Maldivske vlasti pokrenule su istragu o smrti petero talijanskih ronilaca koji su prošlog tjedna stradali u dubokomorskom špiljskom sustavu Devana Kandu, izvijestio je Reuters. Službena je istraga usmjerena na nekoliko mogućih uzroka, a ponajprije se utvrđuje jesu li ronioci zaronili znatno dublje nego što je bilo predviđeno planom. Dok se čekaju službeni rezultati, u ronilačkim i medicinskim krugovima pojavile su se dvije različite stručne interpretacije ove tragedije.
Prvo objašnjenje nesreće, koje prenosi Reuters, upućuje na tehničke i fiziološke opasnosti ronjenja na velikim dubinama bez adekvatne opreme. Maldivski ronilački veteran Shafraz Naeem, ujedno i savjetnik tamošnjih obrambenih i policijskih snaga, istaknuo je da se ulaz u špilju nalazi na dubini od 55 metara. Na toj dubini svjetlo dopire samo do prve komore, nakon čega nastupa potpuni mrak. Naeem navodi da je na tim dubinama iznimno opasno roniti s običnim komprimiranim zrakom (mješavinom s 21 % kisika), koji je namijenjen rekreacijskim zaronima do 30 metara. Prema njegovim riječima, na 55 metara dubine s običnim zrakom teoretski započinje trovanje kisikom. Zbog visokog tlaka svaki udah unosi preveliku količinu kisika u krvotok, što prekomjerno stimulira središnji živčani sustav, uzrokuje oštećenja tkiva i dovodi do gubitka svijesti. Za takve je dubine nužno proći naprednu obuku i koristiti specijalizirane mješavine s helijem (trimix).
Drugu interpretaciju događaja donosi talijanska agencija Adnkronos, pozivajući se na teoriju Alfonsa Bologninija, predsjednika Talijanskoga društva za podvodnu i hiperbaričnu medicinu. Bolognini odbacuje mogućnost da su ronioci stradali zbog neiskustva ili trovanja kisikom te naglašava da je riječ o vrhunskim stručnjacima. Primjerice, stradala profesorica Monica Montefalcone imala je iza sebe više od 5000 zaronâ i sve potrebne certifikate, a u zaron je vodila i kćer, što upućuje na maksimalan oprez.
Prema Bologninijevoj teoriji, ronioci su bili na kraju zarona na koraljnom grebenu, a špilje im nisu bile cilj, već su samo htjeli vizualno pregledati ulaz s vanjske strane. Međutim, špiljski sustav na toj dubini ima specifičnu konfiguraciju s odvojenim ulazom i izlazom. Zbog suženja prostora kroz koji prolazi morska struja, na oko 50 metara dubine stvara se takozvani „Venturijev efekt“, koji uzrokuje naglo ubrzanje vode i snažno usisavanje. Bolognini smatra da je struja iznenada uvukla ronioce u unutrašnjost. U potpunom mraku mlataranje perajama podiglo je sediment s dna i vidljivost svelo na nulu. To je dovelo do dezorijentacije, panike i bjesomučne potrage za izlazom, pri čemu su ronioci ostali bez zraka. Bolognini dopušta i mogućnost da je struja usisala samo jednog člana grupe, a da su ostali stradali pokušavajući ga spasiti. Ovu teoriju podupire i podatak da stručnjaci organizacije DAN Europe u početku u špilju nisu mogli uvesti ni podvodnog robota na daljinsko upravljanje (ROV) upravo zbog siline morskih struja na samom ulazu.
Ronioci imali potrebnu dozvolu
Ova tragična priča započela je kao ambiciozna znanstvena ekspedicija u Indijskom oceanu, objavio je Reuters. Peteročlana talijanska skupina stigla je u tu otočnu državu s primarnim ciljem pratiti stanje morskog okoliša i proučavati utjecaj klimatskih promjena na tropsku bioraznolikost. Na čelu tima nalazila se 51-godišnja Monica Montefalcone, profesorica i ugledna morska ekologinja sa Sveučilišta u Genovi. Prema službenom priopćenju tog sveučilišta, profesorica Montefalcone i njezina kolegica Muriel Oddenino na otočju su boravile u sklopu službene znanstvene misije. Međutim, samo kobno ronjenje na lokalitetu Devana Kandu nije bilo dio službenog plana, već je poduzeto u privatnom aranžmanu. U toj su se privatnoj misiji profesorici i njezinoj kolegici pridružili profesoričina kći Giorgia Sommacal, biolog Federico Gualtieri te iskusni ronilački instruktor Gianluca Benedetti, koji je na Maldivima živio i radio posljednjih sedam godina.
Ured maldivskog predsjednika potvrdio je da je skupina imala potrebnu vladinu dozvolu za istraživanje mekih koralja na toj lokaciji. Glavni glasnogovornik ureda, Mohamed Hussain Shareef, naglasio je da vlasti nisu bile obaviještene da će skupina izvoditi tehnički zahtjevno i rizično ronjenje u špiljama. Voditelj broda MV Duke of York, s kojeg su ronioci krenuli, izjavio je da je plovilo imalo dozvolu za rekreacijska ronjenja do 30 metara te da su ronioci po dolasku bili upoznati s tim zakonskim ograničenjem. Zbog kršenja propisa i neposjedovanja dozvole za ronilačke ekspedicije, maldivske su vlasti privremeno obustavile rad tog broda.
Skupina je u špiljski sustav ušla 14. svibnja. Nakon što se ronioci nisu vratili, pokrenuta je spasilačka operacija, a sam je događaj ubrzo proglašen najsmrtonosnijom ronilačkom nesrećom u povijesti te otočne države. Prvo tijelo, ono instruktora Gianluce Benedettija, locirano je i izvučeno 15. svibnja s dubine od 60 metara. Tijekom potrage u subotu, 16. svibnja, od posljedica dekompresijske bolesti preminuo je i jedan ronilac Maldivskih nacionalnih obrambenih snaga.
U večernjim satima 18. svibnja glasnogovornik Shareef potvrdio je da je specijalizirani tim ronilaca iz Finske locirao preostala četiri tijela unutar treće, posljednje komore špilje, gdje su pronađena jedno uz drugo. U prijepodnevnim satima 19. svibnja finski su ronioci izvukli dva tijela (muškarca i žene) iz unutrašnjosti špilje do dubine od 30 metara, nakon čega su im maldivski ronioci i policija pomogli da ih iznesu na površinu, objavio je Reuters. U jutarnjim satima 20. svibnja medijski ured maldivskog predsjednika potvrdio je da su iz špilje izvučena i posljednja dva tijela talijanskih ronilaca, čime je operacija pronalaženja završena. Sva su tijela prevezena u mrtvačnicu u glavnom gradu Maleu, gdje se provodi daljnja službena istraga o točnim uzrocima smrti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....