Sjedinjene Države i Iran nikad nisu bili bliže sporazumu o okončanju rata u Perzijskom zaljevu, ako je suditi prema posljednjim izjavama američkog predsjednika. Donald Trump kaže da je dogovor s Teheranom "vrlo moguć" nakon razgovora dvaju pregovaračkih timova, koje je opisao kao "vrlo dobre". Potencijalni dogovor o kojem Trump govori zapravo je memorandum o razumijevanju od 14 točaka, koji je stao na jedan list papira A4.
Axios, koji je imao uvid u prijedlog memoranduma, detaljnije opisuje što on donosi. Kao prvo, riječ je o okviru, a ne potpunom sporazumu, koji bi omogućio da se obje strane obvežu na prekid rata i započnu 30-dnevno razdoblje intenzivnih pregovora o najspornijim točkama, poput pitanja nuklearnog oružja, odmrzavanja iranske imovine i sigurnosti u Hormuškom tjesnacu. Što se tiče memoranduma, vjerojatno je najspornija točka o pristanku Irana na moratorij na obogaćivanje uranija, prema kojoj bi se Teheran trebao obvezati da nikada neće razviti nuklearno oružje ni provoditi aktivnosti povezane s njegovom izradom, a zauzvrat bi SAD ukinuo sankcije i postupno oslobodio milijarde zamrznutih iranskih sredstava.
Optimizam bez pokrića
Iran je navodno predložio petogodišnji moratorij na obogaćivanje uranija, a SAD traži najmanje dvadeset godina. Izvori za Axios procjenjuju da bi dvije strane mogle pristati na kompromis o moratoriju u trajanju od 12 do 15 godina. Međutim, do četvrtka poslijepodne Iran se nije službeno oglasio o novom američkom prijedlogu. Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Ismail Bagaj rekao je lokalnim medijima da "američki plan i prijedlog još preispituju" te da će Teheran prenijeti svoj stav Pakistanu, posredniku u pregovorima, "nakon što finalizira svoje stavove". Teheran će vjerojatno detaljno raspraviti i o odredbi koju SAD želi nametnuti, a prema kojoj bi svako iransko kršenje obogaćivanja produljilo moratorij, pri čemu će Iran tražiti jamstva da se odredba neće jednostrano tumačiti ili politički koristiti protiv Irana.
Zanimljivo je istaknuti da je Iran navodno pristao ukloniti svoj visoko obogaćeni uranij iz zemlje, što je ključni prioritet SAD-a, koji je Teheran dosad odbijao. Izvori upoznati s pregovorima za Axios još otkrivaju da se raspravlja o opciji premještanja uranija u SAD. Pregovarački timovi također raspravljaju o klauzuli kojom bi se Iran obvezao da neće upravljati podzemnim nuklearnim postrojenjima, a Iran bi se također obvezao na pojačani režim inspekcija, uključujući iznenadne inspekcije inspektora UN-a.
Mohamad Bager Galibaf, predsjednik iranskog parlamenta, u međuvremenu je upozorio na to da Washington "pokušava putem pomorske blokade, ekonomskog pritiska i medijske manipulacije uništiti jedinstvo zemlje kako bi nas prisilio na predaju". Iranski predsjednik Masud Pezeškian je danas izjavio da je održao dvoipolsatni sastanak s Modžtabom Hameneijem, nastojeći time pokazati jedinstvo iranskog vodstva.
Istina je da ovo nije prvi put da Trump u jednom danu optimistično najavljuje da su blizu mirovnog dogovora, da bi već drugi dan za 180 stupnjeva promijenio svoju strategiju. CNN-ov reporter Stephen Collinson smatra da se Trump sam "zakopao" u bezizlaznu situaciju, što objašnjava njegove konfuzne i nagle promjene strategije. S jedne strane, slaba potpora američkih birača i rast cijena goriva otežavaju mu nastavak vojne kampanje, dok mu s druge iransko odbijanje popuštanja oko Hormuškog tjesnaca onemogućuje da rat završi brzo i bez velike vojne cijene. Vojni analitičar Sky Newsa Michael Clarke također smatra da je Trump sada očajan u pronalasku izlaska iz rata. "Mislim da smo došli do točke u kojoj SAD sada očajnički traži izlaz koji se može predstaviti kao nekako bolji od sporazuma iz 2015. U stvarnosti će dogovor izgledati poput starog sporazuma, ali s nešto lošijim uvjetima jer Iranci sada imaju tvrdokornije vodstvo nego što su ga tada imali i znaju koliko je lako blokirati Hormuški tjesnac", ističe Clarke.
Nedosljedni potezi
Trumpova administracija nerijetko odluke donosi brzo i bez dogovora sa svojim saveznicima. Ali sada se pokazalo da bi ih taj nedostatak koordinacije sa zemljama Perzijskog zaljeva mogao skupo koštati. Stručnjak za Iran Trita Parsi iz Instituta Quincy za CNN kaže da je kratkotrajni "Projekt Sloboda" bio još jedan u nizu Trumpovih strategija "srebrnih metaka", uvjerenja da jedna odlučna akcija može natjerati Iran da popusti, što se nebrojeno puta dosad pokazalo netočnim. Ali Vaez, analitičar iz Međunarodne krizne skupine, kaže za BBC da u ovoj američkoj administraciji ne postoji pravi politički proces: "Predsjednik donosi odluke na temelju impulsa više nego procesa, zato se stalno događaju nedosljednosti."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....