Ministar obrane RH Ivan Anušić je nakon sastanka Vijeća NATO-a u Bruxellesu na razini ministara upozorio na hibridno djelovanje ruskih saveznika na jugoistoku Europe, misleći na Srbiju koji nije imenom spomenuo. Najavio je da će Hrvatska tražiti da se o toj temi posebno raspravlja na summitu u Washingtonu u ljeto.
- Na samitu u Washingtonu želimo osvijestiti sve članice NATO-a o temi hibridnog rata, deklariranih i nedeklariranih saveznika Rusije koji funkcioniraju i postoje na jugoistoku Europe. Zna se o kome govorimo i o kojim njihovim potezima govorimo. Mislim da je to izuzetno ozbiljna tema, koja u ovom trenutku nije dovoljno osviještena ni u javnosti ni kod saveznika u NATO-u – rekao je hrvatski ministar obrane.
Anušić je dodao da se sa takvim djelovanjima mora obračunavati, drugačije komunicirati i povlačiti poteze koji će onemogućiti te, kako ih je nazvao, ‘deklarirane i nedeklarirane saveznike Rusije‘, da to rade. Poručio je da takvi ne mogu sjediti na dvije stolice.
Na stalne napore Rusije za dizanje tenzija na zapadnom Balkanu upozorio je u srijedu u Bruxellesu i zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoana, govoreći u pododboru Europskog parlamenta za obranu I sigurnost. Spomenuo je pokušaje dizanja tenzija na Kosovu I BiH, ali i pokušaje Rusije da hibridnim ratom I dezinformacijama stvori podjele i u Sjevernoj Makedoniji te Crnoj Gori, koje su članice NATO-a.
Inače, srpski predsjednik Aleksandar Vučić se u srijedu pohvalio novom pošiljkom naoružanja koje je Srbija kupila od Rusije.
Na sastanku ministara obrane NATO-a u četvrtak u Bruxellesu su ključne teme bila ruska agresija na Ukrajinu, jačanje vojnih kapaciteta zemalja članica te pripreme za summit u Washingtonu u srpnju, na kojem će biti obilježena 75. godišnjica postojanja NATO-a.
Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg je iznio nove podatke, prema kojima je došlo do značajnog povećanja ulaganja u obranu od strane zemalja članica.
Prema tim podacima, otkad je 2014. godine na razini NATO-a dogovorena obveza izdvajati najmanje 2 posto BDP-a za obranu, investicije su za tu svrhu porasle za dodatnih 600 milijardi eura.
- Prošle godine smo imali porast od 11 posto ulaganja u obranu od strane europskih zemalja i Kanade. Ove godine će čak 18 članica NATO-a dostići razinu od najmanje 2 posto BDP-a izdvajanja za obranu. Samo zemlje članice EU će za obranu ove godine izdvojiti 380 milijardi eura, što je 2 posto BDP-a Europske unije. Ali, slika nije ista u svim državama članicama, pa neke zemlje moraju učiniti dodatne napore u tom smjeru, rekao je Stoltenberg.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....