Totalni ekonomski udar na Rusiju: Svi ih bojkotiraju, Moskva čak ni naftu više nema kome prodati

Dok Rusija intenzivira napade na ukrajinske gradove, velike kompanije bojkotiraju kupovinu ruske sirove nafte, piše Financial Times u srijedu, što je pak potjeralo cijenu Brent sirove nafte iznad 110 dolara po barelu. Bloomberg pak piše da je ruska nafta praktički pod embargom iako on nije proglašen. Naravno, stvar je u rizicima, ne toliko u antiratnim emocijama.

I drugi energenti su pod pritiskom, a cijena prirodnog plina je u Europi u srijedu skočila iznad 50 posto, na rekordnih 185 eura za megavatsat. Ruski plin čini 40 posto europske potrošnje plina.

Mediji navode kako je potražnja za ruskom naftom pala jer, osim rafinerija, koje se međusobno natječu da nađu druge izvore, i banke te vlasnici brodova izbjegavaju rusko tržište robom i sirovinama. Najcjenjenija je inače uvijek bila uralska sirova nafta, a ona se u srijedu prodavala uz diskont - u Europi je to bilo čak 18 dolara po barelu ispod Brenta.

Za 70 posto nafte traže kupca

Britanski poslovni dnevnik navodi informaciju konzultantske kuće Energy Aspects da se "oko 70 posto ruske sirove nafte bori da nađe kupce" iako energenti trenutno nisu pod zapadnim sankcijama. Mediji prenose da je već dva puta ruskom Surgutneftegasu propao pokušaj da proda svoj kargo, a trenutno ima otvorena dva naftna tendera.

"Većina velikih europskih kompanija ne dira rusku naftu i samo nekoliko europskih rafinerija i trgovaca je još kupuje, ali rastuće cijene prijevoza i premije osiguranja zbog rata značajno kompliciraju transakcije", kažu konzultanti.

Reuters je pak objavio da su američki trgovci na najvećim tamošnjim naftnim burzama zbog neizvjesnosti također zaustavili uvoz nafte iz Rusije jer je američka vlada poručila da bi mogla blokirati rusku naftu nastavi li se agresija u Ukrajini. Stižu i izvještaji da se indijske rafinerije sada okreću drugim izvoznicima nafte.

Nove sankcije na pomolu

Naime, glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki je u srijedu izjavila kako su Sjedinjene Države "vrlo otvorene" za nametanje sankcija na rusku naftnu i plinsku industriju, ali da još važu mogući utjecaj tog poteza na globalna tržišta i američke cijene energenata. "Ne pokušavamo nanijeti štetu sebi nego Putinu i ruskoj ekonomiji", poručila je. Da bi se smanjili poremećaji na tržištu, Amerikanci i saveznici su se u utorak složili oko toga da puste 60 milijuna barela iz naftnih rezervi.

Rusija je inače treći po veličini izvoznik nafte, nakon SAD-a i Saudijske Arabije te obično izveze oko 5 milijuna barela dnevno nafte, a najviše je završi u Europi, oko 53 posto. Drugi po veličini kupac je Azija, s 39 posto.

Veliko pitanje u cijeloj priči uglavnom nije moralno svrstavanje naftaša i trgovaca naftom, nego rizici vezani uz transakcije te problemi s isporukom. Veliki broj vlasnika tankera, piše Bloomberg, oprezan je jer ne zna kako će se razvijati situacija s ekonomskim sankcijama Rusiji, dok dio međunarodnih trgovaca pazi da ih ne dohvati negativni publicitet budu li trgovali tom naftom u ovom trenutku. Navode kako je to priličan udarac za ruski izvoz, pa i cijelu ekonomiju, jer se skoro dvije trećine njihove nafte transportira brodovima. Osjetit će ga, međutim, potraje li sadašnji embargo i cijene nastave rasti, i potrošači u drugim zemljama.