Tko je bio pravi Lenjin, krvožedni kriminalac, ljubitelj opere ili osoba s mentalnim poremećajem? Ili sve troje?
Na ruskoj državnoj televiziji uskoro će se početi prikazivati dokumentarna serija koja će vođu boljševičke revolucije prikazati u mnogo drugačijem svjetlu od sovjetskih klišeja.
"Dokrajčit ćemo mit o Vladimiru Uljanovu" kazao je scenarist Igor Lipin koristeći se pravim imenom toga revolucionara.
Autori serije u 12 nastavka, nazvane jednostavno "Lenjin", proveli su četiri godine istražujući arhiv tajne službe FSB, nasljednice KGB-a.
Istraživanje je vodio bivši glavni arhivist FSB-a, general Vasilij Hristoforov.
"Pokazalo se da je legenda o dobrom Lenjinu protiv zlog Staljina apsolutno pogrešna, jer je Lenjin bio taj koji je pokrenuo crveni teror", rekao je Lipin govoreći o brutalnim čistkama nakon revolucije 1917.
U seriji će se vidjeti pismo kojim je Lenjin 1918. pozvao na "smrt" dvaju milijuna kulaka, bogatih seljaka koji su bili meta krvave represije.
Ubrzo nakon toga u državi su se počeli graditi koncentracijski logori za izolaciju "neprijateljskih klasa".
Lenjin je uvijek s nama
Autori kažu da će prikazati i dokumente koji otkrivaju da je Lenjin imao problema s mentalnim zdravljem, među ostalim i mišljenje njegove majke o tome.
Ton serije obećava da će biti znatno drugačiji od idolopoklonstva kakvo je Lenjin uživao za vrijeme postojanja SSSR-a, države u kojoj je bio smatran božanstvom. Bio je neupitan, slavljen u pjesmama, na filmu, u slikarstvu i književnosti, bio je neupitan. Njegove su misli pisali na zidovima i o njima učili djecu u školama.
Po jednom vicu, u SSSR-u su trebali početi proizvoditi bračne krevete za troje jer je "Lenjin uvijek bio s nama".
Suprotno Staljinu, čiji je masovne čistke djelomično osudio već i njegov nasljednik Nikita Hruščov, komunistička propaganda Lenjina je opisivala kao altruista i humanista koji je vodio zamalo isposnički život.
S padom SSSR-a 1991., Lenjin je uvelike nestao iz javnog diskursa, ali je svejedno zadržao određenu popularnost.
Istraživanje agencije Levada 2017., stoljeće nakon revolucije, pokazalo je da 56 posto ispitanika o Lenjinu misli pozitivno.
Četiri od pet Rusa protive se uklanjanju njegovih kipova, kojih još ima mnogo diljem zemlje. Pitanje uklanjanja njegova balzamiranog tijela iz mauzoleja na Crvenom trgu nikada nije zaživjelo.
Lenjin je za vrijeme Putinove vlasti pao u drugi plan, dok se u fokus, kao ratni vođa protiv nacista, vratio Staljin.
"Lenjin je zaboravljen, pao je u Staljinovu sjenu", kazao je filmski redatelj Vladimir Hotinenko, čiji je posljednji film "Faktor Lenjin" u listopadu zaigrao u kinima.
Redatelj Lenjina prikazuje kao pripadnika sitne buržoazije koji je živjeći u Zürichu izlazio s polucilindrom na glavi i lepir mašnom i gledao Wagnerove opere.
Njemački novac
Središte filma je Lenjinov život u egzilu u Švicarskoj i povratak u Rusiju u travnju 1917. godine.
Njegovo putovanje vlakom kroz Njemačku, zemlju koja je u Prvom svjetskom ratu ratovala s Rusijom, ne bi bilo moguće bez dopuštenja njemačkog cara.
Šest mjeseci poslije revolucionari su zbacili ruskog cara, a ožujku 1918. Lenjin potpisuje mirovni sporazum s Njemačkom i napušta ruske međunarodne saveznike.
U Hotinenkovom filmu Lenjina igra Jevgenij Mironov, jedan od vodećih ruskih glumaca. On o vođi boljševika nema dobro mišljenje, posebno zbog sumnje da je revoluciju financirao njemačkim novcem.
"Lenjin nije bio privržen Rusiji i uopće nije volio Ruse, smatrao ih je lijenim seljacima", kazao je Mironov u razgovoru za list Izvestija.
"Njemu je osvajanje vlasti u zemlji samo bio prvi korak u planu da zavlada svijetom".
Glasnogovornik ruske komunističke partije Aleksandar Juščenko kaže da su to pokušaji da se Lenjin diskreditira baš u vrijeme kada socijalne i ekonomske nejednakosti tjeraju ljude na ulice Rusije i drugih zemalja.
"To pokazuje da Lenjinove ideje i dalje osvajaju mase i potiču ih protiv svijeta kapitala", zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....