Ilustracija: Donald Trump, američki dolar

ESKALACIJA U WASHINGTONU

Analitičar otkrio da Trump sprema još radikalniji potez od novih carina: ‘Udarac će biti težak‘

Piše:

Objavljeno: 25. srpnja 2026. 07:58

‘Pravi rizik tek slijedi‘

Neposredno prije izbora 2024. godine, Donald Trump je rekao da je carina najljepša riječ u rječniku. U četvrtak ih je opet nametnuo jer su u petak istekle privremene globalne carine od 10 posto. Nove su u iznosu od 10 i 12,5 posto.

“Mjere Sjedinjenih Država glede istraga u skladu s odjeljkom 301. Zakona o trgovini iz 1974. godine u vezi s aktima, politikama i praksama 60 ekonomija zbog neuspjeha svake od njih da uvede i učinkovito provede zabranu uvoza robe proizvedene prisilnim radom.” Tako je naslovljen Memorandum koji je objavila Bijela kuća, na osnovi kojeg se uvode carine. Roba iz zemalja koje su donijele odgovarajuće zakone protiv prisilnog rada oporezivat će se po nižoj stopi od 10 posto prilikom ulaska na američko tržište, a uvoz iz onih s neadekvatnim zabranama bit će podložan višoj stopi, 12,5 posto.

Iznenađujuća reakcija iz Bruxellesa

Australski ministar trgovine Don Farrell izjavio je da je uvođenje novih carina "potpuno neopravdano". Canberri su nameti 12,5 posto, kao i Brazilu, koji je američki potez nazvao "potpuno proizvoljnim". "Ured američkog trgovinskog predstavnika odlučio je manipulirati pitanjem od velike važnosti za ljudska prava i pokret za prava radnika", poručili su iz Brazila.

Trump opet rasplamsao trgovinski rat. SAD uveo nove carine, među pogođenima i EU

EU je reakcijom gotovo iznenadio; osoba zadužena za kontakte s javnosti rekla je, prenosi Reuters, da naš blok “pozitivnom smatra činjenicu da je taj ishod (10 posto carina) u skladu s američkim carinskim obvezama dogovorenima u okviru Zajedničke izjave EU-a i SAD-a", dodajući da daje "pozitivan zamah" nastavku rada na istraživanju daljnjih izuzeća od carina i produbljivanju suradnje. Tako su reagirala i svjetska tržišta: dok je Azija snažno pala (ne samo zbog novih carina), Europa je zabilježila blagi rast. No, treba naglasiti i da je Trump u petak u poslijepodnevnim satima Europskoj uniji zaprijetio mogućim uvođenjem "znatnih" carina.

Analitičari gotovo jednoglasno ocjenjuju da su nove carine pravna zamjena za one koje istječu kako bi Trump sačuvao protekcionističke trgovinske politike koje je pokrenuo uvođenjem carina na “Dan oslobođenja” 2. travnja prošle godine. Nakon tjedan dana ih je morao suspendirati na 90 dana zbog strukturnog udara na američka financijska tržišta; simultano su počele padati vrijednosti suverenih obveznica i dionica. Na snagu su, revidirane, stupile 7. kolovoza, s rasponom od 10 do 50 posto. Trump ih je nazivao recipročnima.

Vrhovni sud je poništio recipročne carine u veljači ove godine. Trump je reagirao uvođenjem privremene carine od 10 posto, temeljem članka 122. Zakona o trgovini iz 1974., propisa namijenjenog rješavanju kriza platne bilance, na razdoblje od 150 dana, koja istječe u petak u 00:01 sati po istočnom vremenu u SAD-u. Trump je tvrdio da će carinama smanjiti veliki američki trgovinski deficit, što je većina ekonomista proglasila pogrešnim politikama. U travnju prošle godine američki trgovinski deficit iznosio je, kad je riječ o dobrima, 87,4 milijarde dolara. Kad se dodaju i usluge, deficit je bio niži, 61,6 milijarde dolara. Američki Ured za popis stanovništva i Ured za ekonomsku analizu objavili su 7. srpnja da je deficit dobara i usluga u svibnju ove godine iznosio 77,6 milijardi dolara, što je povećanje od 23,0 milijarde dolara u odnosu na 54,6 milijardi dolara u travnju.

Izuzeti su nafta, plin, gnojivo...

Visoki dužnosnik Trumpove administracije, prenosi Reuters, odbacio je tvrdnje da su carine uvedene zbog prisilnog rada zamjena za carine kojima istječe rok. Dodao je i da će niz roba biti izuzet, uključujući naftu i plin, gnojiva. Riječ je o robi koja je na udaru već više mjeseci jer velikim dijelom ovisi o prolazu brodova kroz Hormuški tjesnac, koji je veći dio ove godine zatvoren zbog američkih napada na Iran. U Washingtonu su svjesni da bi carine na te proizvode izazvale dodatni globalni ekonomski kaos. Izuzeti su i određeni prehrambeni proizvodi i roba koja je već predmet carina zbog nacionalne sigurnosti, poput automobila, čelika, aluminija i bakra. Roba koja je u skladu sa Sporazumom o trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade također će biti izuzeta zbog visoko integriranog sjevernoameričkog lanca opskrbe i visoke razine američkog udjela u toj robi, prenosi Reuters.

"Ove carine više su buka nego šok", objavio je u priopćenju Olu Sonola, voditelj odjela za američko gospodarstvo u agenciji Fitch Ratings, a prenosi Bloomberg: "Pravi rizik tek slijedi. Carine na višak kapaciteta vjerojatno tek dolaze i dodatno će se pridodati novim mjerama. Ako budu dovoljno široke da stope carina vrate prema razinama iz 2025. godine, neizvjesnost će naglo porasti, a udarac na ekonomski rast i inflaciju bit će puno teže zanemariti, osobito ako cijene energenata ostanu više dulje vrijeme.”

Problemi za Teslu, strah u SAD-u od jačanja inflacije

Tesla je u četvrtak snažno zatresao Wall Street jer su dionice tvrtke pale 15 posto, najveći pad od ožujka prošle godine. Ukupan pad vrijednosti ove godine se tako popeo na 29 posto. Tesla je zbog golemih investicija u AI i opremu zabilježio negativan novčani tok od 1,09 milijardi dolara. Zbog toga su važni analitičari, poput JPMorgana, Cantor Fitzgeralda i Mizuho Securitiesa, smanjili svoje ciljane cijene za Teslu, prenosi Bloomberg.

Dobra vijest je da se cijena referentnog tipa nafte, Brent, spustila ispod 100 dolara; iza podneva po hrvatskom vremenu bila je 98,64 dolara. Riječ je i dalje o izuzetno visokoj cijeni koja je izravna posljedica nepotrebnog rata koji je Trump pokrenuo protiv Irana. Ovaj je počeo blokadu Hormuškog tjesnaca kojim prolazi petina globalne trgovine naftom, ali i više od 50 posto potreba Azije. Primirje definirano Memorandumom o razumijevanju, potpisanim 17. lipnja, prekinuo je Trump 7. srpnja. U ponedjeljak su jemenski Hutisti, koji djeluju sinkrono s Iranom, objavili pomorsku blokadu Saudijske Arabije; u noći sa srijede na četvrtak napali su dva tankera te države i cijena nafte probila je 100 dolara – tijekom posljednjeg primirja spustila se na 70 dolara. Prije napada, u siječnju ove godine, Brentom se trgovalo po cijeni nešto višoj od 60 dolara. Posljedice su vidljive u SAD-u, gdje je cijena galona benzina opet prešla psihološku granicu od 4 dolara: prosječna cijena u petak bila je 4,09 dolara. Dizel je iznad 5 dolara.

I tu ne prestaju nevolje američke vlade. Rast cijena goriva i nove carine, koje su u petak stupile na snagu, izazivaju strah od jačanja inflacije. U veljači je iznosila 2,8 posto, u ožujku je rasla na 3,3, u travnju na 3,8, a u svibnju je dosegla vrhunac, 4,5 posto, prije pada u lipnju na 3,5 posto. Srpanj bi mogao opet pokrenuti rast. Tržišta ocjenjuju da u takvim okolnostima Fed neće sniziti referentne kamate i ta je mješavina vijesti izazvala pad vrijednosti i rast prinosa američkih suverenih obveznica (Treasuries). Ulagači traže veće prinose kako bi kompenzirali rizik inflacijskog smanjenja povrata.

Prinosi na 30-godišnju vrijednosnicu popeli su se na 5,166 posto, najviše u 19 godina. Nije bolje ni s referentnom, 10-godišnjom obveznicom, čiji su prinosi narasli na 4,690 posto, što je gotovo na razini rekorda u proteklih 18 mjeseci (tijekom trgovanja u petak obveznica je probila 4,7135 posto). Raspon prinosa u odnosu na njemačku obveznicu (bund) istog roka zaduženja u petak je iznosio 1,51 postotni bod. Raspon grčke obveznice je 0,73.

Sve se odvija u situaciji kad je bund u četvrtak dosegnuo najvišu razinu prinosa od 2011. godine, 3,21 posto, također zbog cijena goriva. U petak je blago oslabio na 3,19 posto. The Wall Street Journal donosi da je američka dvogodišnja obveznica u četvrtak ostvarila najvišu razinu od veljače prošle godine, 4,358 posto (u petak 4,343). Svaki, pa i najmanji, rast prinosa na obveznice snažno povećava troškove SAD-a na kamate, koji su sada treća stavka u federalnoj potrošnji, iza izdataka za socijalno (1,58 bilijuna dolara prošle godine) i Medicare, program zdravstvenog osiguranja starijih od 65 godina (1,18 bilijuna). Na kamate je otišlo 970 milijardi, a obrambeni proračun bio je 917 milijardi.

Tako danas izgleda Trumpovo zlatno ekonomsko doba Amerike.