Novo melodramatično obraćanje naciji Donalda Trumpa, u kojem je još jednom pokazao opsjednutost izgubljenim izborima 2020. godine, ovaj put optuživši Kinu za ključno miješanje u njih te, po tko zna koji put, optuživši medije za zavjeru te djelovanje protiv njega i nacionalnih interesa, predstavlja u prvom redu njegov nasrtaj na “svete” američke demokratske/izborne procese i povjerenje u institucije te pokušaj njihova potkopavanja uoči ključnih međuizbora u studenome - utrke za Kongres u koju, spomenimo usput, kreće iz nezavidne pozicije, kompromitiran u prvom redu ratom protiv Irana i njegovim štetnim ekonomskim posljedicama te drugim nepopularnim politikama.
Tako je, otprilike, u petak, nakon još jednoga njegova pompoznog nastupa, u kojem je govorio o (ne)sigurnosti izbora i ponovno gurao usvajanje zapelog i već sada zloglasnog prijedloga zakona poznatog kao SAVE America Act, izvještavalo nekoliko uglednih američkih i svjetskih medija, od kojih neki tom govoru nisu pridali veću pozornost na svojim naslovnicama. The New York Times i Financial Times, primjerice, nisu se u petak ujutro na naslovnici svojega internetskog izdanja značajno bavili novim Trumpovim obraćanjem. Naslovnica The Wall Street Journala donijela je jedan tekst pod naslovom “Trump pojačava napore da posije sumnju u izbore 2020.”, uz konstataciju da “izvanredni govor američkog predsjednika u udarnom terminu dolazi uoči međuizbora u studenome, kada republikanci riskiraju gubitak većine u Kongresu”.
Od troje najutjecajnijih američkih novina, jedino je The Washington Post - čiji je vlasnik sada prisni Trumpov saveznik, multimilijarder Jeff Bezos - udarni dio naslovnice nakrcao tekstovima o Trumpovu govoru.
Američkim medijima koji nisu dio propagandne mašinerije Donalda Trumpa i njegova ultradesnog MAGA pokreta, čini se, već je dozlogrdilo pridavati golemu pozornost Trumpovim tvrdnjama za koje nikada nije pružio vjerodostojne dokaze, a prema kojima je gubitak izbora od Joea Bidena bila urota u sklopu koje mu je drugi mandat tada ukraden, u skladu s čime je pomilovao brojne aktere šokantnog udara na američku demokraciju - napada njegovih desničarskih sljedbenika na Kapitol 6. siječnja 2021. godine, s ciljem sprječavanja preuzimanja vlasti od strane demokratski izabrane administracije kandidata Demokratske stranke.
Dvije od tri glavne američke televizijske mreže, ABC News i NBC News, te CNN nisu emitirali govor predsjednika Donalda Trumpa u udarnom terminu u četvrtak na svojim primarnim platformama, riskirajući gnjev administracije koja je izvršila neviđeni pritisak na američke medije. Na prvi val odmazde tri televizije nisu morale dugo čekati - tijekom svojega govora, Trump je rekao da su mreže koje nisu emitirale njegov govor bile uključene u “zavjeru” i da bi im trebalo oduzeti licence.
Axios: Četiri ključne točke
U međuvremenu, dio američkih medija bavi se sadržajem Trumpova govora u kontekstu onoga što se možda “iza brda valja” te upozorava na ponovno iznošenje lažnih tvrdnji američkog predsjednika. Utjecajni Axios u petak piše da je Trump u četvrtak navečer ustvrdio kako su američki međuizbori - i izbori uopće - pod prijetnjom, opisujući izborni sustav kao pun ranjivosti koje iskorištavaju neprijateljski strani akteri i osobe koje nezakonito borave u SAD-u.
Povijesni odgovor američkih televizija na Trumpov noćašnji govor
Trumpov 25-minutni govor u Bijeloj kući, kako se navodi, bio je obilježen mračnim i upozoravajućim tonom, a imao je dvije glavne svrhe - prikupiti potporu za SAVE America Act, kojim bi se za registraciju birača zahtijevao dokaz o američkom državljanstvu, a koji je trenutačno blokiran u Senatu, te vratiti fokus na temu koja ga, možda više od bilo koje druge, i dalje zaokuplja - izgubljene predsjedničke izbore 2020. godine.
Axios u svojoj analizi definira četiri ključne poruke iz Trumpova govora u udarnom televizijskom terminu.
Prva točka je detektiranje “glavnih krivaca”, a to su Kina i “duboka država”. Trump je, pozivajući se na novoobjavljene “neobrađene” obavještajne podatke, ustvrdio da je Kina tijekom izbora 2020. provela “najveću kompromitaciju izbornih podataka u povijesti”, pribavivši podatke o 220 milijuna američkih birača - iako tada u SAD-u nije bilo toliko registriranih birača, kako podsjećaju autori Alex Isenstadt i Marc Caputo - te izradivši “glasačke listiće za Bidena”.
No, postoji jedna važna činjenica – birački popisi s imenima i adresama javno su dostupni u gotovo svim saveznim državama, a neke ih objavljuju i na internetu radi transparentnosti. Sam pristup tim podacima, ističu autori, ne znači da je moguće utjecati na izborni rezultat.
Trump je također optužio obavještajnu zajednicu, odnosno tzv. “duboku državu”, da je tijekom njegova prvog predsjedničkog mandata od njega skrivala dokumente o kineskim aktivnostima. Ipak, u mnogim od tih dokumenata, koje je Bijela kuća tijekom govora objavila na internetu, procjena kineske uloge puno je opreznija nego što je Trump tvrdio. Osim toga, “neobrađeni” obavještajni podaci nisu isto što i provjerene i potvrđene obavještajne procjene, upozoravaju Isenstadt i Caputo.
Također, optužujući obavještajnu zajednicu iz 2020. godine, Trump je ujedno oslobodio odgovornosti vlastitu administraciju - uključujući tadašnjeg ravnatelja CIA-e Johna Ratcliffea, koji je tada bio direktor Nacionalne obavještajne službe - za ono što danas opisuje kao ozbiljnu prijetnju.
Trumpove tvrdnje, kako se navodi, u suprotnosti su s procjenom američke obavještajne zajednice, prema kojoj nije bilo “nikakvih naznaka” stranog upletanja koje bi promijenilo “bilo koji tehnički aspekt izbornog procesa na američkim izborima 2020., uključujući registraciju birača, glasovanje, prebrojavanje glasova ili objavu rezultata”.
Drugi je moment ukazivanje na osobe koje nezakonito borave u SAD-u na biračkim popisima. Trump je ustvrdio da se na biračkim popisima u nekoliko ključnih saveznih država nalazi oko 278.000 osoba koje nezakonito borave u SAD-u te dodao da će revizija biračkih popisa, koju provodi Ministarstvo domovinske sigurnosti, pokazati kako je stvarni broj na nacionalnoj razini znatno veći.
Čišćenje biračkih popisa u korist republikanaca
Ipak, pritom nije iznio dokaze da je ijedna od tih osoba doista glasovala. Zagovornici prava imigranata godinama upozoravaju da je prijava za registraciju birača upravo jedna od posljednjih stvari koju bi osobe bez reguliranog statusa željele učiniti jer bi time same skrenule pozornost vlasti na sebe. Također, nijedna neovisna analiza nije pokazala da je na izborima 2020. godine ili nakon njih bilo raširena nezakonita glasovanja osoba koje nemaju pravo glasa.
Treća točka na koju se fokusirao aktualni šef Bijele kuće su tvrdnje o navodnoj “šokantnoj ranjivosti” američkog izbornog sustava. Trump je kibernetičke prijetnje prikazao kao sve veći problem za izbornu infrastrukturu, ali nije rekao da su one dovele do manipulacije glasovima koja bi promijenila ishod bilo kojih izbora.
Ton hitnosti kojim je govorio, ističu autori, u suprotnosti je s nekim potezima koje je povukao kao predsjednik - njegova administracija je, naime, značajno smanjila sredstva Agenciji za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture (CISA), čija je zadaća pomagati saveznim državama i lokalnim vlastima u zaštiti izbornih sustava.
Ujedno je gotovo potpuno ugasio rad Izbornog povjerenstva za pomoć državama (Election Assistance Commission), dvostranačkog tijela koje državama i lokalnim vlastima pruža stručne savjete o provođenju izbora.
Na kraju, ali ne i posljednje, autori kao ključni moment navode pripremu terena za međuizbore u studenome i iduće predsjedničke izbore 2028. godine. Kako se navodi, iako Trumpov poziv saveznim državama i lokalnim vlastima da zajedno sa saveznom vladom uklone s biračkih popisa birače koji nemaju pravo glasa na prvi pogled djeluje jednostavno, demokrati i drugi kritičari u tome vide znak da američki predsjednik želi provesti čišćenje biračkih popisa u korist republikanaca.
Ipak, u vezi s tim u Republikanskoj stranci i među njegovim suradnicima postoje prijepori. Dio Trumpova političkog tima smatra da će isticanje navodne izborne prijevare potaknuti njegove birače da u većem broju izađu na izbore u studenome, no brojni republikanski dužnosnici i stručnjaci za ispitivanje javnog mnijenja izvan Bijele kuće smatraju da neodlučni birači više ne žele slušati o toj temi.
“To je jako loš potez”, rekao je jedan republikanski stručnjak za istraživanje javnog mnijenja koji trenutačno radi na više izbornih kampanja te je testirao učinkovitost narativa o “ukradenim izborima”. On je u fokus-skupinama ispitanicima puštao ranije Trumpove izjave o toj temi. “Čak i neodlučni birači koji misle da na izborima nešto nije bilo kako treba, kada slušaju Trumpa kako o tome govori, samo kolutaju očima”, rekao je taj stručnjak, zaključuje se u analizi Axiosa.
CNN u svojoj analizi govora navodi da Trump nije objavio ništa što bi predstavljalo veliku novost, a iako su mnogi očekivali da će obraćanje iskoristiti za novo osporavanje poraza na izborima 2020. godine, toj temi ipak nije posvetio onoliko prostora koliko se predviđalo.
CNN: Ovo je zabrinjavajuće
Ipak, kako se ističe, dio govora o mogućim ranjivostima američkog izbornog sustava mogao bi se pokazati važnim trenutkom, posebno kao najava načina na koji bi Trump mogao pokušati dovesti u pitanje izbore 2026. godine. U tom smislu, kako navodi autor Aaron Blake, govor ne samo da nije bio nevažan, već bi se mogao promatrati kao svojevrsna najava budućih poteza.
S obzirom na Trumpovu povijest neutemeljenih tvrdnji da su izbori na kojima nije pobijedio namješteni - kao i nasilje koje je uslijedilo 6. siječnja 2021. - njegova odluka da održi ovakav govor manje od četiri mjeseca prije izbora koji bi za Republikansku stranku mogli biti vrlo zahtjevni izaziva ozbiljnu zabrinutost, ocjenjuje Blake.
Trump nije najavio agresivnije uključivanje savezne vlade u organizaciju izbora, poput promjena izbornih procedura ili raspoređivanja vojske na biračkim mjestima, čega su se pribojavali neki njegovi kritičari, ali je ostavio dojam da priprema teren za novo osporavanje izbornih rezultata. “Gledano u cjelini, ovi dokumenti otkrivaju izborni sustav koji je toliko narušen i toliko ranjiv da ga nitko ne može braniti”, rekao je Trump. “To je neobranjivo”, dodao je.
Čak je ustvrdio, ističe autor, da su američki izbori “gori nego u bilo kojoj zemlji trećeg svijeta”. Ustvrdio je da će savezna vlada “blisko surađivati (sa saveznim državama) kako bi ublažila moguću štetu te brzo poduzeti mjere za bolju zaštitu osjetljivih podataka o biračima”.
Trump je također jasno dao do znanja da je spreman buduće izbore proglasiti namještenima, osobito ako Kongres ne usvoji zakon koji već dugo zagovara - SAVE America Act. “Najvažnije je da Kongres, kako bi riješio ovu krizu sigurnosti izbora, mora usvojiti SAVE America Act”, poručio je Trump, kako ističe autor u svojoj analizi. No, navodi Blake, čini se da SAVE America Act nema realne izglede za usvajanje, a neki istaknuti republikanci već su pozvali Trumpa da prihvati tu činjenicu.
U međuvremenu, svih 24 demokratska guvernera nakon govora objavila su zajedničko priopćenje u kojem su ustvrdili da Trump želi “zastrašiti birače i ušutkati ih”. “Duboko zabrinjava što predsjednik Trump i dalje pokušava potkopati slobodne i poštene izbore”, poručili su demokratski guverneri. “Nikakve laži ni teorije zavjere ne mogu promijeniti činjenicu da se više puta pokazalo kako su američki izbori sigurni i pouzdani”, poručili su, kako prenosi CNN.
