TPLF ponovno preuzima kontrolu u Tigraju nakon izbora Debretsiona Gebremichaela. Rastuće napetosti s etiopskom saveznom vladom potiču strahove od obnavljanja sukoba na Rogu Afrike, piše Deutsche Welle.
Godine 2020. etiopska vlada pod premijerom Abiyem Ahmedom odgodila je planirane izbore u zemlji zbog pandemije COVID-19. U to je vrijeme Narodnooslobodilački front Tigraja (TPLF), najveća i najdominantnija stranka u sjevernoj regiji Tigraj, optužio Abija za neustavno produljenje mandata svoje vlade.
TPLF je zatim organizirao lokalne izbore, na kojima je pobijedio i osporio zakonitost vlasti savezne vlade nad regijom Tigraj, što je dovelo do sukoba koji je eskalirao u oružani sukob između TPLF-a i Etiopskih nacionalnih obrambenih snaga (ENDF). Procjenjuje se da je u borbama između 2020. i 2022. godine poginulo 600 000 ljudi. Obje su se strane međusobno optuživale za započinjanje sukoba.
U studenome 2022. rezultati lokalnih izbora iz 2020. poništeni su nakon sklapanja mirovnog sporazuma u Pretoriji između etiopske vlade i TPLF-a. Od tada je u Tigraju uspostavljena privremena regionalna uprava, čime su ratni čelnici TPLF-a marginalizirani.
Uskoro bi mogao izbiti možda i najbrutalniji rat
Nakon tri godine došlo je do nesuglasica između privremene regionalne uprave i TPLF-a. U travnju je TPLF obnovio Državno vijeće Tigraja, koje je bilo raspušteno mirovnim sporazumom. A 5. svibnja vođa TPLF-a Debretsion Gebremichael izabran je za novog predsjednika Tigraja.
- Privremena uprava više ne postoji, rekao je zamjenik stranke Amanuel Assefa novinskoj agenciji AFP. Debretsion je ušao u predsjednički ured i izjavio da je počeo raditi, rekao je za DW Mulugeta Atsbeha, novinar i bivši dopisnik službe Glasa Amerike (VOA) za Tigraj.
TPLF ponovno uspostavlja kontrolu nad Tigrajom
Čini se da ovaj potez predstavlja izazov za Tadessea Weredea, predsjednika prijelazne uprave Tigraja kojeg je imenovala etiopska vlada. Werede je u objavi na društvenim mrežama, koju je citirao The Reporter Ethiopia, rekao da je skupina koja pokušava silom preuzeti vlast odgovorna za ‘uništenje i opasnost‘ s kojima se suočava narod Tigraja.
Atsbeha je rekao da Werede smatra pristup TPLF-a ‘pogrešnim i neproduktivnim‘, naglašavajući da je dijalog jedino rješenje. Dodao je da Werede nema namjeru dobrovoljno se povući i upozorio je da bi svaki pokušaj njegova uklanjanja silom bio nelegitiman.
Još nema reakcije savezne vlade
- Tigraj se trenutno nalazi u vrlo opasnom trenutku, kaže Amanuel Gedebo, istraživač u Clingendael institutu, međunarodnom think tanku sa sjedištem u Haagu. Gedebo je dodao da trenutno postoji velika neizvjesnost. ‘Ne znamo kakav će biti odgovor savezne vlade. Zasad nisu izdali izjavu niti izravno odgovorili‘, rekao je za DW.
Međutim, neki analitičari kažu da su primjetni znakovi povećane vojne aktivnosti. Novinar Atsbeha rekao je za DW da su 5. i 6. svibnja etiopski vojni zrakoplovi viđeni na nebu iznad glavnog grada Tigraja, Mekelea.
- Sada Adis Abeba šalje borbene avione MiG iznad Mekelea kao demonstraciju sile, rekao je Magnus Treiber, antropolog i stručnjak za Afrički rog na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu. ‘A ENDF […] se pozicionira u susjednim državama Amhara i Afar‘. ‘Očigledno se proširuju i obrambeni sustavi duž pristupnih cesta glavnom gradu Adis Abebi sa sjevera‘, dodao je.
Etiopija se suočava s višestrukim oružanim izazovima, uključujući TPLF u Tigraju, milicije Fano u Amhari i Oromsku oslobodilačku vojsku u Oromiji, uz rastuće regionalne napetosti koje uključuju Eritreju i Sudan.
- TPLF ostaje najveći izazov za (etiopskog premijera) Abija Ahmeda, koji vjerojatno postaje sve izoliraniji na međunarodnoj razini zbog navodne suradnje s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i Sudanskim snagama za brzu potporu (RSF), rekao je Treiber.
Iako je regionalno još uvijek vrlo moćan, TPLF je 2025. godine u Etiopiji zabranjen kao politička stranka.
- Abiy Ahmed u načelu nije uspio svrgnuti staru gardu TPLF-a i uspostaviti oporbu lojalnu sebi u Tigraju, ni politički ni vojno, rekao je Treiber.
Postoji li moguće rješenje?
- S etiopske strane znamo što žele, rekao je istraživač Clingendaela Gedebo za DW.
- Žele pristup kroz luku Asseb, što Eritreja smatra prijetnjom svojem suverenitetu. Dakle, Eritreja pokušava izgraditi saveze s akterima poput Egipta i (sudanske) vlade, objasnio je Gedebo. ‘A također i unutar same Etiopije, s akterima poput TPLF-a i Fano (milicije)‘.
Treiber, stručnjak za Afrički rog, sugerirao je da Eritreja održava stabilnost svojom unutarnjom diktaturom i poticanjem sukoba u susjednim zemljama, profitirajući od nestabilnosti na mjestima poput Etiopije i Sudana.
- Logika se čini takvom da Eritreja prvo pokušava odvratiti etiopsku vladu, a zatim se priprema za bilo kakav potencijalni obračun u budućnosti ako do toga dođe, rekao je Gedebo. ‘Kako se ne bi sami suočili s mnogo jačom etiopskom vojskom‘, dodao je.
Utjecaj rata u Iranu
Rat u Iranu osjeća se i na Rogu Afrike. Etiopija i Eritreja su gospodarski pogođene, rekao je Gedebo.
- S etiopske strane čuli smo izvješća o nestašici goriva i rastućoj inflaciji. To bi moglo obeshrabriti etiopsku vladu od bilo kakvih eskalacijskih poteza na sjeveru.
Rat čak ima ogroman utjecaj na dva vrlo aktivna aktera u regiji: UAE, koji podupire Etiopiju, i Saudijsku Arabiju, koja podupire Eritreju, primjerice s planovima da potroši milijarde na modernizaciju luke Asseb.
No, UAE i Saudijska Arabija očito trenutačno imaju druge prioritete, primijetio je Gedebo.
- Jer te vlade možda nemaju dovoljno prostora da budu aktivno uključene kao u prošlosti, dok vode ovaj sukob u vlastitoj regiji, rekao je za DW. ‘Dakle, to bi također mogao biti čimbenik koji bi mogao obeshrabriti obje vlade od daljnje eskalacije‘.
Rat u Iranu također je doveo do obnovljenog interesa SAD-a za geostrateški dobro pozicioniranu Eritreju, primijetio je Treiber.
- Ukidanje američkih sankcija, koje su nametnule Obamina i Bidenova administracija, očito se smatralo izglednom mogućnošću, rekao je za DW.
- Human Rights Watch s punim pravom kritizira činjenicu da se situacija s ljudskim pravima u Eritreji nije poboljšala, rekao je Treiber.
- Rat je često bio realna politička opcija u nedavnoj etiopskoj povijesti. Međutim, nemoguće je predvidjeti hoće li do toga uistinu doći, primijetio je on. ‘Čini se da još uvijek postoji prostor za međunarodno posredovanje‘, poručio je, zaključuje DW.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....