Optimizam Donalda Trumpa oko postizanja dogovora s Iranom naglo je splasnuo nakon što je Teheran poslao odgovor na američki prijedlog za završetak rata. Govoreći o prekidu vatre koji je na snazi od 7. travnja, Trump je rekao: "Nazvao bih ga najslabijim dosad, nakon što sam pročitao taj komad smeća koji su nam poslali. Nisam ga niti pročitao do kraja. Rekao bih da je prekid vatre na aparatima. Ima jedan posto šanse da preživi".
Prema izvješćima iranskih medija, Teheran je na američki prijedlog o kraju rata odgovorio vlastitim protuprijedlogom, koji uključuje zahtjev za naknadu ratne štete, zahtjev za prekid rata na svim frontama, uključujući i Libanon, te prekid američke blokade u Hormuškom tjesnacu. Iran želi da se prva faza pregovora usredotoči na prekid neprijateljstava i osiguranje "pomorske sigurnosti" u Perzijskom zaljevu i Hormuškom tjesnacu prije nego što se prijeđe na sekundarne pregovore o širim pitanjima, uključujući njegov nuklearni program i podršku posredničkim skupinama na Bliskom istoku.
Što se tiče obogaćivanja uranija, postoje različiti izvještaji o tome što Teheran predlaže. Dok Wall Street Journal tvrdi da Teheran predlaže da se dio njegova visokoobogaćenog uranija razrijedi, a ostatak prebaci u treću zemlju, iranska poluslužbena novinska agencija Tasnim ističe da su iranski prijedlozi više usmjereni na zahtjev da SAD ukine sankcije iranskoj nafti, oslobodi iransku zamrznutu imovinu i odblokira pomorsku blokadu iranskih luka.
‘Nerazumni zahtjevi‘
Nakon što je Trump odbacio iranski prijedlog nazvavši ga "potpuno neprihvatljivim", glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei rekao je iranskim medijima da SAD i dalje ima "nerazumne zahtjeve". Prema Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu (JCPOA) koji je 2015. potpisao Barack Obama, Iranu je bilo dopušteno obogaćivati uranij na 3,67 posto, što je dovoljno za razvoj nuklearnog programa, ali daleko od 90 posto čistoće potrebne za oružje. Taj je sporazum trebao biti na snazi do 2030. godine, ali ga je Trump "poderao" i krenuo ispočetka pregovarati. SAD sada zahtijeva da se obogaćivanje smanji na nula posto.
VIDEO Ekskluziva WSJ-a: U rat protiv Irana aktivno se uključila još jedna država
"Mislim da ove posljednje Trumpove izjave ne znače i krah pregovora. Trump voli velike izjave. On će ujutro najaviti rat, a na kraju dana bit će mir. Što se tiče pregovora i ovog sporazuma na jednom A4 listu papira s 14 točaka, one se sve ovo vrijeme nisu mijenjale", rekla je za Jutarnji list vanjskopolitička analitičarka Mirjana Rakić.
Izvori za CNN tvrde da je Trump sve bjesniji zbog načina na koji Iranci vode pregovore o okončanju rata i sada ozbiljno razmatra početak novih velikih borbenih operacija. Američkom predsjedniku navodno ponestaje strpljenja zbog nastavka blokade Hormuškog tjesnaca, a frustriraju ga i podjele unutar iranskog vodstva koje, kako tvrdi, otežavaju Teheranu donošenje ozbiljnijih ustupaka u pregovorima o nuklearnom programu. Koje su sada opcije moguće? "Trump nema mnogo dobrih opcija za brz izlazak iz krize. Nove vojne opcije mogu značiti raketne napade, granatiranje energetskih čvorišta, vodnog sustava i općenito civilne infrastrukture. Kopnena invazija? To mi se čini izvan svake pameti i nadam se da je američki vojni vrh toga svjestan te da neće pristati na to", kaže stručnjakinja za vanjsku politiku Mirjana Rakić.
Trump: Ne trebam Xijevu pomoć s Iranom. O crvenim linijama razmišljat ćemo kasnije
Odgovarajući na pitanje novinara u Bijeloj kući o tome postoji li uopće plan za daljnje rješavanje krize, Trump je samouvjereno rekao da Sjedinjene Države imaju "najbolji plan ikad". "Vrlo je jednostavno - Iran ne može imati nuklearno oružje i neće ga imati", izjavio je Trump. Čini se kako su se u pregovorima iskristalizirale dvije točke. "To su obogaćivanje uranija i Hormuški tjesnac. Američka strana inzistira na potpunom zaustavljanju obogaćivanja uranija i otvaranju Hormuškog tjesnaca, a Iran odbija ograničenja koja smatra neprihvatljivima. Tako je to pat-pozicija", kaže Rakić.
Kao atomska bomba
Iran je shvatio da blokada Hormuškog tjesnaca ima gotovo jednaku težinu kao posjedovanje atomske bombe jer njezine posljedice osjeća cijeli svijet. A Donald Trump je zaglavio u ratu iz kojeg ne zna izaći. Približavaju se važni izbori za Kongres u studenome, a cijene energenata strelovito rastu. Washington istodobno traži povećanje sredstava za vojsku na 1500 milijardi dolara, što je povećanje od oko 50 posto. No, dodatno opterećenje na svoje sve tanje novčanike američki porezni obveznici neće lako prihvatiti. Rat s Iranom jednako je nepopularan među Amerikancima kao i rat u Iraku i Vijetnamu, prema anketi Washington Posta, ABC Newsa i Ipsosa.
"Sporazum s Iranom iz vremena Baracka Obame nastajao je dvije i pol godine, a Trump sad misli da može napraviti još bolji sporazum s Irancima u dva-tri tjedna. Istodobno treba naglasiti da je Teheran danas u boljoj poziciji nego tada. Jer, kad je SAD napao Iran, narod se okupio oko vlasti jer ako se ne okupe oko vlasti, ta ista vlast će ga ubiti. Dakle, danas pregovarači traže više. Iranci kažu da im se ne može ograničavati pravo na obogaćivanje uranija u civilne svrhe i inzistiraju na tome", objašnjava Rakić.
Kada bismo mogli očekivati nekakav pomak? Može li summit Trumpa i Xi Jinpinga u Pekingu dovesti do neke promjene? "Ne mogu to predviđati. To je ravno bacanju graha. Ali, što se tiče Kine, mogu reći da ona drži sebe na povlaštenom položaju i poziva na poštivanje međunarodnog prava i odluka Ujedinjenih naroda. Pričekajmo da vidimo što će biti poruke sa summita pa onda komentirajmo", zaključuje Mirjana Rakić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....