Točno za deset dana trenutak istine: Srbija sve bliže određenoj vrsti priznanja Kosova?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti su pozvani 27. veljače u Bruxelles na sastanak "na visokoj razini" o normalizaciji odnosa između dviju država. Upravo na dan kada Kosovo slavi 15. godišnjicu proglašenja neovisnosti, EU je objavila da je visoki Predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell pozvao Kurtija i Vučića u Bruxelles na sastanak. Prema priopćenju iz EU, fokus razgovora će biti europski prijedlog o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije.

Kurti i Vučić su se zadnji put u okviru dijaloga u Bruxellesu, kojim posreduje Europska unija, sastali prije tri mjeseca. Od tada nije bilo novog sastanka, ali je bilo eskalacije napetosti na terenu, pogotovo na sjeveru Kosova.

Veći značaj

Sastanak 27. veljače ipak će imati veći značaj od prethodnih jer su obije strane pod pritiskom da prihvate prijedlog EU o normalizaciji odnosa između dviju država, koji je nazvan i "francusko-njemačkim prijedlogom". Jutarnji list je imao uvid u tekst tog prijedloga koji je još uvijek povjerljiv. Iako je to prijedlog o "Osnovnom sporazumu", a ne i konačnom, sveobuhvatnom i pravno obvezujućem o kojem je EU govorila do sada, on ipak znači vrstu priznanja Kosova od strane Srbije, iako ne i formalno priznanje.

U prijedlogu se traži da strana da poštuju neovisnost jedna drugoj, da se Srbija ne protivi članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, da odnose normaliziraju i putem otvaranja stalnih misija u sjedištu vlada jedne i druge zemlje (model dvije Njemačke), da priznaju dokumente poput putovnica, žigova i slično. To u praksi znači neka vrsta de facto priznanja, iako bi se konačno formalno priznanje odgodilo.

Zajednica srpskih općina

Kosovo bio trebalo osigurati prikladnu razinu samouprave za Srbe na Kosovu kao i riješiti status Srpske pravoslavne crkve. Svi dosadašnji sporazumi postignuti u okviru dijaloga bi se trebali provoditi, što uključuje i onaj o osnivanju Asocijacije/zajednice općina s većinskim srpskim stanovništvom.

I jednom i drugom lideru ovaj je sporazum, kako nam potvrđuju diplomati u Bruxellesu, ponuđen u obliku "uzmi ili ostavi". Premijer Kosova Albin Kurti je prošli tjedan rekao da prihvaća ovaj sporazum "kao dobru osnovu", ali on i dalje oklijeva prihvatiti obvezu o osnivanju Asocijacije općina sa srpskom većinom, na čemu inzistira međunarodna zajednica. Kurtiju je protivljenje ove obveze bila jedna od ključnih političkih platformi jer smatra da bi ispunjenje te obveze stvorilo jedan novi monoetnički entitet na Kosovu, sličan Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini.

Vučić nije javno i jasno rekao da prihvaća plan, ali su mu mnogi zapadni lideri "čestitali na pozitivnoj reakciji na taj prijedlog". U Beogradu su nedavno organizirani prosvjedi radikalne desnice protiv tog prijedloga, a europski prijedlog je kritizirao i ruski veleposlanik u Srbiji, što također otežava Vučiću poziciju.

Snažnu potporu europskom prijedlogu o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije dali su i šefovi država ili vlada EU na zadnjem summitu u Bruxellesu, što je dodatni pritisak na Kurtija i Vučića da prihvate plan, ili da se suoče s posljedicama u slučaju odbijanja.