Donald Trump već neko vrijeme otvoreno govori da želi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland. Problem je, naravno, u tome što Grenland već pripada Danskoj i što većina stanovnika tog arktičkog otoka ne želi postati dio SAD-a.
Ideja da američka vojska jednostavno ‘uletí‘ u Nuuk, glavni grad Grenlanda, i preuzme kontrolu u stilu Venezuele ili neke druge vojne intervencije, zasad zvuči kao politička fantastika.
No, kako upozoravaju europski dužnosnici i sigurnosni stručnjaci, put prema američkom preuzimanju ipak postoji, i Trump je, prema svemu sudeći, već zakoračio njime.
Ono što posebno zabrinjava europske saveznike jest činjenica da taj scenarij sve više podsjeća na ekspanzionistički obrazac kakav godinama koristi Vladimir Putin.
Novinari Politica razgovarali su s devet dužnosnika EU-a, ljudima iz NATO-a, obrambenim analitičarima i diplomatima kako bi rekonstruirali moguće korake kojima bi SAD mogao preuzeti kontrolu nad mineralno bogatim i strateški iznimno važnim arktičkim otokom.
- To bi moglo biti pet helikoptera… Ne bi mu trebalo puno vojnika, rekao je jedan danski političar pod uvjetom anonimnosti. ‘Oni tamo ne bi mogli učiniti ništa‘.
Korak 1: Poticanje grenlandskog pokreta za neovisnost
Gotovo odmah nakon povratka u Bijelu kuću, Trumpova administracija počela je otvoreno govoriti o neovisnosti Grenlanda, koji trenutačno ima status poluautonomnog teritorija unutar Kraljevine Danske. Neovisni Grenland mogao bi samostalno sklapati sporazume sa SAD-om, dok sada za to mora imati odobrenje Kopenhagena.
Da bi se osamostalio, Grenland mora provesti referendum, a zatim dogovor o razdruživanju koji moraju prihvatiti i Nuuk i Danska. Prema anketi iz 2025. godine, 56 posto Grenlanđana glasalo bi za neovisnost, dok je 28 posto protiv.
Danski mediji pritom tvrde da su Amerikanci povezani s Trumpom već provodili prikrivene operacije utjecaja na Grenlandu. Danska sigurnosno-obavještajna služba PET upozorila je da je teritorij ‘meta raznih kampanja utjecaja‘.
Stručnjak za digitalnu politiku Felix Kartte, koji je savjetovao institucije EU-a, povlači paralelu s ruskim metodama političkog utjecaja u Moldaviji, Rumunjskoj i Ukrajini.
- Rusija kombinira offline i online taktike. Na terenu surađuje s ekstremističkim strankama, dijasporom ili oligarsima, a zabilježeni su i slučajevi plaćanja ljudi za sudjelovanje na prosvjedima, kaže Kartte. ‘Istodobno se stvaraju mreže lažnih profila i pseudo-medija kako bi se pojačao dojam masovne podrške. Cilj često nije uvjeriti birače, nego stvoriti osjećaj neizbježnosti‘.
Prema sugovornicima Politica, SAD na Grenlandu već primjenjuje barem dio tih metoda.
Trumpov zamjenik šefa kabineta Stephen Miller izjavio je za CNN da ‘nitko neće vojno ratovati protiv SAD-a zbog budućnosti Grenlanda‘.
Prošlog mjeseca Trump je osnovao i novu funkciju, posebnog izaslanika za Grenland, te na tu poziciju imenovao guvernera Louisiane Jeffa Landryja, jasno poručivši da mu je cilj ‘učiniti Grenland dijelom SAD-a‘.
Američki potpredsjednik JD Vance tijekom posjeta Grenlandu u ožujku rekao je da će ‘narod Grenlanda imati pravo na samoodređenje‘, dodavši kako se SAD nada da će ‘odabrati partnerstvo s Amerikom, jer smo jedina država koja će poštovati njihov suverenitet i sigurnost‘.
Korak 2: Ponuda koja se teško odbija
Ako bi Grenland doista krenuo prema neovisnosti i napustio Dansku, sljedeći korak bio bi njegovo vezivanje uz SAD.
Jedna od ideja koja se povremeno pojavljuje u Trumpovu krugu jest da Grenland postane nova američka savezna država. Danska premijerka Mette Frederiksen bila je prisiljena reagirati nakon što je Katie Miller, supruga Stephena Millera, objavila kartu Grenlanda prekrivenu američkom zastavom i riječju ‘USKORO‘, poručivši da ‘SAD nema pravo anektirati Grenland‘.
Izravna zamjena Danske SAD-om nije popularna među Grenlanđanima - 85 posto ih se protivi ulasku u sastav SAD-a, a čak ni proamerički dio pokreta za neovisnost nije oduševljen tom idejom.
Bijela kuća: ‘Trump i njegovi suradnici razmišljaju o korištenju vojske na Grenlandu!‘
No postoje i druge opcije.
Još od prošlog proljeća kruže informacije da Trumpova administracija želi Grenlandu ponuditi sporazum o slobodnoj asocijaciji (Compact of Free Association), kakav SAD već ima s Mikronezijom, Maršalovim Otocima i Palauom. Tim sporazumima SAD osigurava zaštitu, ključne usluge i slobodnu trgovinu, a zauzvrat američka vojska može slobodno djelovati na teritoriju partnera.
Grenlandski oporbeni zastupnik Kuno Fencker, zagovornik neovisnosti, koji je bio na Trumpovoj inauguraciji, kaže da Amerikancima pokušava objasniti da Grenland ‘ne želi postati novi Portoriko‘. No, dodaje, ‘sporazum o slobodnoj asocijaciji, bilateralni ugovori ili neki drugi modeli - sve to treba staviti na stol, a Grenlanđani će odlučiti na referendumu‘.
U odnosu na trenutačne odnose s Danskom, kaže Fencker, stvari mogu ići samo nabolje. Posebno ističe Trumpovu izjavu da SAD treba Grenland.
- Danska nikad nije rekla da nas treba. Naprotiv, često govori da smo trošak, kaže Fencker.
No danski vojni stručnjak Thomas Crosbie upozorava da bi Grenland u pregovorima s Trumpom izvukao deblji kraj.
- Trump ima dugogodišnji obrazac, nameće svoju volju, krši dogovore i iskorištava sugovornike. Ne vidim nikakvu stvarnu korist za Grenlanđane, osim kratkotrajnog osjećaja važnosti, smatra Crosbie.
Korak 3: Pridobivanje Europe preko Ukrajine
Europske države, osobito danski saveznici u EU-u, snažno bi se usprotivile pokušaju da se Grenland izvuče iz danskog okvira. No Trump ima adut: Ukrajinu.
Kako mirovni pregovori dobivaju na zamahu, Kijev traži čvrsta i dugoročna sigurnosna jamstva SAD-a. Washington oklijeva, a Ukrajina ionako ne vjeruje jamstvima, s obzirom na iskustva iz prošlosti.
Jedan europski diplomat Politicu je iznio scenarij u kojem bi Europa dobila snažnija američka jamstva za Ukrajinu, a zauzvrat pristala na veći američki utjecaj na Grenlandu. Gorka pilula, ali možda prihvatljivija od alternative - razljutiti Trumpa, koji bi mogao odgovoriti sankcijama ili podrškom Putinu.
Korak 4: Vojna intervencija
A što ako Grenland ili Danska kažu ‘ne‘?
Prema vojnim analitičarima, američko vojno preuzimanje ne bi bilo osobito teško. Crosbie upozorava na scenarij ‘svršenog čina‘, sličan ruskom pristupu u Ukrajini: brzo raspoređivanje snaga i jednostrano proglašenje teritorija američkim.
SAD već ima oko 500 vojnih djelatnika u bazi Pituffik, desetak diplomata u Nuuku te sezonsku prisutnost Nacionalne garde. Grenland, s druge strane, praktički nema vlastitu obranu, a danska vojna prisutnost je simbolična.
- Ako SAD aktivira postojeće snage ili dovede specijalce, Nuuk bi mogao pasti za pola sata, kaže sigurnosni analitičar Lin Mortensgaard.
Takav potez bio bi protuzakonit i prema američkom i prema međunarodnom pravu, upozoravaju stručnjaci, a značio bi i kraj NATO-a kakvog poznajemo.
- SAD bi si pucao u nogu i izgubio povjerenje ključnih saveznika, kaže bivši zapovjednik američkih snaga u Europi Ben Hodges.
Ipak, unatoč svemu, u NATO-u zasad ne paničare. ‘Još smo daleko od tog scenarija‘, kaže jedan visoki saveznički diplomat. ‘Bit će teških pregovora, ali ne i neprijateljskog preuzimanja, barem zasad‘.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....