Trump od svojih savjetnika zatražio nacrte ‘borbenih planova‘: ‘Dobijem li još jednu priliku...‘

Donald Trump otpočeo je nedavno službenu turneju ususret izborima za američkog predsjednika 2024. godine. Kao i obično, republikanski kandidat mami pozornost, a ove izborne sezone u tome bi mu trebala pomoći ideja o vojnim operacijama u Meksiku.

Naime, Meksiko je zemlja kroz koju do Sjedinjenih Država dolazi droga, bilo da je riječ o meksičkoj marihuani ili jačim drogama, poput kokaina, koji stižu iz Južne Amerike. Rat protiv droge Sjedinjene Države službeno vode još od 1981. godine, pomažući vojno i treningom te obavještajnim informacijama zemljama iz kojih droga curi na bogato američko tržište. Trump bi ga podigao na novu razinu te bi, s ili bez pristanka meksičke vlade, doslovno započeo rat protiv kartela u susjednoj zemlji.

O tome veliki članak piše Rolling Stone, s ekskluzivnim komentarima upućenih koji tvrde da je kandidat za republikansku nominaciju od svojih savjetnika zatražio nacrte "borbenih planova". Naime, prema dva neimenovana izvora, Trump se žalio zbog propuštenih prilika za vrijeme prvog mandata te je odlučan da će, dobije li još jednu priliku u Bijeloj kući, ovaj put to i iskoristiti.

Trump je već dobio izvještaj o pojedinostima takve akcije, piše RS, o tome kako bi izgledale jednostrane vojne akcije i raspoređivanje vojnika u Meksiku.

U središtu plana je think tank Center for Renewing America (Centar za rejuvenaciju Amerike), odnosno njihov strateški dokument s naslovom "Vrijeme je za rat protiv transnacionalnih narkokartela". U dokumentu se iznose moguća opravdanja i procedure za formalno proglašavanje rata protiv kartela zbog sve većeg broja američkih žrtava fentanila, izuzetno jakog sintetskog opioidnog analgetika koji je sličan morfiju, ali je 50-100 puta jači. U tom ratu surađivalo bi se s meksičkom vladom, navodi se u dokumentu, ali to ne znači da bi ona imala pravo veta ili nešto slično.

Nije jasno, napominje Rolling Stone, koliko bi daleko Trump bio voljan ići s planom koji predlaže Centar za rejuvenaciju. Međutim, idejom se zasigurno bavi, jer o tome govori mjesecima. Prema dokumentu, išlo bi se na neku vrstu vojnog blitza koristeći "punu snagu" vojske. U prijevodu, vojna akcija ne bi se oslanjala samo na specijalce, ograničene udare i obavještajne operacije, nego bi bili uključeni i "elementi marinaca, kopnene vojske, mornarice, avijacije i obalne straže", kako stoji u dokumentu.

Trump je dosad u tom kontekstu uglavnom spominjao američke specijalce, no oni su i ranije pomagali meksičkim snagama u bitkama s kartelima.

Trump nije jedini s fiksacijom na širenje američkih vojnih akcija u Meksiku. Rolling Stone donosi niz imena povezanih s republikanskom strankom. Ken Cuccinelli, član Trumpove bivše administracije, a sada pristaša Rona DeSantisa, jedan je od glasnih zagovaratelja nove politike. On je autor dokumenta Centra za rejuvenaciju Amerike.

Upravo bi zbog niza podržavatelja te nove politike republikanski kandidat i eventualni pobjednik izbora mogao biti pod pritiskom iz stranke da zaista povede rat, napominje američki glazbeni magazin, poznat po političkim ekskluzivama.

Među zagovarateljima rata protiv švercera fentanila su Dan Crenshaw, republikanac iz Teksasa, i Michael Waltz iz Floride. Republikanske zastupnice poput Marjorie Taylor Greene (Georgia) i Beth Van Duyne (Teksas) također su spominjale ideju.

Pozitivno se o njoj izjasnio i Trumpov ministar pravosuđa Bill Barr. Republikanski senatori, poput Lindsey Grahama iz Južne Karoline i John Kennedy iz Louisiane, imali su vlastiti prijedlog zakona, koji bi vojsci dao ovlasti boriti se protiv "takvih organizacija, gdje god one bile".

Namjera je i da se karteli proglase terorističkim organizacijama. Graham je u razgovoru s magazinom potvrdio da je i sâm sklon toj opciji. Bivši Trumpovi dužnosnici iz ministarstva domovinske sigurnosti Chad Wolf i Rob Law podržavaju ideju da se kartele proglasi terorističkim organizacijama, jer bi to otvorilo niz političko-pravnih mogućnosti za američke vlasti. Wolf i Law o tome su pisali u ožujku za Institut America First (Amerika na prvom mjestu). "Komentatori su podrugljivo komentirali informaciju da Trump razmišlja o takvom potezu. No njegova otvorenost u istraživanju tih mogućnosti, prvi put otkako je američka vlada skinula Pabla Escobara u Kolumbiji, pokazuje da je riječ o jakom vođi", napisali su Wolf i Law.

Sugovornik Rolling Stonea tvrdi da je njihov prijedlog na stolu Donalda Trumpa, iako nije poznato je li Trump pročitao prijedlog i što o njemu misli. Trump je, podsjeća Rolling Stone, o akciji razmišljao 2019. godine, kada je u medije iscurila informacija da je pitao suradnike što misle o tome da SAD napadne Meksiko. Zbog toga je ismijan. Međutim, neki republikanski političari sada se javno slažu s idejom.

Republikanski kongresmen James Comer početkom ožujka komentirao je kako je Trumpovo nenapadanje laboratorija u prvom mandatu bilo pogreška.

Međutim, napad na proizvođače droge nije novost za SAD. Trump je 2017. godine odobrio udare na afganistansku proizvodnju opijuma. Međutim, dvije godine kasnije operacija je u tišini prekinuta, jer nije postigla željene rezultate, navodi RS. Zbog toga mnogi smatraju da takvi udari u Meksiku nemaju smisla.

Umirovljeni admiral James G. Stavridis jedan je od njih. "Teško je zamisliti goru ideju od jednostranih američkih vojnih udara s južne strane granice s Meksikom bez prethodne dozvole i potpune suradnje meksičkih vlasti. A ona je malo vjerojatna zbog niza povijesnih, kulturnih i političkih razloga", komentirao je za Rolling Stone. Umirovljeni admiral napominje i da bi sjećanje na američke vojne kampanje po zemljama Latinske Amerike u prethodnim stoljećima probudilo neke "stare duhove" u Meksiku.