Trojica astronauta poletjela prema ISS-u na obljetnicu slijetanja na Mjesec

Trojica astronauta u subotu su s kozmodroma u Bajkonuru poletjela prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), na 50. obljetnicu slijetanja na Mjesec.

Lansiranje astronauta u svemir, koje je NASA uživo emitirala, događa se 50 godina nakon što je američka svemirska agencija poslala prve ljude na Mjesec.

Talijan Luca Parmitano, američki astronaut Andrew Morgan i ruski kozmonaut Aleksandr Skvortsov na vrijeme su poletjeli iz Bajkonura, a na ISS bi trebali stići nakon šestosatnog putovanja.

Parmitano će u drugoj polovici šestomjesečne misije postati prvi talijanski zapovjednik ISS-a. Četrdesetdvogodišnji astronaut na ISS-u je već bio 2013. godine. Tijekom tadašnjeg boravka u svemiru, u jednoj se prigodi gotovo utopio u svemirskom odijelu jer mu se u kacigi za vrijeme svemirske šetnje nakupila voda.

50. obljetnica prvih koraka čovječanstva na drugom svijetu

Prije pedeset godina američki astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali su prvi ljudi u povijesti koji su kročili na Mjesec, događaj koji je na televiziji gledalo pola milijarde ljudi.

Njihov lunarni modul "Orao" sletio je na Mjesec 20. srpnja 1969. u 18,18 sati po srednjeeuropskom vremenu.

Tek nešto više od šest sati kasnije, Armstrong je zakoračio lijevim stopalom na površinu Mjeseca i obznanio: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki iskorak za čovječanstvo".

NASA se već nekoliko tjedana priprema za obilježavanje 50. godišnjice organiziranjem izložbi i događaja širom svijeta, osobito u Svemirskom centru Kennedy u blizini rta Canaveral, na Floridi i u Svemirskom centru Johnson u Houstonu.

U subotu će potpredsjednik Mike Pence održati govor u Svemirskom centru Kennedy odakle su Armstrong, Aldrin i treći član posade Michael Collins poletjeli. Sva trojica rođena su 1930.

REUTERS

Andrew Morgan, Alexander Skvortsov i Luca Parmitano

Pence je šokirao industriju u posljednjem velikom govoru u ožujku kada je smanjio rok za povratak ljudi na Mjesec za četiri godine, s 2028. na 2024. godinu.

U tom napetom ozračju slavi se godišnjica epohalne misije Apollo 11 nakon što je predsjednik Donald Trump javno propitivao planove NASA-e o povratku na Mjesec kako bi se testirala tehnologija za Mars.

"Svijet u mom prozoru"

Collins (88), najaktivniji među živim veteranima Apolla 11, često iznosi poetske uspomene na misiju.

Rekao je u četvrtak u Washingtonu da Mjesec izbliza ostavlja bez daha, ali je pogled na Zemlju taj koji mu se urezao i oblikovao njegovu perspektivu.

"Kada smo pogledali na Mjesec, vidjeli smo fenomenalnu sferu", rekao je.

"Sunce je bilo iza njega i rubovi su mu bili zlatno osvijetljeni pa su mjesečevi krateri bili najčudnijeg izgleda, u kontrastu bjeljeg od bijelog i tamnijeg od tamnog."

Iako je pogled bio veličanstven, "nije se mogao usporediti s drugim pogledom", nastavio je Collins.

"Ondje se mogao vidjeti mali grašak, minijatura na dlanu: plava, bijela, vrlo sjajna, vidjelo se plavetnilo oceana, bijeli oblaci, hrđave siluete koje nazivamo kontinentima, tako predivna i prekrasna čestica, ugnijezdila se u ovaj crni baršun ostatka svemira", dodao je Collins.

Dok su se Neil Armstrong i Buzz Aldrin nalazili na površini, bivši vojni pilot Collins ostao je u lunarnoj orbiti gdje je bio u kontaktu s kontrolom na zemlji i slao im promjene položaja.

Rekao sam kontroli misije: "Hej Houston, imam svijet u prozoru".

"Pobjeda u Hladnom ratu"

Slanjem muškaraca na Mjesec, SAD je postigao konačnu pobjedu u svemirskoj utrci nakon prvih postignuća Sovjetskog Saveza koji je prvi lansirao satelit i poslao čovjeka u svemir.

Ovaj pothvat, koji je predsjednik John F. Kennedy objavio 1961. godine, a dijelom potaknut krizom u Zaljevu svinja, uključivao je ogromnu potrošnju koja se mogla usporediti samo s izgradnjom Panamskog kanala i Projekta Manhattan.

Bio je to nevjerojatan uspjeh ne samo iz tehničke perspektive, već i diplomatski jer su se dvije supersile nadmetale za globalni ugled u Hladnom ratu.

Trump je pokrenuo utrku za ponovno osvajanje Mjeseca, ovaj put s prvom ženom te na putovanje do Crvenog planeta, Marsa.

Rokovi za to, 2024., odnosno 2033. čine se nerealnima i uzrokuju napetosti unutar svemirske agencije.