Godinama je Donald Trump napadao Kinu, žalio se zbog ogromnog američkog trgovinskog deficita s Kinom, optuživao Kinu da je SAD-u odnijela svu industriju, krivio Kineze za pandemiju covida-19. Tijekom prvog predsjedničkog mandata napravio je zaokret u višedesetljetnoj američkoj politici pokretanjem trgovinskog rata s Kinom. Dok se priprema započeti svoj drugi mandat, njegova retorika i imenovanja u kabinetu navode na zaključak da će biti još žešći.
Trump najavljuje jačanje ekonomskog protekcionizma. Najavio je da bi mogao uvesti dodatne carine na kinesku robu, nametnuti dodatna ograničenja kineskim ulaganjima u SAD-u, dodatno ograničiti tehnološku suradnju i smanjiti broj kineskih studenata na američkim sveučilištima.
Promatrači očekuju da će Donald Trump zaoštriti politiku prema Kini, ali Peking se ne boji novog američkog predsjednika. Kineske vlasti ne vjeruju da promjena osobe u Bijeloj kući ima velik utjecaj na ukupnu politiku SAD-a prema Kini, analizira Foreign Policy. Nije važno tko vlada u Bijeloj kući, u američkoj politici postoji konsenzus u stavu prema Kini: i republikanci i demokrati Kinu doživljavaju kao prijetnju SAD-u i američkoj globalnoj dominaciji, pa se očekuje nastavak politike pokušaja obuzdavanja Kine.
Naravno, neće sve ostati isto: Trump je objavio da će na važne položaje u vanjskoj politici i nacionalnoj sigurnosti postaviti ljude krajnje desnog političkog profila. Neki od njih mlađi su od 50 godina, za razliku od njegovih suradnika iz prvog mandata, gdje je bilo puno vojnih dužnosnika s iskustvom posljednjeg razdoblja Hladnog rata, kada su Kina i SAD bili strateški partneri. Mnogi od novih Trumpovih odabranika odrasli su za vrijeme meteorskog uspona Kine na globalnoj sceni. Oni Kinu vide kao primarnu prijetnju SAD-u i favoriziraju ekstremnije politike za suzbijanje kineskog napredovanja.
Puno toga se promijenilo od vremena kad je Trump prvi put ušao u Bijelu kuću 2017. Većina je tada mislila da će se on ponašati poput ostalih političara, donositi odluke racionalno i ekonomski pragmatično. A sada svjetski lideri žele zaštititi svoje zemlje od neizvjesnosti drugog Trumpova mandata.
Kineski lideri puno su naučili iz njegova prvog mandata. Njegova sklonost ekonomskom protekcionizmu dovest će do daljnjih sporova i porasta napetosti, ali Peking vjeruje da može upravljati takvim sukobima. Također, Trumpov izolacionizam potaknut će druge zemlje da se zaštite tako što će jačati svoje veze s Pekingom da bi neutralizirale nepredvidivost Washingtona, prognozira FP. U rat Amerike i Kine ne vjeruju: vjerojatnost vojnih sukoba dvije supersile je mala, a mali su izgledi i da bi rivalstvo dviju zemalja moglo poprimiti destruktivnije dimenzije Hladnog rata. Trump se ne želi upletati u ratove i radije bi se koncentrirao na domaće reforme.
Geopolitički kontekst značajno se promijenio od Trumpova prvog mandata. Peking je u međuvremenu postao vještiji u odnosima s SAD-om. Nadmetanje dviju sila ozbiljno je započelo 2010. godine, kada je predsjednik Barack Obama krenuo u "zaokret prema Aziji". Obama i Joe Biden pokušali su obuzdati Kinu multilateralnim pristupom, dok je Trump krenuo više jednostranim putem. Peking je čak objavio strateške smjernice o tome kako se nositi s mogućim potezima novog američkog predsjednika. Prema dokumentu koji je 17. studenoga objavio kineski generalni konzulat u Los Angelesu, Kina će se pridržavati "predanosti međusobnom poštovanju, mirnom suživotu i suradnji u kojoj svi dobivaju", stoji u dokumentu. "Međusobno poštovanje" sugerira da će Kina uzvratiti na sve provokativne akcije koje poduzme Trump, tumači Foreign Policy, "miroljubiva koegzistencija" znači da će Kina nastojati uključiti Trumpa u dijalog da bi stabilizirala bilateralne odnose; a "win-win suradnja" odnosi se na zajednički rad na onim globalnim pitanjima u kojima Kina i Sjedinjene Države imaju zajedničke interese, kao što je okončanje rata u Ukrajini i obuzdavanje krijumčarenja droga.
Marco Rubio, Trumpov kandidat za državnog tajnika, i Pete Hegseth, kandidat za ministra obrane, smatraju se jastrebovima s jakim protukineskim stavom. Ako Senat odobri njihovo imenovanje, očekuje se daljnje zaoštravanje američke antikineske retorike. Ratobornom retorikom i impulzivnim akcijama Washington bi mogao izazvati krize slične onoj koja je uslijedila 2022. nakon posjete Tajvanu Nancy Pelosi, tadašnje predsjednice Zastupničkog doma. Tada je Kina odgovorila pojačavanjem vojnih aktivnosti u Tajvanskom tjesnacu i oko njega.
Pod Obaminom administracijom postojalo je više od 90 službenih kanala za dijalog između dviju vlada. Do kraja Trumpova prvog mandata više ih nije bilo. Bidenova administracija je potom uspostavila blizu 20 komunikacijskih kanala s Kinom, što će Trump vjerojatno obustaviti. Možda će ih zamijeniti novim kanalima pod svojim izravnim nadzorom, a ne preko visokih birokrata, navodi Foreign Policy.
Trump bi u svom drugom mandatu mogao potaknuti rastuće napetosti između Kine i Sjedinjenih Država, dok on bude pokušavao ekonomskim i vojnim pritiskom ograničiti rast kineskog utjecaja. No istodobno bi mogao koristiti Kini na više načina. Kao prvo, Trumpu nije posebno stalo do pitanja ljudskih prava, pa je stoga malo vjerojatno da će biti voljan intervenirati u unutarnje poslove Kine, navodi FP. Zatim, Trumpov politički izolacionizam mogao bi dovesti do toga da SAD smanji svoja ulaganja u zaštitu tradicionalnih saveznika. Ako Trump smanji vojnu pomoć Ukrajini, kao što je obećao u kampanji, europske zemlje mogle bi jače uskočiti u pomoć, dopuštajući Kini nove prilike za izgradnju gospodarske suradnje s tradicionalnim saveznicima SAD-a. Osim toga, Trump bi volio da može reći da je on zaustavio rat u Ukrajini. Kina bi tu mogla odigrati konstruktivnu ulogu: rat ima samo negativne posljedice za kinesko gospodarstvo i Kina bi mogla svoje bliske odnose s Rusijom iskoristiti u suradnji s Trumpom na pronalaženju učinkovitog mirovnog sporazuma.
Trump će također nastojati izbjeći otvoreni sukob s Kinom, bez obzira na njegovu oštru retoriku. Pitanje neovisnosti Tajvana bilo je i ostat će izvor trvenja između Pekinga i Washingtona, no malo je vjerojatno da će Kina i Sjedinjene Države zaratiti oko toga. U sljedeće četiri godine Peking će biti intenzivno zaokupljen zadatkom oživljavanja sve sporijeg gospodarstva zemlje. Kina se ne sprema na akciju ponovnog ujedinjenja s Tajvanom dok je prvenstveno zabrinuta za rast vlastitog BDP-a. S druge strane, Trump želi ući u povijest kao jedan od najvećih američkih predsjednika, i zato će se usredotočiti na domaće reforme i izgradnju snažnog gospodarstva. Neće se htjeti petljati u pitanje Tajvana i riskirati ulazak u rat dviju velesila - uostalom, jako je ponosan što u svom prvom mandatu nije započeo niti jedan rat.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....