Američki predsjednik Donald Trump aktivirao je Zakon o obrambenoj proizvodnji iz doba hladnog rata kako bi osigurao 150 milijuna dolara za povećanje kapaciteta američkih rafinerija i proizvodnje benzina i dizela.
"Moja administracija koristi Zakon o obrambenoj proizvodnji kako bi oslobodila 150 milijuna dolara za povećanje američkih rafinerijskih kapaciteta, s ciljem proizvodnje količina dizela i benzina na rekordnim razinama", rekao je Trump na predizbornom skupu u Sioux Cityju u Iowi, manje od dva tjedna prije izbora za Kongres.
Zakon o obrambenoj proizvodnji, donesen 1950. tijekom Korejskog rata, američkom predsjedniku daje široke ovlasti za poticanje proizvodnje dobara i usluga koje smatra važnima za nacionalnu sigurnost. Ministarstvo energetike SAD-a objavilo je da će sredstva biti usmjerena na proširenje prerade nafte, skladišnih kapaciteta i logistike u rafinerijama diljem zemlje. Novac će se izdvojiti iz milijarde dolara koje je Kongres već odobrio za strateške energetske projekte.
U teoriji bi ta potpora trebala povećati proizvodnju benzina, dizela, goriva za mlazne motore i drugih naftnih derivata za milijune galona dnevno, prema procjeni ministarstva, što bi moglo ojačati opskrbu i sniziti cijene goriva za američke građane i poduzeća.
"Činjenica je da imamo više nafte nego Rusija i Saudijska Arabija zajedno", rekao je Trump u Iowi i dodao da je izazov iskoristiti pun američki proizvodni kapacitet. SAD je lani proizvodio prosječno 13,6 milijuna barela sirove nafte dnevno te je bio najveći svjetski proizvođač. No, visoka proizvodnja sirove nafte sama po sebi ne jamči dovoljnu količinu benzina i dizela. Presudni su i kapaciteti rafinerija, transport i skladištenje goriva.
U direktivi kojom je aktivirao zakon, Trump je kao glavne probleme identificirao ograničeno financiranje, duge rokove realizacije projekata, probleme s izdavanjem dozvola, infrastrukturna uska grla i ograničenja u opskrbnim lancima. Prošlog tjedna potpredsjednik J. D. Vance najavio je da će administracija iskoristiti zakon za proširenje kapaciteta rafinerije u Teksasu u vlasništvu tvrtke Delek U.S. Holdings. Međutim, zasad nisu objavljeni konkretni projekti koji će dobiti novac.
Cijene nafte i dizela naglo su porasle nakon što su SAD i Izrael krajem veljače pokrenuli rat protiv Irana. Rat je smanjio globalnu opskrbu energentima. Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), prosječna cijena dizela u ponedjeljak je dosegnula 6,28 dolara po galonu, što je gotovo deset centi više nego prije tjedan dana i 2,66 dolara više nego u isto vrijeme prije godinu dana.
Rast cijena goriva stvara sve više problema za Trumpa uoči izbora za Kongres, dok se republikanci bore da zadrže većinu u Zastupničkom domu i Senatu. Anketa Reutersa i Ipsosa, objavljena ovog tjedna, pokazala je da samo 31 posto Amerikanaca odobrava način na koji Trump upravlja gospodarstvom. Trump se nada da će ovaj potez sniziti cijenu benzina u iduća dva tjedna, odnosno prije izbora za Kongres, ali stručnjaci upozoravaju da je situacija znatno složenija.
Podsjetimo da je Trump još u travnju aktivirao Zakon o obrambenoj proizvodnji kako bi proglasio naftu, prirodni plin, ugljen, elektroenergetsku mrežu i drugu energetsku infrastrukturu ključnom za nacionalnu obranu. Onda je u rujnu Reuters izvijestio da se Trump sastao s predstavnicima desetak američkih rafinerijskih kompanija kako bi pronašli načine povećanja prerade nafte uz saveznu potporu. Predstavnici industrije upozorili su da rafinerije već rade s približno 98 posto kapaciteta te su zato predložili povećanje učinkovitosti i proširenje postojećih pogona umjesto gradnje novih, za što bi bile potrebne godine.
Trumpov memorandum od 22. listopada mogao bi podržati ulaganja u kapacitete za gorivo, ali nije sigurno koliko će brz ili mjerljiv učinak imati na cijene energije. Energetski stručnjaci su još u travnju upozoravali da savezna potpora neće nužno dovesti do trenutačnog pada cijena jer one i dalje uvelike ovise o kretanju cijena sirove nafte na globalnom tržištu. "Dok se cjevovodi ne izgrade i gorivo ne počne protjecati kroz njih ili se njime ne počne transportirati, teško je govoriti o stvarnoj strukturnoj promjeni", poručio je analitičar iz tvrtke RBAC Cyrus Brooks.
Nova proizvodna i rafinerijska infrastruktura ne može se izgraditi preko noći, a naftne kompanije neće nužno povećati proizvodnju ako im se ulaganja ne isplate, upozoravaju analitičari, ističući da učinak potpora prije svega ovisi o tome kojim će projektima novac biti dodijeljen, hoće li ulaganja biti isplativa i hoće li mjere izdržati eventualne pravne izazove.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....