Nakon što je zbog srpanjskog toplinskog vala Francuska bila prisiljena privremeno zaustaviti tri nuklearne elektrane na rijekama Garonne, Rhône i Meuse kako bi zaštitila osjetljive riječne ekosustave, sa sličnim se izazovom suočava i Nuklearna elektrana Krško, koja za hlađenje koristi rijeku Savu, javlja RTV Slovenija.
Prema okolišnoj dozvoli iz 2023. godine, NE Krško u dnevnom prosjeku ne smije zagrijati Savu na više od 28 °C na mjestu spajanja tople vode i rijeke. Također, rijeka se na toj točki ne smije zagrijati za više od 3 °C u odnosu na svoju ulaznu temperaturu.
Krajem lipnja i početkom srpnja temperatura Save ispod brane HE Brežice opasno se približila toj granici dostižući 27,8 °C, pri čemu je razlika u temperaturi nekoliko sati zaredom prelazila propisana tri stupnja.
Ipak, iz upravljačkih struktura NE Krško i slovenskog Ministarstva okoliša tvrde da pravila nisu prekršena jer se zakonska ograničenja odnose isključivo na dnevni prosjek, a ne na trenutna, kratkotrajna satna odstupanja.
Kako bi izbjegla smanjenje snage reaktora i prekomjerno zagrijavanje rijeke pri niskom vodostaju, elektrana je u kritičnim trenucima aktivirala svoje rashladne tornjeve.
"Tijekom visokih temperatura, niskog protoka rijeke Save i drugih prirodnih pojava, odobrena ograničenja mogu se brže postići, pa elektrana postupno uključuje rashladne tornjeve, čime se smanjuje toplinsko opterećenje rijeke", priopćili su iz Krškog.
Ipak, budući da svjedočimo sve dužim i ekstremnijim ljetima, u Krškom već planiraju dugoročna rješenja koja uključuju proširenje sustava i ugradnju dodatnih rashladnih ćelija.
Otporni i na grmljavinske udare i tuču veličine nogometne lopte
Osim iznimnih toplinskih valova, klimatske promjene na naše prostore donose i sve učestalija te ekstremnija olujna nevremena.
Iz Krškog ističu da su se u potpunosti prilagodili novim klimatskim uvjetima te nadogradili ključnu infrastrukturu. Tehnološki dio elektrane opremljen je najmodernijim sustavom gromobrana u Europi, projektiranim da izdrži udare groma kakvi se u prosjeku javljaju tek jednom u 10.000 godina, po čemu je NE Krško postala prvi takav objekt na kontinentu.
Šef nuklearke Krško: Problem koji smo imali riješili smo u desetini vremena koje je trebalo drugima
Ujedno su ojačane čelične nosive konstrukcije i vitalni dijelovi elektrane, pa tako nova zaštita bez ikakvih oštećenja ili zastoja u radu može podnijeti udarce razorne tuče promjera čak do 20 centimetara, zaključuje RTV Slovenije.
U Francuskoj je još osam elektrana moralo značajno smanjiti snagu. Nuklearne elektrane u svojoj osnovi rade kao termoelektrane i za hlađenje vodne pare koriste ogromne količine vode iz rijeka ili mora. Voda se nakon procesa vraća u prirodu znatno toplija, što u kombinaciji s ljetnim sušama i niskim vodostajima stvara smrtonosne uvjete za ribe i ostali život u vodi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....