kineski premijer podvukao je važnost Njemačke već time što se u Njemačkoj zadržao u razgovorima dva dana prije nego što se zaputio u briselsko središte Europske unije, dok je Trump istodobno razočarao Europljane ignoriranjem zahtjeva da se obaveže podržati Pariški klimatski sporazum.
Kinezima je Trumpov oštar nastup došao pak kao dar s neba, koji mogu iskoristiti da provedu dugoročnu viziju Kine koja se združuje s EU u geostrateškom balansu prema SAD-u. Wang Dong sa Sveučilišta u Pekingu kazao je, kako prenosi New York Times, kako je moguće da ćemo vidjeti "važnu promjenu u trilateralnim odnosima Kine, SAD-a i EU, pri čemu će se Kina i EU zbližiti, a SAD i EU udaljiti".
Baohui Zhang, profesor međunarodnih odnosa sa Sveučilišta Lingnan u Hong Kongu misli da Europa općenito, a posebice Njemačka, kolektivno doživljavaju promjenu paradigme u svojoj percepciji američko-europskih odnosa."
Prije izbora u SAD-u bile su vidljive oštre tenzije između Europe i Kine, posebice oko kineskih investicija u strateške i vojne tvrtke, ali sada se događa promjena. "Očito, ukoliko osjećate da gubite vrlo važnog partnera, morate tražiti alternative", kazao je za NYT Björn Conrad, vodeći istraživač berlinskog Instituta Mercator fokusiranog na Kinu.
Angela Merkel u 11 godina svoje vladavine posjetila je 10 kineskih pokrajina, što svjedoči o interesima njemačkog gospodarstva u Kini koja je i dalje neodlučna oko pitanja rada stranih kompanija koje tamo djeluju. Doza suzdržanosti prisutne je s obje strane: u veljači su Njemačka, Francuska i Italija predstavile Europskoj komisiji zahtjev da pokrene monitoring stranih investicija. Njemačka je pritom bila zabrinuta oko slučaja kineskih investitora koji su kupili dvije strateške kompanije, proizvođača robota Kuka i high-tech kompaniju Aixtron.
Ravnoteža između sigurnosti i potrebe za kapitalom u globaliziranom svijetu ključna je briga i Europe i Japana u trenutku kada kreću u zbližavanje s Pekingom, koji se na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu proglasio jamcem slobodne trgovine, dok se Trump postavlja protekcionistički i odbija multinacionalne trgovačke sporazume.
Iako strane kompanije kritiziraju neuspjeh Kine po pitanju otvaranja gospodarstva, govor predsjednika Xija Jinpinga u Davosu naišao je na aplauz. Xi je upravo u Pekingu ugostio konferenciju koja bi trebala osigurati goleme kineske investicije u europske mostove, željeznice i luke, a očekuje se da će istu inicijativu pogurati i na sljedećem samitu G-20, koji se održava u srpnju u Hamburgu, piše New York Times.
No, nisu svi uvjereni da je zamjena uloge Amerike s Kinom 'dobra trampa'. "Njemačka se ima puno više bojati Kine nego SAD-a", smatra Marcel Fratzscher, predsjednik njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja. On se, primjerice, zalaže da Njemačka pojača svoje interese u Indiji, gdje je napredak u međunarodnim ekonomskim odnosima zapeo već deset godina zbog visokih carinskih tarifa i birokracije.