-
Izvori za CNN: ‘Trump nikad ozbiljniji u razmatranju novih vojnih opcija‘
-
Trump: ‘Primirje je na aparatima‘
-
Netanyahu: ‘Nema kraja ratu ako se ne ukloni obogaćeni uranij iz Irana‘
-
Američki veleposlanik: ‘Izrael poslao bitnicu Željezne kupole u UAE‘
-
Skočile cijene nafte
-
Trump krenuo za Kinu: ‘Ne treba nam pomoć Xija, pobijedit ćemo Iran ovako ili onako‘
-
SAD i Kina protiv plaćanja prolaza kroz Hormuški tjesnac
Sve događaje vezane uz napetosti na Bliskom istoku pratili smo i jučer. OPŠIRNIJE
22:24
Kina i SAD protive se iranskim naknadama za prolaz kroz Hormuz
Visoki američki i kineski dužnosnici slažu se da nijedna zemlja ne bi trebala naplaćivati naknade za prolaz Hormuškim tjesnacem, priopćio je u utorak State Department, što je znak da dvije zemlje pokušavaju pronaći zajednički jezik u pokušajima da Iran odustane od kontrole nad vitalnim vodenim putem.
Izjava dolazi uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog vođe Xi Jinpinga kasnije ovog tjedna, na čijem će dnevnom redu biti iranska blokada tjesnaca.
State Department je priopćio da su kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi i američki državni tajnik Marco Rubio telefonski razgovarali o tom pitanju u travnju.
"Složili su se da nijednoj zemlji ili organizaciji ne može biti dopušteno naplaćivati brodarine za prolazak kroz međunarodne plovne putove poput Hormuškog tjesnaca", rekao je glasnogovornik odjela Tommy Pigott.
Kinesko veleposlanstvo u Washingtonu nije osporilo tu izjavu, navodeći kako se nada da sve strane mogu raditi zajedno kako bi se nastavio normalan promet kroz tjesnac, kojim je prije rata prolazila petina svjetskih zaliha nafte i plina.
"Održavanje područja sigurnim i stabilnim te osiguravanje nesmetanog prolaza zajednički je interes međunarodne zajednice", rekao je glasnogovornik kineskog veleposlanstva Liu Pengyu.
Teheran je pravo na naplatu naknada za prolaz Hormuzom dosad isticao kao preduvjet za okončanje rata.
21:24
Trump krenuo za Kinu: 'O crvenim linijama razmišljat ćemo na putu, a i kasnije'
Donald Trump u utorak navečer ponovno se oglasio u vezi rata protiv Irana, odgovarajući na pitanja novinara, prije nego se ukrcao u Air Force One i krenuo za Kinu. Upitan misli li da će kineski predsjednik Xi Jinping moći pomoći s Iranom, odgovorio je da SAD-u pomoć neće trebati.
Kina je ključni saveznik Irana i najveći kupac iranske nafte, a Trump bezuspješno vrši pritisak na Xija da iskoristi znatnu moć Pekinga kako bi potaknuo Teheran da pristane na američke uvjete za okončanje rata ili barem ponovno otvori Hormuški tjesnac.
"Ne mislim da nam treba ikakva pomoć s Iranom. Pobijedit ćemo na ovaj ili onaj način. Pobijedit ćemo na miran ili na neki drugi način", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući. "Njihova mornarica je nestala, njihovo zrakoplovstvo je nestalo, svaki element njihovog ratnog stroja je nestao", ustvrdio je ponovno.
Izbjegnuo je odgovoriti jasno na pitanje novinara o tome ima li kakvu "crvenu liniju" koja bi okončala primirje s Iranom. "Vidjet ćemo i razmišljat ćemo o tome na letu [za Kinu] i razmišljati ćemo o tome još neko vrijeme", rekao je američki predsjednik novinarima okupljenima u Bijeloj kući prije nego što je krenuo na put u Kinu, kako prenosi Al Jazeera.
Američki predsjednik je opetovano rekao da će "desetkovati" ili "uništiti" Iran ako ne udovolji njegovim zahtjevima i ponovno inzistirao da mjere koje su poduzele SAD "funkcioniraju savršeno".
Ponovio je svoju tvrdnju da su SAD "vrlo snažno porazile iransku vojsku", dodajući da je blokada iranskih luka "100 posto učinkovita". "Na ovaj ili onaj način, to će se vrlo dobro završiti", dodao je.
Također je ponovio da se Iranu ne smije dopustiti da ima nuklearno oružje. "Ako bi Iran imao nuklearno oružje, cijeli svijet bi bio u problemima jer je slučaj da su ludi. Neće imati nuklearno oružje", rekao je Trump.
Trump se suočava s rastućim političkim pritiskom zbog svoje odluke o pokretanju rata protiv Irana, koji je uzburkao globalna energetska tržišta i destabilizirao američko i svjetsko gospodarstvo te se kod kuće nalazi pod domaćim pritiskom zbog rastuće inflacije povezane s ratom.
Trump je obećao da će cijene goriva brzo pasti nakon završetka sukoba. "Čim ovaj rat završi, što neće trajati biti dugo, vidjet ćete pad cijena nafte i vidjet ćete kako burza... probija krov", rekao je novinarima.
"Imate stotine brodova natovarenih naftom koji žele izaći. Čim izađu, imat ćemo bujicu nafte i imat ćete inflaciju koja će znatno pasti".
17:12
Trump divlja na Truth Socialu - od uvreda do 'bing, binga'
Deseci i deseci poruka, dijeljenja video snimki, karikatura ili snimki zaslona koje prikazuju sve opsesije američkog predsjednika: Donald Trump u ponedjeljak navečer i u utorak ujutro neumorno je objavljivao na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Iako je poznat po aktivnom životu na društvenim mrežama, ritam i priroda njegovih objava u posljednjih nekoliko sati šokirali su mnoge, posebno s obzirom na sve veća pitanja o njegovom fizičkom i mentalnom zdravlju, ističe agencija France presse.
Samo u ponedjeljak navečer, Trumpov Truth Social račun objavio je oko pedeset poruka, uključujući neke i dvostruko, a sve su to najvećim dijelom bili dijeljeni videozapisi ili snimke zaslona, a ne originalne objave koje je on napisao.
Podijeljeni sadržaji uglavnom se odnose na njegovo uvjerenje bez dokaza da je pobijedio na izborima 2020. i prikazuju njegovu ogorčenost prema bivšem demokratskom predsjedniku Baracku Obami, kao i njegovu želju za osvetom protiv drugih političkih protivnika, poput Hillary Clinton.
Obama kao "demonska sila"
Obama je "demonska sila", stoji u poruci koju je Donald Trump podijelio u ponedjeljak navečer.
U utorak ujutro, nekoliko sati prije odlaska na ključno putovanje u Kinu, 79-godišnji republikanac ponovno je krenuo.
Između ostalog, objavio je i grafikon hvaleći se rekordnim vrijednostima burze, sliku aviona uništenog laserom s broda uz natpis "Laseri: Bing, bing, ništa nije ostalo!!!"; te uvredljivu karikaturu demokratskog guvernera Illinoisa, J. B. Pritzkera, koji proždire nezdravu hranu.
Trump je podijelio i dvije vlastite poruke: jednu u kojoj najavljuje enigmatične "razgovore" s Kubom, a drugu, dulju, u kojoj žestoko brani renoviranje velikog Reflektirajućeg bazena pored Lincolnovog spomenika, jedne od kultnih znamenitosti Washingtona.
Posebno je napao The New York Times, koji je pisao o netransparentnoj dodjeli ugovora i otkrio da će trošak obnove daleko premašiti početne procjene.
Predsjednik, bivši investitor u nekretnine koji se strastveno upustio u velike obnove u Bijeloj kući i na drugim mjestima, podijelio je sliku generiranu umjetnom inteligencijom na kojoj se Barack Obama i bivši predsjednik Joe Biden kupaju u Reflektirajućem bazenu okruženi smećem, uz opis: "Demokratski idioti vole kanalizaciju."
Liječnički pregled
U nedavnoj anketi Washington Posta/ABC Newsa/Ipsosa, 59 posto ispitanika reklo je da vjeruje da Donaldu Trumpu nedostaju mentalne sposobnosti za vođenje zemlje, a 55 posto vjeruje da mu nedostaje potrebno fizičko zdravlje.
Najstariji predsjednik ikad izabran u Sjedinjenim Državama inzistira na tome da je izvrsnog zdravlja.
"Osjećam se kao prije 50 godina. To je ludo", ponovno je izjavio u ponedjeljak.
"Ja sam izvanredno briljantna osoba", napisao je 22. travnja na Truth Socialu.
Bijela kuća je u ponedjeljak objavila da će 26. svibnja Trump obaviti liječnički i stomatološki pregled u Nacionalnom vojnom medicinskom centru Walter Reed, u blizini Washingtona.
Ovo će biti njegov treći takav posjet otkako se vratio u Bijelu kuću prije godinu i pol.
17:06
Skočile cijene nafte
Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima za više od tri posto i iznad su 100 dolara za barel, uključujući referentnu cijenu na američkom tržištu, jer je u prvi plan ponovno izbila zabrinutost za opskrbu nakon najnovijeg zastoja u pregovorima SAD-a i Irana o okončanju rata.
Na londonskom tržištu barelom nafte marke Brent poslijepodne se trgovalo po cijeni od 107,83 dolara, za 3,62 dolara odnosno gotovo 3,5 posto višoj nego na zatvaranju trgovine u petak. Barel marke WTI na američkom tržištu prodavao se po cijeni od 101,66 dolara, većoj za 3,59 dolara ili za gotovo 3,7 posto.
Referentne cijene na oba tržišta u ponedjeljak su trgovinu zaključile u plusu za gotovo tri posto.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u ponedjeljak da je primirje na "aparatima za održavanje života", ukazujući na neslaganja oko zahtjeva poput prekida sukoba na svim bojišnicama, ukidanja američke pomorske blokade, nastavka prodaje iranske nafte i isplate naknade za ratnu štetu.
Iran je također naglasio svoj suverenitet nad Hormuškim tjesnacem, ključnim plovnim putem za tranzit približno petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina. Teheran je odbacio američki prijedlog za okončanje sukoba i ostao pri popisu zahtjeva koje je Trump opisao kao "smeće".
"Nakon što su obje strane odbacile prijedloge druge strane vezano za pregovore, napetosti između Irana i SAD-a ponovno eskaliraju", rekao je analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch.
Poremećaji povezani s uglavnom zatvorenim tjesnacem potaknuli su proizvođače da smanje izvoz, a istraživanje Reutersa u ponedjeljak pokazalo je da je proizvodnja nafte OPEC-a u travnju pala na najnižu razinu u više od dva desetljeća.
„Pravi veliki napredak prema sporazumu o okončanju rata mogao bi izazvati oštru korekciju cijena u rasponu od osam do 12 dolara, dok bi svaka eskalacija ili obnovljene prijetnje blokadom brzo vratile cijene nafte marke Brent prema najmanje 115 dolara“, rekao je analitičar KCM Tradea Tim Waterer.
Izvršni direktor saudijske državne naftne kompanije Saudi Aramco Amin Nasser upozorio je u ponedjeljak da bi poremećaji u izvozu nafte kroz tjesnac mogli odgoditi povratak stabilnosti na tržišta do 2027., uz gubitak od oko 100 milijuna barela nafte tjedno.
U fokusu sudionika na tržištu sada je planirani sastanak predsjednika Trumpa s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u četvrtak i petak koji će vrlo pozorno pratiti, nakon što je Washington u ponedjeljak uveo sankcije trima osobama i devet tvrtki zbog olakšavanja isporuka iranske nafte Kini.
Prema američkim dužnosnicima, Trump bi s kineskim kolegom, između ostalog, trebao razgovarati o Iranu.
Carine uvedene tijekom trgovinskog rata između SAD-a i Kine zaustavile su većinu kineskog uvoza američke nafte i LNG-a, koji je 2024. godine, godinu prije nego što je Trump započeo svoj drugi mandat, vrijedio 8,4 milijarde dolara, primjećuje Reuters.
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u ponedjeljak bio skuplji za 3,19 dolara nego u prošli petak te je stajao 110,85 dolara.
17:04
Pentagon: Rat u Iranu stajao je dosad 29 milijardi dolara
Američki rat u Iranu stajao je do sada 29 milijardi američkih dolara, izjavio je u utorak visoki dužnosnik Pentagona, što je povećanje od četiri milijarde u odnosu na procjenu iznesenu krajem prošlog mjeseca.
Sa samo šest mjeseci do parlamentarnih izbora, na kojima bi republikanci predsjednika Donalda Trumpa mogli voditi tešku borbu za očuvanje većine u Zastupničkom domu, demokrati postižu visok rejting u ispitivanjima javnog mnijenja dok pokušavaju povezati rat s pitanjem visokih troškova života.
Pentagon je 29. travnja objavio da je rat do tog trenutka stajao 25 milijardi američkih dolara.
Jules Hurst, koji obavlja dužnost kontrolora, rekao je zakonodavcima u utorak da novi trošak uključuje ažurirane podatke o popravku i zamjeni opreme te operativne troškove.
"Zajednički stožerni tim i tim kontrolora neprestano preispituju tu procjenu", rekao je Hurst. Govorio je uz ministra obrane Petea Hegsetha i načelnika Združenog stožera, generala Dana Cainea.
Nije jasno kako je Pentagon došao do brojke od 29 milijardi dolara.
Izvor je za Reuters u ožujku izjavio da je Trumpova administracija procijenila da je prvih šest dana rata stajalo najmanje 11,3 milijarde dolara.
12:12
Američki veleposlanik kaže da je Izrael poslao bitnicu 'Željezne kupole' u UAE
Američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee izjavio je u utorak da je Tel Aviv poslao bitnicu "Željezne kupole", sustava za obranu od projektila kratkog dometa, i ljudstvo za upravljanje njime u Ujedinjene Arapske Emirate.
"Izrael je upravo poslao UAE-u bitnice Željezne kupole i osoblje kako bi im pomoglo da njima upravljaju. Zašto? Zato što postoji izvanredan odnos UAE-a i Izraela na temelju Abrahamovih sporazuma", kazao je Huckabee na događaju u Tel Avivu, što se odnosilo na sporazum iz 2020. kojim je Izrael uspostavio diplomatske odnose s UAE-om.
Izvor brifiran o tom pitanju rekao je za Reuters da je Izrael poslao sustave za protuzračnu obranu kako bi UAE-u pomogao u obrani od iranskih napada tijekom rata.
Iran je napadao UAE više nego bilo koju drugu zemlju od početka američko-izraelskog rata protiv Irana 28. veljače, a s napadima je nastavio i tijekom trenutnog prekida vatre.
Viši emiratski dužnosnik Anvar Gargaš, savjetnik predsjednika države, 17. ožujka je kazao da će iranski napadi na susjedne arapske zemlje ojačati veze između Izraela i arapskih država koje imaju diplomatske odnose s njim.
08:41
Šest osoba poginulo u izraelskom bombardiranju Libanona
"Neprijateljski zrakoplovi su prošle noći pogodili kuću u Kfar Duninu te ubili šest i ranili sedam osoba, koje su prevezene u bolnice u Tiru", napisala je agencija u utorak. Izraelska vojska je u međuvremenu na društvenim mrežama naredila evakuaciju stanovnika manjeg grada Sohmora u dolini Beka na istoku zemlje zbog očekivanog bombardiranja.
Unatoč prekidu vatre koji je na snazi od 17. travnja, Izrael je nastavio granatirati nekoliko regija Libanona, a proiranska milicija Hezbolah i dalje preuzima odgovornost za napade na izraelske ciljeve. Hezbolah je uvukao Libanon u novi rat 2. ožujka napavši Izrael balističkim projektilima kako bi osvetio smrt iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, ubijenog prvog dana izraelsko-američke ofenzive protiv Teherana.
Izrael je odgovorio masovnim zračnim napadima i kopnenom invazijom na jugu zemlje.
Od početka rata u Libanonu je poginulo 2869 osoba u izraleskim napadima, prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, uključujući desetke ubijenih otkako je primirje stupilo na snagu.
Očekuju se daljnji pregovori Libanona i Izraela u četvrtak i petak u Washingtonu.
Šest osoba je ubijeno u izraelskom zračnom napadu na Kfar Dunin na jugu Libanona u ponedjeljak, objavila je libanonska državna novinska agencija (NNA).
"Neprijateljski zrakoplovi su prošle noći pogodili kuću u Kfar Duninu te ubili šest i ranili sedam osoba, koje su prevezene u bolnice u Tiru", napisala je agencija u utorak.
Izraelska vojska je u međuvremenu na društvenim mrežama naredila evakuaciju stanovnika manjeg grada Sohmora u dolini Beka na istoku zemlje zbog očekivanog bombardiranja.
Unatoč prekidu vatre koji je na snazi od 17. travnja, Izrael je nastavio granatirati nekoliko regija Libanona, a proiranska milicija Hezbolah i dalje preuzima odgovornost za napade na izraelske ciljeve.
Hezbolah je uvukao Libanon u novi rat 2. ožujka napavši Izrael balističkim projektilima kako bi osvetio smrt iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, ubijenog prvog dana izraelsko-američke ofenzive protiv Teherana.
Izrael je odgovorio masovnim zračnim napadima i kopnenom invazijom na jugu zemlje.
Od početka rata u Libanonu je poginulo 2869 osoba u izraleskim napadima, prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, uključujući desetke ubijenih otkako je primirje stupilo na snagu.
Očekuju se daljnji pregovori Libanona i Izraela u četvrtak i petak u Washingtonu.
07:32
Svjetska tržišta: Tehnološki sektor podržava rast Wall Streeta
Na Wall Streetu se u ponedjeljak trgovalo oprezno zbog zastoja u mirovnim pregovorima između SAD-a i Irana, no zahvaljujući rastu tehnološkog sektora, S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli su nove rekordne razine.
Dow Jones indeks ojačao je 0,19 posto, na 49.704 boda, dok je S&P 500 porastao 0,19 posto, na 7.412 bodova, a Nasdaq 0,10 posto, na 26.274 boda.
Na svjetskim se burzama jučer trgovalo oprezno zbog zastoja u mirovnim pregovorima između SAD-a i Irana.
Predsjednik SAD-a Donald Trump ocijenio je u nedjelju da je iranski odgovor na američki prijedlog okončanja rata 'potpuno neprihvatljiv'.
Iranski mediji ranije su objavili da je Iran poslao odgovor na američki prijedlog za mirovne pregovore u kojem traži kraj neprijateljstava na svim frontama, uključujući Libanon.
Teheran je zatražio i odštetu za ratna razaranja, naglasio svoj suverenitet nad Hormuškim tjesnacem te pozvao SAD da prekine pomorsku blokadu, zajamči obustavu daljnjih napada, ukine sankcije i povuče zabranu prodaje iranske nafte.
Kako je Hormuški tjesnac, ključan prolaz za izvoz nafte s Bliskog istoka, i dalje blokiran, cijene su nafte jučer porasle više od 2,5 posto, što je pridonijelo strahovanjima od daljnjeg rasta inflacije.
U utorak će biti objavljeno izvješće o potrošačkim cijenama u SAD-u u travnju, a očekuje se njihov rast za 0,6 posto na mjesečnoj i 3,7 posto na godišnjoj razini.
Kako se inflacija kreće znatno iznad ciljanih razina američke središnje banke od 2 posto, ne očekuje se da će Fed ove godine smanjiti kamatne stope, pa je tržište izgubilo jednu od glavnih poluga rasta.
No, podršku tržištu pruža optimizam ulagača u vezi razvoja umjetne inteligencije. Pritom su zbog snažne potražnje ponajviše u fokusu dionice proizvođača čipova.
Cijena dionice Micron Technologya skočila je jučer više od 6, a Nvidije gotovo 2 posto, što je pridonijelo novim rekordima S&P 500 i Nasdaq indeksa.
I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,36 posto, na 10.269 bodova, a frankfurtski DAX 0,05 posto, na 24.350 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,69 posto, na 8.056 bodova.
03:33
Izvori za CNN: Trump nikad ozbiljnije razmatra vojne opcije
Predsjednik Donald Trump sve je frustriraniji načinom na koji Iranci vode pregovore o okončanju rata. Neki njegovi suradnici tvrde da sada znatno ozbiljnije razmatra početak novih velikih borbenih operacija nego što je to činio svih posljednjih tjedana, javlja CNN.
Trumpu, prema istim izvorima, sve više ponestaje strpljenja zbog nastavka zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Smetaju ga i podjele unutar iranskog vodstva koje, po njegovu mišljenju, sprječavaju Teheran da učini ozbiljne ustupke u nuklearnim pregovorima. Najnoviji iranski odgovor, koji je Trump ocijenio “potpuno neprihvatljivim” i “glupim”, naveo je nekoliko američkih dužnosnika da se zapitaju je li Teheran uopće spreman zauzeti ozbiljnu pregovaračku poziciju.
Unutar administracije postoje različiti tabori koji zagovaraju različite pravce djelovanja, tvrde anonimni izvori za CNN. Jedni se zalažu za agresivniji pristup kojim bi se Irance dodatno pritisnulo da sjednu za stol — uključujući ciljane udare koji bi dodatno oslabili položaj Teherana. Drugi, međutim, i dalje smatraju da diplomaciji treba pružiti poštenu priliku.
Mnogi iz Trumpova okruženja žele da pakistanski posrednici budu znatno izravniji u komunikaciji s Irancima. Dio Trumpovih dužnosnika već dulje sumnja u to prenose li Pakistanci dovoljno odlučno Trumpovo nezadovoljstvo stanjem pregovora, onako kako ga i sam Trump javno izražava. Neki dužnosnici administracije također vjeruju da Pakistan Sjedinjenim Državama često prenosi uljepšanu verziju iranskog stajališta, umjesto slike koja odgovara stvarnosti, tvrde dva izvora za CNN.
Trump se u ponedjeljak u Bijeloj kući ponovno sastao sa svojim timom za nacionalnu sigurnost kako bi razgovarali o daljnjim potezima. Izvori upoznati s razgovorima kažu da se velika odluka o nastavku politike prema Iranu vjerojatno neće donijeti prije Trumpova odlaska u Kinu, planiranog za utorak poslijepodne.
03:25
Washington raspisao nagradu od 15 milijuna dolara
Trumpova administracija nudi nagradu do 15 milijuna dolara “za informacije koje bi dovele do razbijanja financijskih mehanizama” moćne iranske Islamske revolucionarne garde. Sjedinjene Države nastoje dodatno pojačati pritisak na Teheran, javlja CNN.
Nagrada se nudi preko programa američkog State Departmenta Rewards for Justice, u trenutku kada Trumpova administracija pokušava stegnuti obruč oko iranskog gospodarstva i prisiliti Teheran na dogovor.
Program Rewards for Justice nudi nagradu za informacije “o izvorima prihoda IRGC-a te Snaga Quds — elitne jedinice Revolucionarne garde — svih njezinih ogranaka ili ključnih financijskih mehanizama”, uključujući paravan-tvrtke, osobe koje pomažu IRGC-u u zaobilaženju sankcija ili financijske institucije koje s njima posluju.
Također se traže informacije o tome “kako IRGC prebacuje novac i materijal terorističkim i milicijskim posrednicima i partnerima”. Traže se i informacije o “financijskim institucijama ili mjenjačnicama koje omogućuju transakcije IRGC-a”, kao i o poduzećima u vlasništvu Revolucionarne garde.
Ranije u ponedjeljak Trumpova je administracija uvela dodatne sankcije za 12 pojedinaca i subjekata zbog njihove navodne uloge u omogućavanju prodaje i transporta iranske nafte u Kinu u korist IRGC-a.
03:20
Što se događalo zadnjih 24 sata?
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je jednomjesečno primirje između SAD-a i Irana na “masivnim aparatima za održavanje života”.
Govoreći novinarima u Ovalnom uredu u ponedjeljak, rekao je da primirje, iako formalno i dalje na snazi, izgleda “nevjerojatno slabo”.
Iran je u nedjelju Sjedinjenim Državama poslao protuprijedlog u kojem je iznio svoje uvjete za okončanje rata i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Trump je prijedlog odbacio, nazvavši ga “potpuno neprihvatljivim” i “komadom smeća”.
Esmail Baghaei, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, odgovorio je da su prijedlozi Teherana “odgovorni” i “velikodušni”.
Prema iranskoj poluslužbenoj novinskoj agenciji Tasnim, Teheran u svojoj ponudi traži trenutačni prekid rata na svim frontama — što se odnosi i na nastavak izraelskih napada na Hezbolah u Libanonu, skupinu koju podupire Iran — zatim obustavu američke pomorske blokade iranskih luka te jamstva da neće biti novih napada na Iran.
U prijedlogu se, prema istim navodima, traži i isplata ratne štete, uz naglašavanje iranskog suvereniteta nad Hormuškim tjesnacem.
Trump je prijedlog žestoko kritizirao, napisavši u nedjelju na Truth Socialu: “Upravo sam pročitao odgovor takozvanih iranskih ‘predstavnika’. Ne sviđa mi se — POTPUNO NEPRIHVATLJIVO.”
Reagirajući na Trumpove izjave, Baghaei je poručio da će Iran djelovati “na svaki način koji bude potreban kako bi zaštitio svoje interese”.
Kasnije u ponedjeljak, pred novinarima u Ovalnom uredu, Trump se ponovno osvrnuo na primirje između dviju zemalja, koje se od travnja uglavnom poštovalo, unatoč povremenim razmjenama vatre.
“Rekao bih da je primirje na masivnim aparatima za održavanje života... kao kad liječnik uđe u sobu i kaže: ‘Gospodine, vaša voljena osoba ima otprilike jedan posto šanse da preživi’”, rekao je novinarima.
Američki predsjednik nazvao je iranske čelnike “vrlo nečasnim ljudima”, istaknuvši i sljedeće: “Gledajte, imao sam s njima posla četiri ili pet puta — oni stalno mijenjaju mišljenje.”
“Taj komad smeća koji su nam poslali — nisam ga čak ni pročitao do kraja”, rekao je Trump misleći na iranski protuprijedlog.
Trump je također optužio Irance da su se povukli iz dogovora prema kojem bi SAD-u bilo dopušteno ukloniti iranske zalihe obogaćenog uranija. Pritom je inzistirao da Iran “nikada neće imati nuklearno oružje”.
Iranska novinska agencija Tasnim citirala je izvor navodno blizak pregovaračkom timu koji tvrdi: “U iranskom prijedlogu ne postoji ništa što bi značilo prihvaćanje iznošenja obogaćenog nuklearnog materijala iz zemlje.”
Ranije ovog tjedna Trump je ponovio da će rat u Iranu biti “brzo gotov”.
No izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da iranske zalihe obogaćenog uranija moraju biti “uklonjene” prije nego se rat bude mogao smatrati završenim.
“Još uvijek postoje postrojenja za obogaćivanje koja treba demontirati”, rekao je Netanyahu u intervjuu za CBS-ovu emisiju 60 Minutes.
Američki portal Axios objavio je da početni američki memorandum, sastavljen na jednoj stranici i u 14 točaka, uključuje odredbe poput suspenzije iranskog programa obogaćivanja uranija, ukidanja sankcija i ponovne uspostave slobodne plovidbe kroz Hormuški tjesnac.
Axios se pozvao na dvojicu američkih dužnosnika i još dva izvora — svi su ostali neimenovani — koje opisuje kao osobe upoznate s temom. Ti su izvori navodno rekli da bi mnogi uvjeti iz memoranduma ovisili o postizanju konačnog mirovnog sporazuma između zaraćenih zemalja.
U međuvremenu, Iran je nastavio blokirati Hormuški tjesnac, što je dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. U uobičajenim okolnostima kroz taj tjesnac prolazi oko 20 posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Sjedinjene Države, sa svoje strane, provode vojnu blokadu iranskih luka kako bi izvršile pritisak na Teheran.
Izraelske i američke snage započele su opsežne zračne napade na Iran 28. veljače. Primirje u ratu s Iranom stupilo je na snagu prošlog mjeseca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....