Sve donedavno bila je nacionalna miljenica broj jedan. Tatina je kći estradnom scenom žarila i palila pod umjetničkim imenom Guguša, snimala je skupo producirane spotove u kojima je bila okružena naočitim plesačima, pjevala je duete s Julijom Iglesiasom i Gerardom Depardieuom. Ostvarila je i karijeru modne dizajnerice, ali odnedavno je svemu tome došao nenadani kraj.
Gulnara Karimova (42), najveća pop diva Uzbekistana i najstarija kći tamošnjeg dugogodišnjeg predsjednika diktatorskih sklonosti Islama Karimova, pala je u očevu nemilost i iščeznula s javne scene.
Velika obiteljska svađa koja je uzdrmala ovu centralnoazijsku državu, nekada republiku u sastavu propalog Sovjetskog Saveza, ovih je dana doživjela novi zaokret. U četvrtak je, naime, Gugušin sin javno zatražio od svog djeda Islama da mu pusti majku na slobodu.
Malo se posljednjih mjeseci čulo o sudbini Gulnare Karimove, koja je posljednji put javno istupila u veljači, kada je putem Twittera žestoko napala svoju obitelj i neke od najviših dužnosnika Uzbekistana. Nedugo potom nestala je, a najčešće se špekulira da ju je otac smjestio u kućni pritvor negdje u glavnom gradu Taškentu gdje živi sa svojom kćeri tinejdžerkom.
Tijekom ljeta procurila je snimka na kojoj se Karimova žali da nju i kćer tretiraju 'gore nego pse' te da joj hitno treba medicinska pomoć.
Do cijele ove drame navodno je došlo zbog Gulnarine svađe s prvim uzbečkim obavještajcem Rustamom Inojatovim, kojega je krajem prošle godine, također putem društvenih mreža, optužila da pokušava preuzeti vlast u državi. U međuvremenu su navodno teško narušeni i odnosi Gulnare s njezinom majkom i sestrom, no njih dvije to odlučno opovrgavaju.
S druge strane, kolaju priče i da je 76-godišnji predsjednik Karimov svoju kćer sklonio od očiju javnosti zbog poslovnih muljaža koje je izvodila po Europi pa je zapala i u pravne probleme. Navodno mu je, u svjetlu činjenice da s vlasti uporno ne silazi već 25 godina, postala preveliki uteg da bi ga mogao nositi pred svojom javnosti.
No, prije nekoliko je dana potpuno neočekivano u ove dinastijske prepirke ušao Islam Karimov mlađi, predsjednikov unuk, koji je u intervjuu za svjetski servis BBC-ja, čijim je reporterima izvještavanje iz Uzbekistana zabranjeno, kazao da mnogo toga riskira svojim istupom.
On je trenutno u Velikoj Britaniji na studiju, a za BBC kaže da nije siguran da mu je majka dobro pa da zato i istupa javno. Kroz eter se izravno obratio svom djedu.
'Znaš duboko u sebi da se nikada ne bismo okrenuli protiv tebe i stvarno se nadam da ćeš riješiti situaciju i osloboditi moju mamu i sestru. Možeš nam dokazati da si i dalje isti djed kojega smo poznavali cijeli život', kazao je Islam mlađi.
Na jednom skupu u Londonu, koji je organizirala PR agencija angažirana kako bi se založila za slučaj Gulnare Karimove, njezin je sin rekao da ne može vjerovati da bi iza pritvaranja stajao sam predsjednik. 'Bilo bi nelogično za njega da ide uništiti moju majku jer bi tako samo oslabio sebe i svoj ugled u Uzbekistanu. Kako čovjek može voditi državu, ako nije u stanju voditi vlastitu obitelj?', upitao je Islam mlađi.
Kako piše Independent, ovakav bi istup možda mogao izazvati pozitivnu reakciju predsjedničke palače u Taškentu, no teško da bi, pod uvjetom da se uopće probije kroz cenzorske barijere, naišao na pozitivan odjek u uzbečkoj javnosti. Prema jednoj od brojnih američkih diplomatskih depeša, što ih je svojedobno objavio WikiLeaks, Gulnara Karimova je 2005. godine bila osoba koju se u Uzbekistanu najviše mrzilo, ponajviše zbog korištenja obiteljskih veza u poslovnim vodama, a govorkalo se i da sanja o nasljeđivanju oca na predsjedničkoj funkciji.
Islam Karimov još nije objavio kani li se kandidirati na predsjedničkim izborima sljedeće godine.
Inače, Gulnara Karimova je diplomirala na Harvardu, a do 2010. godine stvorila je impozantno poslovno carstvo, u čijem je sastavu bilo svega - od rudnika preko telekoma pa do modne industrije. No, spomenute je godine njezin holding naprasno zatvoren, a ona se posvetila karijeri pop pjevačice.
Prije dvije godine u Švicarskoj je pokrenuta istraga zbog pranja novca u režiji kompanija povezanih s njom, a u ožujku ove godine ona je postala i formalno osumnjičena te su joj tamošnje vlasti pretražile luksuznu vilu u Ženevi. Ondje je neko vrijeme živjela dok je radila kao diplomatska predstavnica Uzbekistana u Ujedinjenim narodima.
Ranije ove godine Human Rights Watch je objavio izvješće u kojemu navodi brojne slučajeve sustavnog kršenja ljudskih prava u Uzbekistanu. Posebice se to odnosi na zatvorenike, koji su nerijetko izloženi torturi, a kazne im se proizvoljno znaju produžiti.
Primjer koji je mnogima upao u oči je produženje zatvorske kazne jednom kažnjeniku čiji je grijeh bio 'pogrešno guljenje mrkve' u zatvorskoj kuhinji.