Američki predsjednik Donald Trump ponovno je zaprijetio Iranu da će gađati mostove i energetsku infrastrukturu ako se Teheran ne vrati pregovorima s Washingtonom. Njegove izjave ponovno su otvorile pitanje poštuje li američka administracija međunarodno pravo te bi li napadi na civilnu infrastrukturu mogli predstavljati ratni zločin, piše Newsweek.
Prijetnje dolaze u trenutku kada su se sukobi između SAD-a i Irana ponovno rasplamsali. Posljednjih dana obje strane razmjenjuju nove napade, zbog čega su izgledi za trajni mirovni sporazum sve manji. Privremeni dogovor koji su dvije zemlje postigle u lipnju sve je krhkiji, a pregovori su praktički zaustavljeni.
Također, ponovno se pogoršava i situacija u Hormuškom tjesnacu, jednom od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu. Kroz njega u uobičajenim okolnostima prolazi oko petina svjetske trgovine naftom i plinom, pa svaki novi sukob u tom području izaziva zabrinutost na svjetskim tržištima.
U srijedu je Trump objavio da je Iran oslobodio američku državljanku koja je bila pritvorena od kraja 2024. godine. Taj je potez nazvao “gestom dobre volje”, iako nije otkrio o kome je riječ. Njezin je odvjetnik kasnije potvrdio da se radi o Deni Karari.
No znakovi mogućeg smirivanja napetosti nisu dugo trajali. Već iste večeri američka vojska otpočela je petu uzastopnu noć napada na iranske ciljeve. Pentagon je priopćio da su gađani sustavi protuzračne obrane, položaji s projektilima i bespilotnim letjelicama, zapovjedni centri te nadzorne točke uz iransku obalu.
Među metama bio je i Bandar Abbas, najveća iranska luka na obali Perzijskog zaljeva, gdje je smješten velik dio iranske mornarice i koja ima važnu ulogu u nadzoru Hormuškog tjesnaca.
Sedam epizoda, devet sati, jedan ekspert: Pogledajte serijal o Iranu s Darijom Špelićem
Iran je ubrzo odgovorio napadima na američke vojne baze u Jordanu, Kuvajtu i Bahreinu. Glasnogovornik Iranske revolucionarne garde poručio je da će Teheran na svaki budući američki napad na iransku ključnu infrastrukturu odgovoriti napadima na “svu infrastrukturu koja je još ostala u regiji”.
Trump je još u utorak u intervjuu za Fox News rekao da će SAD uništiti iranske elektrane i mostove ako se vlasti u Teheranu ne vrate za pregovarački stol.
“Sljedeći tjedan za njih postaje jako loš”, rekao je američki predsjednik. “Energetske ciljeve ostavit ću za kraj, ali na kraju ćemo pogoditi i njih.”
Nakon tih izjava Bijela kuća ponovila je da će američka vojska “uvijek djelovati u skladu sa zakonom”. Trump je, međutim, ranije izjavio da ga “nimalo ne zabrinjava” mogućnost da bi napadi na civilnu infrastrukturu mogli biti proglašeni ratnim zločinima.
Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje namjerne napade na civile i objekte koji nisu vojni ciljevi. Ženevske konvencije posebno štite infrastrukturu koja je nužna za opstanak civilnog stanovništva, dok i pravila američkog Ministarstva obrane zabranjuju napade na civile, medicinsko i vjersko osoblje te osobe koje više ne sudjeluju u borbama. Kulturni objekti i druga civilna infrastruktura također ne smiju biti mete, osim ako se koriste u vojne svrhe.
Ovo nije prvi put da Trump javno govori o mogućim napadima na iranske elektrane i mostove. Slične prijetnje iznosio je i u travnju, kada je upozorio da će SAD gađati takve ciljeve ako Iran ne omogući slobodnu plovidbu Hormuškim tjesnacem. Tada je čak izjavio da bi “čitava civilizacija mogla nestati preko noći”, što je izazvalo oštre reakcije dijela republikanaca i demokrata, organizacija za ljudska prava, bivših američkih dužnosnika, ali i Pape Lava.
Stručnjaci: Amerikanci su napravili pogrešku, Iran je iskoristio ‘rupu‘ u sporazumu
Više od stotinu stručnjaka za međunarodno pravo tada je u otvorenom pismu upozorilo da američki napadi na Iran “izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući potencijalne ratne zločine”.
Pravnici upozoravaju i da pripadnici američke vojske nisu oslobođeni odgovornosti samo zato što izvršavaju zapovijedi. Prema vojnim pravilima, dužni su odbiti nezakonitu zapovijed, a u suprotnom mogu snositi kaznenu odgovornost.
Trump je početkom godine za The New York Times izjavio: “Ne treba mi međunarodno pravo”, dodavši da je jedino ograničenje njegove moći njegov “vlastiti moral”.
Dodatnu zabrinutost izazvale su i odluke ministra obrane Petea Hegsetha, koji je prošle godine smijenio vodeće vojne pravne savjetnike. Ranije ih je opisivao kao “prepreku zapovijedima vrhovnog zapovjednika”.
Borbe oko Hormuškog tjesnaca u međuvremenu se nastavljaju. Napadi na trgovačke brodove posljednjih mjeseci ozbiljno su poremetili svjetsku trgovinu, opskrbne lance i prijevoz energenata, iako se cijena nafte posljednjih tjedana stabilizirala ispod rekordnih razina dosegnutih u ožujku.
Privremeni sporazum koji su SAD i Iran potpisali u lipnju predviđao je da će Teheran tijekom 60 dana omogućiti siguran prolaz trgovačkih brodova dok traju pregovori o trajnom rješenju. No Trump je prošlog tjedna objavio da je primirje završeno, nakon čega su se američki napadi ponovno pojačali.
Sjedinjene Države u utorak su ponovno uvele pomorsku blokadu iranskih luka. Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) priopćilo je da je otvorilo vatru na tanker pod zastavom Curaçaa koji je plovio prema iranskom otoku Kharg jer je, prema tvrdnjama američke vojske, ignorirao višestruka upozorenja i pokušao prekršiti blokadu. Preko tog otoka odvija se oko 90 posto iranskog izvoza nafte. Još dva trgovačka broda promijenila su smjer nakon upozorenja američkih snaga i napustila područje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....