NAPETOSTI NA VRHU SVIJETA

TRUMP POSVAĐAO KLUB NAJBOGATIJIH Nakon klime, sad su u zavadi oko onoga čega im ne nedostaje - novca

 
 REUTERS

Summit G7, skup sedam najrazvijenijih i najbogatijih zemalja svijeta, unaprijed je postavljen kao okršaj šest zemalja s Donaldom Trumpom, predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država. Trump je prošli tjedan uveo carinu od 25 posto na uvoz čelika i deset posto na aluminij iz EU, Meksika i Kanade te poručio da od toga ne namjerava odustati.

Ta odluka je udar na sve ostale članice G7, od Italije do Japana. Pogođene zemlje najavile su protumjere, odnosno uvođenje carina na robu iz SAD-a. EU je najavila uvođenje svojih carina u znak odmazde. Sukob prijeti uništenjem G7, ocjenjuje Reuters, oblika suradnje najbogatijih zemalja svijeta koji je u svojoj 43 godine dugoj povijesti služio tome da njegove članice nađu konsenzus oko ekonomskih i sličnih sporova.

Lideri sedam najmoćnijih zemalja svijeta - Njemačke, Francuske, Italije, SAD-a, Kanade, Velike Britanije i Japana - jučer i danas u kanadskom su gradu La Malbaie u pokrajini Québec. Trump je samo u četvrtak dva puta na Twitteru napao kanadskog premijera Justina Trudeaua.

Prepucavanje

Očekivanja od dvodnevnog skupa G7, koji je počeo jučer, stoga su minimalna. Imamo ozbiljna neslaganja po nizu pitanja, prenijeli su kanadski dužnosnici BBC-ju. Još i prije nego što je summit počeo francuski i kanadski lideri sukobili su se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom oko glavnog pitanja - novouvedenih američkih carina na čelik i aluminij.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron uoči summita je poručio da bi šest preostalih članica skupine moglo formirati novu skupinu ako to bude potrebno. Ako Trump želi ostati izoliran, šest preostalih zemalja može potpisati svoj vlastiti sporazum, najavio je Macron na Twitteru, “jer tih šest zemalja predstavlja vrijednosti i ekonomsko tržište povijesnom težinom iza sebe, koje je danas istinska međunarodna snaga”. Trump mu je odgovorio idejom da se uputi poziv Putinovoj Rusiji da se vrati u ovaj oblik suradnje pa da ponovno, umjesto G7, imamo G8. On zadnji dolazi, a prvi odlazi. Američki predsjednik na summitu će biti četiri sata kraće nego što je prvotno planirano, objavili su u Washingtonu. Trump vjerojatno zadnji dolazi u Kanadu, a iz Bijele kuće je najavljeno da će napustiti summit u subotu prije nego što skup bude okončan kako bi odletio u Singapur gdje će se sastati sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong-unom. Prema programu, jučer je trebao sudjelovati na raspravi o ekonomskim i sigurnosnim pitanjima, ali neće biti na summitu kad svjetski lideri budu raspravljali o klimatskim promjenama, okolišu i ravnopravnosti žena.

Opet u izolaciji

Otići će u trenutku kada kanadski premijer Justin Trudeau s drugim liderima bude kretao na završnu konferenciju za novinare na kojoj se očekuju oštri tonovi prema najnovijoj američkoj protekcionističkoj politici. Trump je jučer uoči odlaska u Kanadu poručio kako je uvođenje carina samo odgovor na nekorektnu gospodarsku praksu zapadnih saveznika prema SAD-u. “Pogledajte što su nam Kanada, Meksiko i Europska unija - svi oni - radili godinama. Moramo to promijeniti. I oni razumiju da se to događa”, poručio je Trump uoči odlaska na summit u La Malbaieu.

Ovo neće biti prvi summit na kojem će Trump biti izoliran. I na prošlom summitu u Italiji Donald Trump je ostao izoliran po pitanju Pariškog sporazuma o klimi. Trump je izveo SAD iz tog sporazuma, kao i iz nuklearnog sporazuma s Iranom, a prošli je tjedan šokirao svoje saveznike objavljujući uvođenje carina koje teško pogađaju Kanadu i EU. Summitu prisustvuju predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. Glavne teme ovogodišnjeg summita su, prema pisanju britanskoga BBC-ja, inkluzivni gospodarski rat, ravnopravnost žena, mir i sigurnost na svijetu, buduća zanimanja i utjecaj klimatskih promjena na oceane. Plus populizam, protekcionizam i ekstremizam, kako to nabraja Colin Robertson s kanadskog instituta Global Affairs.

Bitka

Među ostalim, zapadni lideri će raspravljati o planiranom susretu Trumpa i Kim Jong-una, napetostima s Rusijom, kineskim globalnim utjecajem i krizi u Venezueli. Britanska premijerka Theresa May uoči summita je poručila da je američko uvođenje carina nepravedno i duboko razočaravajuće. Većinu 20. stoljeća SAD je prednjačio u procesima globalizacije i zagovaranju slobodne trgovine u svijetu, zalažući se za ukidanje carina prvo kroz Opći sporazum o carinama i trgovini, a potom 1995. kroz Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Umjesto kao obostranu korist i suradnju, Donald Trump međunarodnu trgovinu vidi kao bitku u kojoj jedan gubi, a drugi dobiva. Kako SAD ima trgovinski deficit i više uvozi nego što izvozi, Trump smatra da su Amerikanci gubitnici pa je naumio smanjiti tu neravnotežu uvođenjem carina.

Prosvjedi

Uvođenje carina nužno je kako bi se zaštitili američka industrija i njezini radnici, uvjeren je Donald Trump koji tako provodi svoju parolu iz predizborne kampanje “America First”, izdvajajući SAD iz mreže sporazuma o slobodnoj trgovini i vraćajući se na stare mjere protekcionizma i izolacionizma. Kritičari upozoravaju da se na ovoj razini globalizacije taj proces više ne može zaustaviti i da će uvođenje carina Amerikancima donijeti veće troškove i veće cijene.

Slične summite obično prate veliki prosvjedi. Oko 400 antiglobalizacijskih prosvjednika okupilo se na ulicama Québeca u četvrtak navečer, noć uoči skupa. Prosvjednici su zapalili američku zastavu i zastave još nekih članica G7. Ne vide svi globalizaciju kao prednost: dok je prema vladajućoj retorici to recept za jačanje svjetske ekonomije, više radnih mjesta, veće plaće i niže cijene, kritičari upozoravaju da proces globalizacije povećava nejednakosti, produbljuje jaz između bogatih i siromašnih te uništava lokalne zajednice. Skup osigurava 8000 policajaca i vojnika. Organizacija summita i pratećih događaja košta 462 milijuna dolara, od čega velik dio odlazi na osiguranje. Policija je objavila da ne očekuje značajnije prosvjede, odbacujući mogućnost da se ponove neredi poput onih na velikim antiglobalizacijskim prosvjedima u Genovi u Italiji 2001. godine.

Nakon Katjuše, Putin i Xi dogovarali kako će se postaviti prema Trumpu

Samo dan nakon što je gotovo četiri sata odgovarao na pitanja svog naroda (i to na 78 od pristiglih dva milijuna), ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je u trodnevni posjet Kini.

U Pekingu ga je dočekao orkestar kineske vojske koji mu je već na aerodromu odsvirao poznatu rusku pjesmu iz ratnih vremena “Katjušu”, a potom je s kineskim kolegom Xi Jinpingom razgovarao, kako je objavljeno, o “strateškim pitanjima” međusobnih odnosa te gorućim međunarodnim problemima: Sjevernoj Koreji (sastanku Kim Jong-una i Trumpa), Iranu (zaoštravanju sa SAD-om) te poziciji predsjednika Donalda Trumpa, jer su odnosi obiju zemalja sa SAD-om na najnižoj točki u posljednjih desetak godina. Razgovarali su i o zajedničkim akcijama prema SAD-u i “trgovinskim ograničenjima” koje Trump uvodi ili najavljuje da će uvesti. Kina i Rusija, čija trgovinska razmjena iznosi gotovo 90 milijardi dolara, dogovorile su nekoliko “epohalnih” gospodarskih projekata: plinovode za Kinu “Snaga Sibira” i “Jamal SPG” (Kinezi imaju 29,9 posto dionica tih projekata i najveći su kupci ruskog plina), zatim zajednički rad na transportnim avionima i helikopterima, ali i gradnju brze željeznice Moskva - Peking te nuklearke u Tianwanu. Osim ovog susreta, u Qingdaou će se održati, paralelno s G7, još jedan sastanak važnoga gospodarsko-političkog formata - Šangajske organizacije za suradnju. Naime, Kina i Rusija okupljaju Indiju, Pakistan, Kazahstan, Tadžikistan i Kirgistan, uz Iran, Afganistan, Mongoliju i Bjelorusiju kao promatrače. I dok je Putin u Kini, iz Austrije je stigao prijedlog kancelara Sebastiana Kurza da Beč bude mjesto susreta američkog i ruskog predsjednika. O tome je Kurz već razgovarao s Putinom, a uskoro će i s američkim veleposlanikom u Njemačkoj. (Vlado Vurušić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 04:26